ALIĆ AMEL, diplomirao je 1998. godine na Odsjeku za pedagogiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, a magistrirao 2004. na istom fakultetu, te na University of Joensuu, Department for Special Education (Finska). Autor je više članaka iz domena pedagogije, trenutno zaposlen na Pedagoškom fakultetu u Zenici kao viši asistent na predmetima opća pedagogija, sociologija odgoja i osnovi obrazovne tehnike i tehnologije.

ARSENIJEVIĆ DAMIR, književni teoretičar i kritičar, doktorski kandidat i gostujući predavač na De Montfort University, School of English, Leicester, Velika Britanija, prevodilac savremene BH poezije na engleski jezik.

BAJRAMOVIĆ MURIS, rođen 1977, živi i radi u Zenici kao asistent na predmetima bosanski jezik i književnost na Pedagoškom fakultetu. Trenutno na postdiplomskom studiju priprema magistarski rad i ujedno odgaja dvoje djece, kćerku Eminu i sina Emina.

BAZDULJ MUHAREM, rođen je 1977. godine u Andrićevom Travniku. Živi i radi u Sarajevu za magazin Dani. Romanopisac, novelist, publicist i kolumnist, autor nekolicine knjiga i zbirki priča (Travničko trojstvo, One like a song, KoncertDrugu knjigu dobio je nagradu Soros Fondacije za najbolju zbirku prica u BiH. Pored toga, dobitnik je priznanja za pojedinačne novele (nagrada Zija Dizdarević, nagrada Radija Federacije BiH, BEJAHAD-nagrada). Njegov posljednji roman nosi naziv Đaur i Zulejha.

BLAGOJEVIĆ MARINA, direktorica Centra za istraživanje roda i etniciteta na Univerzitetu u Budimpešti, članica ekspertne grupe ENWISE (žene u nauci zemalja u razvoju i Balkana), spisateljica, sociologinja i urednica dvotomne knjige Mapiranje mizoginije u Srbiji: diskursi i prakse, autorica knjige Roditeljstvo i fertilitet, te priređivačica zbornika Ka vidljivoj ženskoj istoriji, ženski pokret u Beogradu '90.Interesovanja joj se kreću od rodnih istraživanja do sociologije međuetničkih odnosa.

BORIĆ ARAS, pjesnik i publicista, autor niza ogleda i književnih kritika, te četiri knjige poezije. Apsolvent komparativne književnosti i bibliotekarstva na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

DEDOVIĆ DRAGOSLAV diplomirao žurnalistiku 1986. godine u Sarajevu, izvjesno vrijeme urednik u tuzlanskom "Grafičaru". Magistrirao na interdisciplinarnom odsjeku "Europastudien", Univrezitet u Aachen, radi kao novinar na Deutsche Welle. Objavio zbirku poezije Kawasaki za Wukmana Dedowitscha.

KULENOVIĆ TVRTKO, rođen 1935. godine u Šapcu. Nakon studija književnosti izučavao je klasičnu indijsku umjetnost na Univerzitetu u Hajderabadu i odbranio doktorsku disertaciju iz historije indijskog teatra. Već godina djeluje kao redovni profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, predavajući svjetsku i komparativnu književnost. Autor je slijedećih knjiga: Karavan (kratke novele), Odanost jugu, Putovanje, Pejzaži zrelog doba, Mehanika fluida (putopisi i eseji), da bi se potom preusmjerio ka specifičnoj formi sinteze romana i eseja i to sa vrlo zapaženim djelima Kazino i Istorija bolesti. Za svoj književni i naučni rad dobio je brojna priznanja i nagrade. Član je Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.

LOVRENOVIĆ DUBRAVKO, medijevalist, publicist, kolumnist i analitičar sociokulturnih epi-fenomena, profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, istraživač srednjovjekovne Bosne u evropskom kontekstu. Objavio mnoge eseje, studije i stručne radove u raznim serioznim publikacijama. U pripremi mu je knjiga "Na klizištu povijesti, Sveta kruna ugarska i Sveta kruna bosanska 1387-1463".

MORANJAK-BAMBURAĆ NIRMAN, profesorica na Odsjeku za komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Do sada publicirala Metatekst, Retorika tekstualnosti, te priredila Izazove feminizma gdje je jedna od koautorica.

MUJKIĆ ASIM drži Katedru za historiju filozofije i savremenu filozofiju. Do sada objavio više stručno-znanstvenih radova, eseja, studija, te dvije knjige Neopragmatizam Richarda Rortya, Kratka povijest pragmatizma, uredio zbornik o Johnu Rawlsu, ko-priređivač eseja o Heideggeru.

PAIĆ ŽARKO, filozof, pjenik, kritičar i profesor estetike i sociologije kulture Sveučilišta u Zagrebu, član Hrvatskog društva pisaca, Hrvatskog PEN-a, glavni i odgovorni urednik "Tvrđe", časopisa za književnost, umjetnost i znanost, jedan od urednika "Evropskog glasnika", spoljni urednik izdavačke kuće Henacom, publicist i autor knjiga "Njihalo na kraju stoljeća", "Postmoderna igra svijeta", "Gotski križ", "Idoli, nakaze i suze", "Montaigne-ov rez", "Politike identiteta: kultura kao nova ideologija", te zbirki poezije "Aura" i "Opako ljeto", kolumnist i pisac brojnih izvanrednih eseja, prikaza i komentara iz različitih sfera humanističkih nauka. U pripremi su tri izdanja: Traume razlika, Svijet bez slike/ikonoklazam suvremene umjetnosti i Projekt slobode/J.P. Sartre i granice egzistencijalizma.

POPOVIĆ VENITA, diplomirana žurnalistkinja, od 1994 do 2003 uređivala časopis Krijesnica. Zanimaju je postfeministička teorijska kretanja. Trenutno je angažirana u humanitarnoj misiji World Visiona u Tuzli.

RORTY RICHARD, američki mislilac, uz Juregena Habermasa, Gianni Vattimo-a, Jeana Baudrillarda, možda jedan od najvećih živućih u svijetu, profesor emeritus na Stanfodskom univerzitetu, učitelj i dijete, zagovornik i promotor neopragmatičnog liberalizma, temeljnih humanističkih vrijednosti i dijaloga kao neprevazilazive figure civilizacijske interpersonalne i socijalne komunikacije. Iz raskošnog opusa savremenog filozofa izdvajaju se kod 'nas' prevedene "Filozofija i ogledalo prirode"( Veselin Masleša, Logos Sarajevo 1990), "Konzekvence pragmatizma"(Nolit, Beograd 1992), "Kontingencija, ironija, solidarnost"(Naprijed, Zagreb 1995).

SARAJLIĆ NERMIN-freelancer, diplomirao na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu 1986. godine. Autor knjige Iluzije pod točkovima regresije, za edicijski blagoslov pripremljeni rukopisi Triptih o đavoljim monogramima i Gluckliche Reise. Saradnik više časopisa i publikacija za kulturu, estetiku i sociološko-filozofsku epi-fenomenologiju.

ŠARČEVIĆ ABDULAH, filozof, predavač ontologije, epistemologije, estetike, filozofije znanosti i povijesti filozofije, profesor na Filozofskom fakulktetu u Sarajevu i Prima Community College u Tucsonu (Arizona, USA), redovni član Akademije nauka i umjetnosti BiH, autor brojnih djela, među kojima se izdvajaju Iskon i smisao, Sfinga Zapada, Iskustvo i vrijeme, De homine: mišljenje i moderni mit o čovjeku, Etika ljudskih prava i Istina i sloboda.

ŠEHIĆ FARUK, pjesnik, prozaik i kolumnist iz Bihaća, tekstove objavljivao u dvadesetak časopisa, magazina i zbornika na području ex-države, prevodjen na francuski, madjarski, poljski, engleski i italijanski jezik, radi u sarajevskom magazinu "Start", živi na relaciji Sarajevo-Zagreb, dosad publicirao dvije zbirke pjesama Pjesme u nastajanju (2000) i Hit-depo (2003) kao i knjigu kratkih priča Pod pritiskom (2004) za koju je osvojio drugu nagradu na konkursu Naklade Zoro, dok je priča iz ove zbirke Od sumraka do zore pobijedila kao najbolja na konkursu Oslobođenja.

ŠENODŽAK ZAFER (ŞENOCAK ZAFER) je rođen 1961 u Ankari , a od 1970. živi u Njemačkoj. Odrastao je u Istanbulu i Minhenu, gdje je studirao germanistiku, politologiju i filozofiju. Od 1979. objavljuje pjesme, eseje i prozu, piše za dnevne novine. Jedan je od pokretača dvojezičnog časopisa "Sirene". Od 1990. živi u Berlinu kao slobodni književnik. Objavio je knjige eseja "Atlas tropske Njemačke" (1993), "Da li je Hitler bio Arapin?" (1994), "Udaljavanje jezika" (2001). Njegove prozne knjige su između ostalog "Čovjek u potkošulji" (1995), "Opasna rodbina" (1998), "Erotoman" (1999). Objavio je desetak knjiga poezije među kojima su "Vertikalno more", "Električno plavo" i "Prodaja jutarnjeg štimunga na pijaci". Njegove knjige su prevedene na više jezika, a i on se bavi prevođenjem. Stipendijski boravci i čitanja odvode ga širom svijeta.

ŠKULJEVIĆ ŽELJKOradi kao redovni profesor na Katedri za filozofiju i sociologiju Pedagoškog fakulteta i Fakulteta za metalurgiju i materijale u Zenici. Autor je 13 knjiga iz oblasti filozofije i poezije i urednik biblioteke "Hijatus".

ŠUVAKOVIĆ MIŠKO, profesor na Univerzitetu umetnosti u Beogradu i Arhitektonskom fakultetu, istaknuti publicista,estetičar i teoretičar na interkulturalnim područjima, objavio mnoštvo stručnih radova, studija, monografija, ogleda i prikaza iz oblasti kulture i umjetnosti u veoma široko pojmljenom spektru, autor 17 knjiga "Prologomene za analitičku estetiku", "Estetike apstraktne umetnosti", "Anatomije anđela: rasprava o umetnosti i teoriji", "Paragrama tela/figure", "Asimetrični drugi", "Martek: fatalne figure umjetnika" između ostalih, pored već izvrsnih i nezaobilaznih, cijenjenih i traženih "Pojmovnika moderne i postmoderne posle 1950" i "Pojmovnika savremene umetnosti".

VLAISAVLJEVIĆ UGO, profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, na Odsjeku za filozofiju, katedra ontologije i na Odsjeku za psihologiju, katedra epistemologije. Istraživačko-autorski fokus usmjeren mu je na raznovrsna polja savremene misli, od fenomenologije, filozofije jezika, semiologije, pa do dekonstrukcije, socijalne antropologije i etnologije. Autor je više dijela među kojima se izdvajaju: Ontologija i njeno naslijeđe (Sarajevo 1995), Fenomenološka konstitucija Evropske zajednice (Sarajevo 1996), Etnopolitičke konstitucije (Beograd 2002), Ogledi iz političke epistemologije (Sarajevo 2002). Pored predavačkog i spisateljskog, angažiran je i na prevodilačkoj djelatnosti, i to sa francuskog, engleskog i njemačkog jezika, a čiji dosadašnji plod sačinjava nekoliko izvanredno prevedenih knjiga, te više stotina studija, članaka i ogleda, uglavnom iz sfere savremene filozofske misli.

ZILDŽIĆ-ČABRAJA FERHANA, završila studij na Odsjeku romanistike i anglistike na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Živi i radi u Francuskoj kao samostalna prevoditeljica i piše poeziju.