Avdić, Alen, profesor engleskog jezika i književnosti, rođen u Zenici 1988., diplomirao na Filozofskom fakultetu u Tuzli 2011. Na istom fakultetu magistrirao angloameričke književno-kulturalne studije 2013. Živi i radi na relaciji Zavidovići-Tuzla.

Dolar, Mladen (1951), rođen u Mariboru, Slovenija, predaje na Odsjeku za filozofiju Univerziteta u Ljubljani, te na European Graduate School. Dolarov istraživački interes je njemačka klasična filozofija, njemački idealizam, teorijska psihoanaliza, strukturalizam, filozofija muzike i filma. Obrazovanje je sticao u Ljubljani, Parizu i Londonu, a na Ljubljanskom univerzitetu je od 1980. godine.  Kao gostujući profesor i istraživač boravio je u Njemačkoj, Nizozemskoj i SAD.

Zajedno sa Slavojem Žižekom i Rastkom Močnikom, kasnih sedamdesetih osnovao je poznatu „Ljubljansku školu psihoanalize“. Njihov cilj je bio, i dalje je, kombinirati njemački idealizam (naročito Hegela), marksizam (sa i putem Frankfurtske škole), psihoanalitičke teorije Jacques Lacana i strukturalizam, kao vid analize problema današnjice. Također je i jedan od osnivača sličnoga ljubljanskog Društva za teorijsku psihoanalizu, kao i Društva za kulturalne studije. Član je uredništva petnaestodnevnika Problemi, koji se fokusira na psihoanalitičku teoriju, filozofiju i kulturalne studije, te edicije Analecta, u kojoj se izdaju prijevodi ključnih djela na slovenački, ali i knjige slovenačkih autora. Napisao je deset knjiga na slovenačkom, a međunarodnu reputaciju stekao je s djelom Opera’s Second Death (Druga smrt opere), u koautorstvu sa Slavojem Žižekom, Routledge, 2001, potom A Voice and Nothing More (Glas i ništa više) MIT Press, 2006. Objavio je više od stotinu radova, članaka i poglavlja u publikacijama, a većina je prevedena. Iz najnovijeg opusa izdvajamo knjigu eseja What’s in a Name (uredio Janez Janša, Aksioma 2014.), a uskoro u izdanju Duke University Press izlazi The Riskiest Moment (Najrizičniji trenutak).

Drašković, Radoslav rođen u Zenici 1962., diplomirao na Pravnom fakultetu u Sarajevu 1990, magistrirao istoriju na Univerzitetu u Torontu 2010. Živi i radi kao freelancer u Torontu, Kanada.

Čačinović, Nadežda rođena u Budimpešti, a školovanje i studije vezano uz Zürich, Bern, Beograd, Mursku Subotu, Ljubljanu, Bonn i Frankfurt već samo po sebi jamči i upućuje na humanistički i kozmopolitski senzibilitet. Riječ je zapravo o jednoj od najprominentnijih teoretičarki, spisateljica i prevoditeljica koja značajem i utjecajem uveliko nadilazi prostor matične Hrvatske. Iz niza objavljenih publicističkih radova izdvajamo djela U ženskom ključu-ogledi u teoriji kulture, Doba slika u teoriji mediologije, Parvullu aestheticu, Obris moderne, te Vodič kroz svjetsku književnost za inteligentnu ženu: Koristan i za inteligentne muškarce (Jesenski i Turk, Zagreb, 2007). Uredila zbornik Žene i filozofija u izdanju zagrebačkog Centra za ženske studije, Kultura i civilizacija, Školska knjiga, Zagreb, 2012. Angažirana je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Gazetić, Edisa je rođena u Tuzli. Doktorirala je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Istraživački interesi su joj usmjereni na propitivanje mogućnosti apliciranja nekih teorijskih koncepata iz oblasti feminističke, rodne, postkolonijalne, queer teorije i kritike na književne tekstove unutar južnoslavenske interliterarne zajednice. Također je zanima istraživanje kulturalnih obrazaca koji u postjugoslavenskim društvenim zajednicama marginalizirane skupine čine još nevidljivijim.
Kopić, Mario (Dubrovnik, 1965), filozofski pisac i prevoditelj. Studirao filozofiju, komparativnu književnost, političku antropologiju i komparativnu religiologiju u Zagrebu, Ljubljani, Berlinu i Rimu. Područje znanstvenog interesa obuhvaća fenomenologiju, filozofiju kulture i religije, povijest ideja. Posljednja objavljena djela: S Nietzscheom o Europi (Zagreb 2001), Proces Zapadu (Dubrovnik 2003), Izazovi post-metafizike (Novi Sad, 2007), Nezacjeljiva rana svijeta (Tvrđa, Zagreb 2007), Sekstant (Beograd 2009). Izdvajamo sljedeće prevode: Ono što ostaje od Auschwitza, Homo sacer i Vrijeme što ostaje Giorgia Agambena, Čitanku Giannia Vattima, O apokaliptičnom tonu usvojenom u novije vrijeme u filozofiji Jacquesa Derride, Tako je govorio Zaratustra Friedricha Nietzschea, O škrtosti Mladena Dolara, te Smisao posredovanja Deana Komela i Neugodni gost: Nihilizam i mladi, Umberta Galimbertija. Stalni je suradnik francuskog časopisa Le Monde diplomatique, kao i vanjski urednik revije za kulturu i znanost Odjek.

Mušić, Lejla (Bihać, 1981.), doktorica je socioloških znanosti, angažirana na Fakultetu političkih nauka Sarajevo, pri Odsjeku za sociologiju. Završila je Filozofski fakultet u Sarajevu, Odsjek za filozofiju i sociologiju 2005. godine. Magistrirala je na temu "Rodno zasnovano nasilje u BiH porodici u periodu tranzicije" u septembru 2008. godine pri Centru za interdisciplinarni postdiplomski studij Univerziteta u Sarajevu. Napisala je više radova poput Filozofija umjetnosti u mišljenju Anande Kentischa Coomaraswamiya (Filozofska istraživanja, Zagreb, 2007.). Prevela je s engleskog na bosanski jezik djelo Ljepota i islam, estetika u islamskoj umjetnosti i arhitekturi (Des, Sarajevo, 2005.), autorice Valerie Gonzalez, a njen magistarski rad "Rodno zasnovano nasilje u BiH porodici u periodu tranzicije" objavljen je 2010. godine u četverotomnom izdanju master teza prve Generacije (2006-2008) Rodnih studija. 2012. godine objavljuje rad u Zborniku Demitologizacija religijskih narativa na Balkanu, pod naslovom "Ekološki nacionalizam kao projekat rodne i religijske de(kon)strukcije u kulturi sjećanja Balkana".

Omeragić, Merima završila magistarski studij književnosti na Univerzitetu u Sarajevu na tezi antiratnog ženskog pisma. Njena uža interesovanja vezuju se za područje kulture, umjetnosti i queer teorija. Objavljivala je oglede i kritiku u referentnim časopisima u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori. Koautorka je nekoliko publikacija.

Paić, Žarko filozof, pjesnik, kritičar i profesor estetike i sociologije kulture Sveučilišta u Zagrebu, član Hrvatskog društva pisaca, Hrvatskog PEN-a, glavni i odgovorni urednik Tvrđe, časopisa za književnost, umjetnost i znanost. Izdvajamo Tvrđine edicije Izgledi povjesnog mišljenja - Zbornik radova povodom osamedesete obljetnice rođenja Vanje Sutlića, Pervertitov vodič kroz film Slavoja Žižeka, Nezacjeljiva rana svijeta Maria Kopića, Michel Houellebecq - mirakul, mučenik, manipulator? Marinka Koščeca, Javne samoće Ljiljane Filipović. Jedan od urednika Europskog glasnika, spoljni urednik izdavačke kuće Henacom, publicist i autor knjiga Njihalo na kraju stoljeća, Postmoderna igra svijeta, Gotski križ, Idoli, nakaze i suze, Montaigneov rez, Politike identiteta: kultura kao nova ideologija, Slika bez svijeta/ikonoklazam suvremene umjetnosti, Moć nepokornosti: intelektualac i biopolitika, Traume razlika i Projekt slobode: J.P. Sartre - filozofija i angažman (Nova Istra, 2007.), Vrtoglavica mode: prema  vizualnoj  semiotici  tijela  (Altagama,  2007.),  Zaokret  (Litteris, 2009), Posthumano stanje: Kraj čovjeka i mogućnosti druge povijesti (Litteris, 2011.), te zbirki poezije Aura, Opako ljeto i Uronjeni, kolumnist i pisac brojnih izvanrednih eseja, prikaza i komentara iz različitih sfera humanističkih nauka.

Pavlović, Sanja, rođena 1991., feministkinja i aktivistkinja. Završila je osnovne studije novinarstva i komunikologije na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu. Trenutno je na master studijama politikologije – studije roda, na istom fakultetu. Zaposlena je na poziciji asistentkinje za medije i komunikacije u nevladinoj organizaciji Autonomni ženski centar koja se bavi pružanjem podrške ženama koje preživljavaju nasilje. Jedna je od inicijatorki grupe Nauka je ženskog roda i jedna od autorki istoimene brošure. Od 2014. godine vodi inicijativu FemWiki koja ima za cilj da podrži žene da uređuju Wikipediju, kao i da sadržaj ove online enciklopedije upotpuni, kvalitativno i kvantitativno, biografijama žena i temama u vezi s feminizmom. U okviru FemWiki projekta, bila je organizatorka prvog regionalnog Ženskog Viki kampa, održanog u Prištini 2015. godine, kome su prisustvovale žene iz Albanije, s Kosova i iz Srbije. Od prošle godine takođe je članica skupštine Labrisa – organizacije za lezbejska ljudska prava, a aktivna je i na dešavanjima koje organizuju Žene u crnom. Od 2012. godine je članica horizontalno uređenog kolektiva lokalnog hackerspace-a, Haklab Beograd, gde učestvuje u organizovanju i facilitaciji različitih radionica (FemWiki, privatnost na Internetu, kriptografija). Takođe je jedna od urednica bloga Žene protiv prostitucije, pornografije i surogat materinstva za koji uređuje i objavljuje tekstove na temu seksualnog nasilja prema ženama.

Popović, Venita diplomirana žurnalistkinja. Zanimaju je post/feministička teorijska kretanja. Trenutno je angažirana u humanitarnoj misiji World Visiona u Zenici.

Sarajlić, Nermin freelancer, diplomirao na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu 1986. godine. Autor knjiga Iluzije pod točkovima regresije, Triptih o đavoljim monogramima I - poeme, II - priče (Bosanska riječ, Tuzla, 2007., 2009) za edicijski blagoslov pripremljeni rukopisi Triptih o đavoljim monogramima III - ogledi i zbirka priča Glückliche Reise. Saradnik više časopisa i publikacija za kulturu, estetiku i sociološko-filozofsku epi/fenomenologiju.

Seletković, Ivana rođena u Slavonskom Brodu. Završila master studij komparativne književnosti u Sarajevu. Objavljivala poeziju u gimnazijskim zbornicima radova. Godine 2010. u časopisu Sic! objavljen je rad "Glazbeni labirint". Objavljuje u časopisima: Zarez, Sarajevske sveske i Odjek.

Simić, R. Milan rođen je 1959. godine u Velikoj Plani gdje i živi. Piše prozu, drame, filozofeme, aforizme, kritiku i eseje. Eseji su mu prevođeni na makedonski, aforizmi na njemački i ruski, proza na slovenački jezik. Autor je dva romana, dvije zbirke priča, tri zbirke aforizama, jedne zbirke filozofema. Zastupljen je u više antologija aforizama kod nas i u svijetu, jedan je od autora zastupljenih u antologiji najkraćih srpskih priča na srpskom jeziku "Zrnca", a koja je 2012. prevedena na slovenački. Od 1994. godine uređuje velikoplanjanski časopis za kulturu Naš Trag. Zaposlen je u biblioteci "Radoje Domanović" u Velikoj Plani.

Žižek, Slavoj ’postmarksistički’ filozof i kulturalni kritičar, jedan od najznačajnijih mislilaca današnjice. Po Carstenu Strathaussenu "na polju političke ontologije", iako se ograđuje od uskosti zajedničkog imenitelja, Žižek, uz Laclaua, Mouffe, Badioua, Agambena, Hardta, Negrija, Deleuzea, svrstan je u neoljevicu. Rođen je 1949. u Ljubljani. Doktorirao je filozofiju na Ljubljanskom univerzitetu. Za boravka u Parizu, intenzivno je izučavao psihoanalizu. Od 2005., Žižek je član Slovenske akademije nauka i umjetnosti. Od djela, preko pedeset, objavljenih na engleskom, slovenskom i prijevodima na brojne svjetske jezike (više od dvadesetak) izdvajamo Sublimni objekt ideologije, Škakljivi subjekt: Odsutno središte političke ontologije, Irak: Posuđeni čajnik, Znak/označitelj/pismo, Repeating Lenin, NATO kao lijeva ruka Boga, O vjerovanju: Nemilosrdna ljubav, Pervertitov vodič kroz kinematografiju, O nasilju, Did Somebody say Totalitariansm?, Nedjeljivi ostatak: Ogledi o Schellingu i srodnim pitanjima, Paralaksa, Bog na mukama (koautorstvo s Borisom Gunjevićem), Tihi sugovornici Lacana (Zeničke sveske, Missing link, BNP - Zenica, 2011., prijevod Venita Popović), Živjeti na kraju vremena (Fraktura 2013. Zagreb, prijevod Srećko Horvat). Proučavanju njegovog djela posvećen je časopis: International Journal of Žižek Studies, čiji je pokretač i glavni urednik Paul A. Taylor, inače voditelj magistarskih studija na Institutu za komunikacijske studije Sveučilišta Leeds. Na Toronto Film Festivalu premijerno je prikazan dokumentarac Zizek! američke sociologinje i redateljice Astre Taylor, a prije tog Sophie Fiennes režirala je film sa Žižekom o Žižeku pod nazivom: Pervert’s Guide to Cinema.