 |
05/07
juni 2007 |
|
 Bilješke o autorima/autoricama |
 |
| |
BAKIĆ, TANJA (1981.), esejistica i prevoditeljica. Diplomirala 2005. engleski jezik i književnost na Filosofskom fakultetu u Nikšiću na temi iz poezije engleskog predromantizma. Objavljivala poeziju, eseje i prijevode sa engleskog.
ČABRAJA, ANTO, diplomirao na Likovnoj Akademiji u Sarajevu 1986. godine u klasi profesora Radoslava Tadića. 1988. član DLU Zenica,1989. član žirja likovne kolonije u Počitelju ispred DLU Zenica,1990. član ULUBIH. Slika, kreira i učestvuje u multimedialnim projektima. Piše tekstove o savremenoj likovnoj umjetnosti, scenograf, profesor likovnih umjetnosti. Živi, radi i izlaže u Francuskoj.
DELIBAŠIĆ, ESAD, rođen 1964 u Beogradu, školovao se u Bosanskom Šamcu, Modriči i Doboju, diplomirao u Sarajevu na Filozofskom fakultetu, na Odsjeku za filozofiju i sociologiju, a na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, na Odsjeku za informacijske znanosti i muzeologiju. Magistrirao 2002. godine na FPN Sarajevo na temu kritičko-racionalistička koncepcija otvorenog društva i tranzicijski procesi u BiH. Između mnoštva radova sociološkog, filozofsko-političkog i kulturološkog karaktera objavio je i knjige Bosna i ideja otvorenog društva i koautorski s Edinom Hadžikadunićem Muzej u informatičkom okruženju.
DEMIRAGIĆ, AJLA, (Mostar, 1976.), diplomirala komparativnu književnost i bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, gdje je upisala i poslijediplomski studij iz književnosti. Trenutno piše magistarsku radnju naslovljenu Tijelo kao složeni kulturalni/književni fenomen: Suvremena proza u svjetlu korporalne i feminističke naratologije. Asistentica je na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Sarajevu.
DENEGRI, JEŠA, povjesničar, teoretičar i kritičar umjetnosti jedna je od najznačajnijih pojava iz te oblasti na području jugoistočne Evrope. Rođen u Splitu 1936., od 1965. do 1989. godine radio je kao kustos Muzeja savremene umetnosti u Beogradu. Do početka devedesetih uređivao časopis Moment. Profesor i ex-šef katedre za istoriju umjetnosti Filozofskog fakulteta u Beogradu. Iz brojnih knjiga, studija, recenzija, kataloga i izložbenih postavki izdvajamo sarajevsku izložbu Umjetnost i kritika 80-tih (Collegium artisticum 1985.), novije knjige Fragmenti (1994), Šezdesete (1995) Sedamdesete (1996), Osamdesete (1997) - serijal o temama srpske umjetnosti, Dossier Beuys, te Jedna moguća istorija umetnosti (1998).
ĐURIĆ, DUBRAVKA, (1961), pjesnikinja, teoretičarka i prevoditeljka. Objavila više zbirki poezije i knjige Jezik, poezija, postmodernizam - jezička poezija u kontekstu moderne i postmoderne američke poezije (2002), All-over - izabrane i nove pjesme sa esejima koji određuju fazu njene poezije od 1996. do 2004 (2004), Govor druge - eseji o pjesnikinjama (2006). Sa Vladimirom Kopiclom uredila i prevela antologiju novije američke poezije Novi pesnički poredak (2001), sa grupom mlađih pjesnikinja uredila antologiju Diskurzivna tela poezije - poezija i autopoetike pesnikinja mlađe generacije (2004), sa Miškom Šuvakovićem uredila knjigu Impossible Histories - Avant-Garde, Neo-Avant-Garde, and Post-Avant-Garde in Yugoslavia 1918-1991 (2003, 2006). Predaje na fakultetu za medije i komunikacije u Beogradu.
GAZETIĆ, EDISA, rođena u Tuzli, magistrirala je iz oblasti feminističke teorije i kritike na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Zanima je feministička, postkolonijalna teorija i kritika, rodne teorije, te mogućnost apliciranja rodnih koncepata na ženske književne tekstove.
HARBAŠ, BERNARD, završio studije filozofije i sociologije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Studije, prikaze i prevode objavljivao u BiH (Dijalog, Odjek, Revija slobodne misli.) i Hrvatskoj (Quorum, Filozofska istraživanja, Scopus.) Radi kao asistent na Univerzitetu u Zenici.
HORVAT, SREĆKO (1983), teoretičar i semiolog iz Zagreba. Objavljivao u časopisima za kulturu, znanost i umjetnost Zarez, Vijenac, Tvrđa, Oris, Gordogan, Europski Glasnik, itd. Uredio niz ekstenzivnih priloga (u povodu 25 obljetnice smrti Rolanda Barthesa, o recepciji Žižekove teorije, Gayatri Spivak, itd.), prevodi s njemačkog i engleskog. Sudjelovao i izlagao na 41. Zagrebačkom salonu arhitekture (2. nagrada za projekt Shouldn't architecture care?), 6. Festivalu prvih, 31. Zagrebačkom salonu fotografije, itd. Surađuje na nizu kazališnih i urbanističkih projekata multimedijalne umjetničke organizacije Bacači Sjenki.
HROMADŽIĆ, HAJRUDIN, rođen u Bihaću, živi u Ljubljani i Zagrebu. Doktorirao antropologiju svakodnevnog života i medijske studije na Fakultetu za postdiplomski studij humanistike u Ljubljani. Trenutno je vanjski saradnik-predavač na Institutum Studiorum Humanitatis (smjer Medijski studiji) u Ljubljani i Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za sociologiju. Objavljuje znanstvene i stručne tekstove sa područja medijskih i kulturnih studija, te periodičnu publicistiku i eseje. Preživljava sebe kao freelancer, prevodeći sa engleskog i slovenačkog jezika i pišući dopisničke novinarske tekstove.
JAMBREŠIĆ KIRIN, RENATA, znanstvena suradnica zagrebačkog Instituta za etnologiju i folkloristiku doktorirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, 1999. Gostujuća je predavačica u Centru za ženske studije Zagreb od 2000, a od 2002. i na postdiplomskom studiju (Program Antropologija roda) pri Institutum Studiorum Humanitatis u Ljubljani. Takodjer je bila gostujuća znanstvenica pri Institute for Collaborative Research and Public Humanities, Ohio State University, Columbus, USA, studeni - prosinac 2001. Urednica nekolicine znanstvenih zbornika i brojnih članaka i radova u stručnim knjigama i publikacijama.
KOPIĆ, MARIO, (1965.) Dubrovčanin. Nakon studija filozofije i komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, nastavlja sa studijem filozofije (fenomenologije) i političke antropologije u Ljubljani, studijem povijesti ideja i političke povijesti na Institutu Friedrich Meinecke Slobodnog sveučilišta u Berlinu (kod profesora Ernsta Noltea) i komparativne religiologije pri sveučilištu Sapienza u Rimu (pod mentorstvom antropologinje Ide Magli). Od 1993-1997. znanstveno surađuje s Institutom za humanističke studije u Ljubljani, od 1998- 2002. znanstveni je istraživač u Fondazione Julius Evola u Rimu. Područja znanstvenog interesa su mu fenomenologija, filozofija kulture i religije, politička antropologija i povijest ideja. Istodobno je aktivan i kao politički publicist i komentator u više talijanskih, francuskih, njemačkih i slovenskih publikacija. Trenutno je vanjsko-politički komentator mariborskog dnevnika Večer, vanjski urednik sarajevske revije za kulturu Odjek, te stalni suradnik Le Monde diplomatique. Iz autorskog opusa izdvajamo: Iskušavanje rubova smisla: pabirci iz estetike, Dubrovnik 1991; S Nietzscheom o Europi, Zagreb 2001; Nietzsche e Evola: il pensiero come destino, Roma 2001; Proces Zapadu, Dubrovnik 2003; Izazovi post-metafizike, Novi Sad (u štampi). Bogata prevodilačka djelatnost obuhvaća više naslova s talijanskog, slovenskog, njemačkog i francuskog jezika.
MATVEJEVIĆ, PREDRAG, rođen u Mostaru 1932, studij romanistike otpočeo u Sarajevu a dovršio u Zagrebu, 1967 doktorirao komparativnu književnost i estetiku na Sorboni, autor kojeg je skoro deplasirano predstavljati, vrstan prozaik i stilist nedvosmisleno progresivno humanistički angažiran, od 1994 redovni je profesor slavistike rimskog sveučilišta La Sapienza, predavao francusku književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu a veoma čest gostujući profesor je na univerzitetima u New Yorku, Louvainu, Parisu, Perpignanu.Iz mnoštva djela (studija, eseja, osvrta, recenzija, pisama, polemika) navedimo čuvene Razgovore s Krležom, ponavljanu ediciju Jugoslovenstvo danas, nagrađivani i recepcijski plijeneći Mediteranski brevijar, potom Istočni epistolar, te zajednički nastalu knjigu s Vidosavom Stevanovićem Gospodari rata i mira.
MORANJAK - BAMBURAĆ NIRMAN predavala na Odsjeku za komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu i Akademini scenskih umjetnosti u Sarajevu, te intenzivno i prisno surađivala sa Centrom za ženske studije Zagreb. Publicirala Metatekst, Retorika tekstualnosti, te priredila Izazove feminizma gdje je bila jedna od koautorica. Inicirala pokretanje postdiplomskih interdisciplinarnih rodnih studija u Sarajevu.
PAIĆ, ŽARKO, filozof, pjesnik, kritičar i profesor estetike i sociologije kulture Sveučilišta u Zagrebu, član Hrvatskog društva pisaca, Hrvatskog PEN-a, glavni i odgovorni urednik Tvrđe, časopisa za književnost, umjetnost i znanost (valja istaći dvije Tvrđine edicije kao prvu Izgledi povjesnog mišljenja - Zbornik radova povodom osamedesete obljetnice rođenjja Vanje Sutlić, te Javne samoće, Ljiljane Filipović), jedan od urednika Evropskog glasnika, spoljni urednik izdavačke kuće Henacom, publicist i autor knjiga Njihalo na kraju stoljeća, Postmoderna igra svijeta, Gotski križ, Idoli, nakaze i suze, Montaigne-ov rez, Politike identiteta: kultura kao nova ideologija, Slika bez svijeta/ikonoklazam suvremene umjetnosti, Moć nepokornosti: intelektualac i biopolitika, te zbirki poezije Aura i Opako ljeto, kolumnist i pisac brojnih izvanrednih eseja, prikaza i komentara iz različitih sfera humanističkih nauka. U pripremi su dva izdanja: Traume razlika i Projekt slobode/J.P. Sartre i granice egzistencijalizma.
POPOVIĆ, VENITA, diplomirana žurnalistkinja, od 1994. do 2003. uređivala časopis Krijesnica. Zanimaju je post/feministička teorijska kretanja. Trenutno je angažirana u humanitarnoj misiji World Visiona u Tuzli.
SARAJLIĆ, NERMIN, freelancer, diplomirao na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu 1986. godine. Autor knjige Iluzije pod točkovima regresije, za edicijski blagoslov pripremljeni rukopisi Triptih o đavoljim monogramima (na jesen u izdanju Bosanske riječi, Tuzla izići će prva dva dijela Trilogije) i Gluckliche Reise. Saradnik više časopisa i publikacija za kulturu, estetiku i sociološko-filozofsku epi-fenomenologiju.
SLAPŠAK SVETLANA, kritičarka i znanstvenica, predaje antropologiju antičkih svjetova i antropologiju roda na Institutu za postdiplomske i doktorske studije ISH (Institutum Studiorum Humanitatis) u Ljubljani, kao i grčki jezik, balkanologiju i žensku književnost na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Ljubljani. Dopisna članica Fondacije za helensku kulturu. Autorica brojnih knjiga, studija i eseja na srpskom, engleskom i slovenačkom jeziku, od kojih izdvajamo "Ogledi o bezbrižnosti" (1994), "Ratni kandid" (1997), "Svi Grci nazad!: eseji o helenizmu u novijoj srpskoj književnosti", "Ženske ikone XX veka" (2001), Glavna urednica beogradskog feminističkog časopisa ProFemina.
ŠARČEVIĆ ABDULAH, filozof, predavač ontologije, epistemologije, estetike, filozofije znanosti i povijesti filozofije, profesor na Filozofskom fakulktetu u Sarajevu i Prima Community College u Tucsonu (Arizona, USA), redovni član Akademije nauka i umjetnosti BiH, autor brojnih djela, među kojima se izdvajaju Iskon i smisao, Sfinga Zapada, Iskustvo i vrijeme, De homine: mišljenje i moderni mit o čovjeku, Etika ljudskih prava i Istina i sloboda.
ŠUVAKOVIĆ MIŠKO, profesor na Univerzitetu umetnosti u Beogradu i Arhitektonskom fakultetu, istaknuti publicista,estetičar i teoretičar na interkulturalnim područjima, objavio mnoštvo stručnih radova, studija, monografija, ogleda i prikaza iz oblasti kulture i umjetnosti u veoma široko pojmljenom spektru, autor 17 knjiga Prologomene za analitičku estetiku, Estetike apstraktne umetnosti, Anatomije anđela: rasprava o umetnosti i teoriji, Paragrama tela/figure, Asimetrični drugi, Martek: fatalne figure umjetnika između ostalih, pored već izvrsnih i nezaobilaznih, cijenjenih i traženih Pojmovnika moderne i postmoderne posle 1950 i Pojmovnika savremene umetnosti, te Diskurzivna analiza (Univerzitet umetnosti u Beogradu 2006.)
VALENTIĆ TONČI, filozof i publicist. Magistrirao sociologiju i socijalnu antropologiju na Central European University u Budimpešti. Bavi se medijskom teorijom, suvremenom filozofijom i filmom. Suradnik u Multimedijalnom institutu u Zagrebu i dugogodišnji član redakcije časopisa "Vijenac."
ZILDŽIĆ-ČABRAJA FERHANA, završila studij na Odsjeku romanistike i anglistike na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Živi i radi u Francuskoj kao samostalna prevoditeljica i piše poeziju.
|
| |
|
| |
|
|
