Starost ostvaruje snove mladosti. To vidimo na primjeru Swiffta: u mladosti je gradio ludnicu, u starosti je ušao u nju… Duša mi je umorna i nesrećna, uzaludu je podbadam mamuzama zadovoljstva. Ona više ništa ne može, ona se više ne podiže do kraljevskog skoka… Kad bih se usudio nešto poželjeti, ne bih poželio ni bogatstvo ni vlast, nego strast za mogućim i oko vječno mlado koje gori od želje da to svugdje gleda… Kao posebna milost bilo mi je dato da izrazim jednu želju…"Poštovani suvremenici, odabraću samo jednu stvar, da zauvijek imam smijeh za pomoćnika."… Nije bilo nijednog boga koji bi barem riječ kao odgovor prozborio, naprotiv, svi su udarili u smijeh.
Søren Kierkegaard, Diapsalmata, ad se ipsum, Ili-ili
Odnos naučne hipoteze i humane paradigme u savremenoj zbilji