BAKIĆ TANJA, (Bijelo Polje 14.09.1981.), pjesnikinja i prevoditeljica. Studije engleskog jezika i književnosti završava na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. Objavila knjigu poezije Treptaj, Libertas, 1996, Bijelo Polje, kao i prijevod scenarija za film škotske produkcije, Just One Look/Samo jedan pogled. Saradnica je nekoliko časopisa iz oblasti književnosti, književnog prevođenja i teologije sa područja Crne Gore, Hrvatske i Srbije. Njena poezija prevođena je na engleski jezik. Živi u Podgorici i radi kao prevoditeljica.

BORIĆ, ARAS, pjesnik i publicista, autor niza ogleda i književnih kritika, te četiri knjige poezije. Diplomirao komparativnu književnost i bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

BRKIĆ DRAGANA, kustosica Umjetničke galerije BiH u Sarajevu. Diplomirala na odjeljenju za istoriju umjetnosti Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

BAZDULJ, MUHAREM, rođen je 1977. godine u Andrićevom Travniku. Živi i radi u Sarajevu za magazin Dani. Romanopisac, novelist, publicist i kolumnist, autor nekolicine knjiga i zbirki priča (Travničko trojstvo, One like a song, Koncert). Za Drugu knjigu dobio je nagradu Soros Fondacije za najbolju zbirku prica u BiH. Pored toga, dobitnik je priznanja za pojedinačne novele (nagrada Zija Dizdarević, nagrada Radija Federacije BiH, BEJAHAD -nagrada). Njegov posljednji roman nosi naziv Đaur i Zulejha.

ČABRAJA ANTO, diplomirao na Likovnoj Akademiji u Sarajevu 1986. godine u klasi profesora Radoslava Tadića. 1988. član DLU Zenica,1989. član žirja likovne kolonije u Počitelju ispred DLU Zenica,1990. član ULUBIH. Slika, kreira i učestvuje u multimedialnim projektima. Piše tekstove o savremenoj likovnoj umjetnosti, scenograf, profesor likovnih umjetnosti. Živi, radi i izlaže u Francuskoj.

DELIBAŠIĆ ESAD, rođen 1964 u Beogradu, školovao se u Bosanskom Šamcu, MOdriči i Doboju, diplomirao u Sarajevu na Filozofskom fakultetu, na Odsjeku za filozofiju i sociologiju, a na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, na Odsjeku za informacijske znanosti i muzeologiju. Magistrirao 2002. godine na FPN Sarajevo na temu kritičko-racionalistička koncepcija otvorenog društva i tranzicijski procesi u BiH. Između mnoštva radova sociološkog, filozofsko-političkog i kulturološkog karaktera objavio je i knjige Bosna i ideja otvorenog društva i koautorski s Edinom Hadžikadunićem Muzej u informatičkom okruženju.

DENEGRI JEŠA, povjesničar, teoretičar i kritičar umjetnosti jedna je od najznačajnijih pojava iz te oblasti na području jugoistočne Evrope. Rođen u Splitu 1936., od 1965. do 1989. godine radio je kao kustos Muzeja savremene umetnosti u Beogradu. Do početka devedesetih uređivao časopis Moment. Profesor i ex-šef katedre za istoriju umjetnosti Filozofskog fakulteta u Beogradu. Iz brojnih knjiga, studija, recenzija, kataloga i izložbenih postavki izdvajamo sarajevsku izložbu Umjetnost i kritika 80-tih (Collegium artisticum 1985.), novije knjige Fragmenti (1994), Šezdesete (1995) Sedamdesete (1996), Osamdesete (1997) -serijal o temama srpske umjetnosti, Dossier Beuys, te Jedna moguća istorija umetnosti (1998).

ERIĆ OLIVERA, (Beograd, 1974.) diplomirala je istoriju umetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu 2002. godine. Interdisciplinarne magistarske studije, grupu za Teoriju umetnosti i medija, na Univerzitetu umetnosti u Beogradu je upisala 2003. godine, kod prof. dr Miška Šuvakovića. Tokom školske 2005/2006. godine, kao stipendistica Ministarstva Republike Slovenije za visoko obrazovanje, nauku i tehnologiju, bila je na 6-mesečnom stručnom usavršavanju na Filozofskom institutu Naučnog i istraživačkog centra Slovenačke akademije nauka i umetnosti (FI ZRC SAZU) kod prof. dr Marine Gržinić. Radi kao saradnica Galerije Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu.

HADŽIKADUNIĆ EDIN, Dobojlija (1957), diplomirao je 1981. godine na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu, smjer Telekomunikacije i informatika. 1997. magistrirao također u Zagrebu na tematu Prilog razvoju informacijsko-komunikacijske podloge odgojno-obrazovnog sistema. Autor je udžbenika iz informatike i saradnik časopisa Didaktički putokazi, Triangle i Info, te kao koautor s Esadom Delibašićem, knjige Muzej u informatičkom okruženju (Muzej grada Zenice, 2006).

IBRIŠIMOVIĆ MIRZET, rođen 1956. u Tuzli. U Sarajevu od 1978. do 1981. studirao na Filozofskom fakultetu i diplomirao na Katedri za svjetsku književnost, scenske umjetnosti i bibliotekarstvo. Od 1982. zaposlen u općini Tuzla, u Ediciji Tuzla u radničkom pokretu i revoluciji, gdje sedam godina učestvuje u organiziranju, uređivanju i pisanju tri objavljena toma, više od 4.000 stranica. Čitav radni vijek, 23 godine, proveo u općini Tuzla, kao lektor i urednik Službenog glasnika općine Tuzla, ne distancirajući se od temeljne stručnosti, jer za svo to vrijeme piše poeziju, eseje, književnu i likovnu kritiku u nekoliko časopisa za kulturu i umjetnost. Dugogodišnji član Udruženja folklorista Jugoslavije, objavljivao istraživanja o nematerijalnoj baštini - karakteristikama usmene književnosti i narodnih običaja sjeveroistočne Bosne. Publicirao tri knjige poezije Providan dan (2001), Slike neuramljene drvenim slovima (2003) i Vrijeme otporno na sat (2005).

JOZIĆ MIRKO, franjevac, povjesničar umjetnosti, predaje na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu. Pročelnik je Vijeća za sakralnu umjetnost i građevinarstvo pri Franjevačkoj provinciji Bosni Srebrenoj. Autor članaka i monografija iz oblasti likovne umjetnosti.

KAJINIĆ ANTO, akademski slikar, sveučilišni profesor u Dubrovniku i Mostaru, prodekan Akademije likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu, te profesor crtanja na odjelu restauracije na Dubrovačkom sveučilištu. Likovnu akademiju završio u Sarajevu, u klasi prof. Ismara Mujezinovića, i jedan je od utemeljitelja grupe Kammen. Do 1994 živio i umjetnički djelovao u Zenici. Od osamdesetih godina na ovamo, sudjelovao na brojnim samostalnim i kolektivnim izložbama, te studijskim posjetama na prostorima bivše države i u inozemstvu, te objavio više od 50 eseja iz oblasti likovnosti u zagrebačkim časopisima Oko, Obnovljeni život, te Oslobođenju, Bosni Franciscani i Svjetlu riječi iz Sarajeva.

KOPIĆ MARIO, (1965.) Dubrovčanin. Nakon studija filozofije i komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, nastavlja sa studijem filozofije (fenomenologije) i političke antropologije u Ljubljani, studijem povijesti ideja i političke povijesti na Institutu Friedrich Meinecke Slobodnog sveučilišta u Berlinu (kod profesora Ernsta Noltea) i komparativne religiologije pri sveučilištu Sapienza u Rimu (pod mentorstvom antropologinje Ide Magli). Od 1993-1997. znanstveno surađuje s Institutom za humanističke studije u Ljubljani, od 1998-2002. znanstveni je istraživač u Fondazione Julius Evola u Rimu. Područja znanstvenog interesa su mu fenomenologija, filozofija kulture i religije, politička antropologija i povijest ideja. Istodobno je aktivan i kao politički publicist i komentator u više talijanskih, francuskih, njemačkih i slovenskih publikacija. Trenutno je vanjsko-politički komentator mariborskog dnevnika Večer, vanjski urednik sarajevske revije za kulturu Odjek, te stalni suradnik Le Monde diplomatique. Iz autorskog opusa izdvajamo: Iskušavanje rubova smisla: pabirci iz estetike, Dubrovnik 1991; S Nietzscheom o Europi, Zagreb 2001; Nietzsche e Evola: il pensiero come destino, Roma 2001; Proces Zapadu, Dubrovnik 2003; Izazovi post-metafizike, Novi Sad (u štampi). Bogata prevodilačka djelatnost obuhvaća više naslova s talijanskog, slovenskog, njemačkog i francuskog jezika.

KURTOVIĆ ESAD, magistar, viši asistent Filozofskog fakulteta u Sarajevu, katedra historije, na predmetima Historija jugoistočne Evrope - srednji vijek, Opća historija - srednji vijek i Historija srednjovjekovne Bosne. Saradnik je sarajevskog Naučnoistraživačkog instituta Ibn Sina, a iz mnoštva objavljenih priloga vrijedi pomenuti one publicirane u časopisima Bosna Franciscana, Most iz Mostara, te Znakovi vremena.

MATVEJEVIĆ, PREDRAG, rođen u Mostaru 1932, studij romanistike otpočeo u Sarajevu a dovršio u Zagrebu, 1967 doktorirao komparativnu književnost i estetiku na Sorboni, autor kojeg je skoro deplasirano predstavljati, vrstan prozaik i stilist nedvosmisleno progresivno humanistički angažiran, od 1994 redovni je profesor slavistike rimskog sveučilišta La Sapienza, predavao francusku književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu a veoma čest gostujući profesor je na univerzitetima u New Yorku, Louvainu, Parisu, Perpignanu.Iz mnoštva djela (studija, eseja, osvrta, recenzija, pisama, polemika) navedimo čuvene Razgovore s Krležom, ponavljanu ediciju Jugoslovenstvo danas, nagrađivani i recepcijski plijeneći Mediteranski brevijar, potom Istočni epistolar, te zajednički nastalu knjigu s Vidosavom Stevanovićem Gospodari rata i mira.

PAIĆ, ŽARKO, filozof, pjesnik, kritičar i profesor estetike i sociologije kulture Sveučilišta u Zagrebu, član Hrvatskog društva pisaca, Hrvatskog PEN-a, glavni i odgovorni urednik Tvrđe, časopisa za književnost, umjetnost i znanost, jedan od urednika Evropskog glasnika, spoljni urednik izdavačke kuće Henacom, publicist i autor knjiga Njihalo na kraju stoljeća, Postmoderna igra svijeta, Gotski križ, Idoli, nakaze i suze, Montaigne-ov rez, Politike identiteta: kultura kao nova ideologija, Svijet bez slike/ikonoklazam suvremene umjetnosti, te zbirki poezije Aura i Opako ljeto, kolumnist i pisac brojnih izvanrednih eseja, prikaza i komentara iz različitih sfera humanističkih nauka. U pripremi su dva izdanja: Traume razlika i Projekt slobode/J.P. Sartre i granice egzistencijalizma.

POPOVIĆ, VENITA, diplomirana žurnalistkinja, od 1994 do 2003 uređivala časopis Krijesnica. Zanimaju je feministička teorijska kretanja. Trenutno je angažirana u humanitarnoj misiji World Visiona u Tuzli.

SARAJLIĆ, NERMIN, freelancer, diplomirao na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu 1986. godine. Autor knjige Iluzije pod točkovima regresije, za edicijski blagoslov pripremljeni rukopisi Triptih o đavoljim monogramima i Gluckliche Reise. Saradnik više časopisa i publikacija za kulturu, estetiku i sociološko-filozofsku epi-fenomenologiju.

SLAPŠAK SVETLANA, kritičarka i znanstvenica, predaje antropologiju antičkih svjetova i antropologiju roda na Institutu za postdiplomske i doktorske studije ISH (Institutum Studiorum Humanitatis) u Ljubljani, kao i grčki jezik, balkanologiju i žensku književnost na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Ljubljani. Dopisna članica Fondacije za helensku kulturu. Autorica brojnih knjiga, studija i eseja na srpskom, engleskom i slovenačkom jeziku, od kojih izdvajamo "Ogledi o bezbrižnosti" (1994), "Ratni kandid" (1997), "Svi Grci nazad!: eseji o helenizmu u novijoj srpskoj književnosti", "Ženske ikone XX veka" (2001), Glavna urednica beogradskog feminističkog časopisa ProFemina.

ŠARČEVIĆ ABDULAH, filozof, predavač ontologije, epistemologije, estetike, filozofije znanosti i povijesti filozofije, profesor na Filozofskom fakulktetu u Sarajevu i Prima Community College u Tucsonu (Arizona, USA), redovni član Akademije nauka i umjetnosti BiH, autor brojnih djela, među kojima se izdvajaju Iskon i smisao, Sfinga Zapada, Iskustvo i vrijeme, De homine: mišljenje i moderni mit o čovjeku, Etika ljudskih prava i Istina i sloboda.

ŠUVAKOVIĆ MIŠKO, profesor na Univerzitetu umetnosti u Beogradu i Arhitektonskom fakultetu, istaknuti publicista,estetičar i teoretičar na interkulturalnim područjima, objavio mnoštvo stručnih radova, studija, monografija, ogleda i prikaza iz oblasti kulture i umjetnosti u veoma široko pojmljenom spektru, autor 17 knjiga Prologomene za analitičku estetiku, Estetike apstraktne umetnosti, Anatomije anđela: rasprava o umetnosti i teoriji, Paragrama tela/figure, Asimetrični drugi, Martek: fatalne figure umjetnika između ostalih, pored već izvrsnih i nezaobilaznih, cijenjenih i traženih Pojmovnika moderne i postmoderne posle 1950 i Pojmovnika savremene umetnosti.

TERZIĆ, AJLA (Travnik, 1979.) diplomirala je komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, gdje trenutno pohađa postdiplomski studij iz književnosti. Objavila je zbirku pjesama Kako teško p&šem (2004). Piše kratke priče, dramske tekstove i eseje, prevodi sa engleskog jezika. Tekstove je objavljivala u nizu publikacija na području nekadašnje Jugoslavije (Ars - Crna Gora, Tvrđa - Hrvatska, Odjek - BiH, Alexandria Press - Srbija, etc.) Za priče i drame je višestruko nagrađivana (BH Radio 1, Federalni radio, manifestacija BEJAHAD), a pojedine pjesme su joj prevedene na engleski i poljski jezik. Bila je učesnica nekoliko književnih manifestacija u BiH i u regiji.

VALENTIĆ TONČI, filozof i publicist. Magistrirao sociologiju i socijalnu antropologiju na Central European University u Budimpešti. Bavi se medijskom teorijom, suvremenom filozofijom i filmom. Suradnik u Multimedijalnom institutu u Zagrebu i dugogodišnji član redakcije časopisa "Vijenac."

ZILDŽIĆ-ČABRAJA FERHANA, završila studij na Odsjeku romanistike i anglistike na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Živi i radi u Francuskoj kao samostalna prevoditeljica i piše poeziju.