ALBAHARI, DAVID, vrsni romanopisac, pripovjedač, esejist, publicist i prevoditelj. U Beogradu studirao englesku književnost i jezik, trenutno živi u Kalgariju u Kanadi.  Iz brojnih djela i projekata izdvajamo: zbirke priča - Porodično vreme (1973.), Opis smrti (1982., za koju je dobio nagradu Ivo Andrić), Neobične priče (1999.); romani - Snežni čovek (1995.), Mamac (1996., laureat Ninove nagrade, nagrade Balkanica 1998. i prevoditeljske nagrade 'Brücke Berlin' zajedno s Miryanom i Klausom Wittmann), Gec i Majer (1998.), Pijavice (2005.); eseji Prepisivanje sveta (1997) Djela su mu prevođena na francuski, njemački, engleski, hebrejski, poljski, italijanski, makedonski, slovenački, albanski mađarski... Kao autorovi značajni prijevodi između ostalih ističu se Johna Updike-a, Vladimira Nabokova i Sama Sheparda.

BAJTAL, ESAD, Breza, studirao pedagogiju i psihologiju; filozofiju i sociologiju. Redovne i postdiplomske studije završio u Sarajevu. Nesposoban da bude podoban, živi od pisanja.

ČABRAJA, ANTO, diplomirao na Likovnoj Akademiji u Sarajevu 1986. godine u klasi profesora Radoslava Tadića. 1988. član DLU Zenica,1989. član žirja likovne kolonije u Počitelju ispred DLU Zenica,1990. član ULUBIH. Slika, kreira  i učestvuje u multimedialnim projektima. Piše tekstove o savremenoj likovnoj umjetnosti, scenograf, profesor likovnih umjetnosti. Živi, radi i izlaže u Francuskoj.

ČOLOVIĆ, IVAN po obrazovanju je etnolog, ali je u najnovije vrijeme poznatiji kao proučavalac, tumač i kritičar kulturnih zbivanja u Srbiji i na cijelom prostoru bivše Jugoslavije i kao angažovan borac protiv netrpeljivosti, mračnjaštva i nasilja. Knjige koje je Čolović objavio u toku posljednjih dvadesetak godina upečatljivo su svjedočanstvo i analiza kulturne (ili nekulturne) strane raspada Jugoslavije i degeneracije društava u Srbiji i njenom okruženju. One su argumentovana i porazna osuda nacionalističke ideologije i mitologije. Riječ je o djelima kao što su "Književnost na groblju" (1983), "Divlja književnost" (dva izdanja), "Vreme znakova" (1988), "Erotizam i književnost" (1990), "Bordel ratnika" (tri izdanja), "Pucanje od zdravlja" (1994), "Jedno s drugim" (1995), "Politika simbola" (dva izdanja), "Kad kažem novine" (dva izdanja), "Dubina" (2001) i "Etno" (2006). I pored velike erudicije i posebnih antropoloških znanja, Čolović se ne usteže da se angažuje kao javni radnik u otporu političkim nosiocima ideološkog mraka i podvale, očemu naročito svjedoči njegova aktivnost među osnivačima udruženja nezavisnih intelektualaca Beogradski krug. Iz tog udruženja su potekla i dva važna zbornika: "Druga Srbija" (1992) i "Intelektualci i rat" (1993), koje je Čolović uredio zajedno s Aljošom Mimicom.

DEBELJAK, ALEŠ, (1961) studirao je filozofiju, komparativnu književnost i sociologiju kulutre u rodnoj Ljubljani i u Sirakuzi, država New York, SAD, gdje je i doktorirao. Jedan od vodećih srednjoeuropskih pjesnika, kritičar i prevodilac, dobitnik je brojnih međunarodnih nagrada, kao i slovenačke nacionalne nagrade za književnost. Knjige su mu prevođene na mnoge jezike. Predaje kulturalne studije na Ljubljanskom univerzitetu- Živi u Ljubljani sa suprugom Amerikankom i troje djece. Iz opusa izdvajamo: Melanholične figure: eseji o književnosti (1998), Somrak idolov (1994, iste godine preveden na njemački i engleski, na hrvatski 1995, Meandar), Na ruševinah modernosti: institucija umetnosti in njene zgodovinske oblike (1999.), Lanski sneg: eseji o kulturi in tranziciji (2002.).Autorski radovi publicirani na engleskom: Anxiosus Moments (pjesme, 1994. White Pine Press), The City and the Child (pjesme, 1999. White Pine Press), Dictionary of Scilence (pjesme, 1999. Lumen Press, Inc.) The Hidden Handshake: National Identity and Europe in The Post Communist World (2004.)

FILIPOVIĆ, LJILJANA autorica je studija Filozofija i antipsihijatrija Ronalda D. Lainga (Zagreb, Filozofska istraživanja, 1990.), Nesvjesno u filozofiji (Zagreb, Antibarbarus 1997.), Javne samoće (Zagreb, Antibarbarus/Tvrđa 2006.), romana Nevidljivi pas (Novi Sad, Dnevnik 1985.), Sokol u š usteraju (Zagreb, Ženska infoteka 2001.), Nestali ljudi (Profil, 2007.) kao i desetak radio drama. Koautorica je u djelima: The Couch and the Silver Screen , (Hove & New York, Brunner- Routledge 2003.), Psychotherapie und Psychoanalyse in Osteuropa (Uchtspringe, Sigmund-Freud-Zentrum 2003.), Ambivalenz des Fin de siecle: Wien-Zagreb , (Wien, Böhlau 1998.), Kollektive Kreativität/Collective Creativity , (Kassel 2005.), Maske und Kothurn (Wien, Böhlau 2006.) i dr.

HARBAŠ, BERNARD, završio studije filozofije i sociologije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Studije, prikaze i prevode objavljivao u BiH (Dijalog, Odjek, Revija slobodne misli.) i Hrvatskoj (Quorum, Filozofska istraživanja, Scopus.) Radi kao asistent na Univerzitetu u Zenici.

HORVAT, SREĆKO (1983), teoretičar i semiolog iz Zagreba. Objavljivao u časopisima za kulturu, znanost i umjetnost Zarez, Vijenac, Tvrđa, Oris, Gordogan, Europski Glasnik, etc. Biblioteka XX vek koju uređuje Ivan Čolović u 2007. publicirala mu je knjigu Protiv političke korektnosti, a Jesenski i Turk također u protekloj godini u ediciji Znanost u džepu objavila Znakovi postmodernog grada - prilog semiologiji urbanizma. Uredio niz ekstenzivnih priloga (u povodu 25 obljetnice smrti Rolanda Barthesa, o recepciji Žižekove teorije, Gayatri Spivak, itd.), prevodi s njemačkog i engleskog. Sudjelovao i izlagao na 41. Zagrebačkom salonu arhitekture (2. nagrada za projekt Shouldn't architecture care?), 6. Festivalu prvih, 31. Zagrebačkom salonu fotografije, itd. Surađuje na nizu kazališnih i urbanističkih projekata multimedijalne umjetničke organizacije Bacači Sjenki.

JAĆIMOVIĆ, NADA  magistrirala savremenu politicku teoriju na Univerzitet Westminster, London. Radi kao projekt menadžerica u nevladinoj organizaciji Beogradski krug. Prevodi sa engleskog i švedskog jezika.

KOPIĆ, MARIO (Dubrovnik,1965), filozofski pisac i prevoditelj. Studirao filozofiju, komparativnu književnost, političku antropologiju i komparativnu religiologiju u Zagrebu, Ljubljani, Berlinu i Rimu. Područje znanstvenog interesa obuhvaća fenomenologiju, filozofiju kulture i religije, povijest ideja. Posljednja objavljena djela: Izazovi post-metafizike (Novi Sad, 2007), Nezacjeljiva rana svijeta (Tvrđa, Zagreb 2007).

LER SOFRONIĆ, NADA doktorica socijalne psihologije i dugogodišnja univerzitetska profesorica, feministička teoretičarka, jedna od začetnica i najznačajnije ime ženskog pokreta u Bosni i Hercegovini. Inicijatorka i učesnica prve međunarodne feminističke konferencije na proistorima bivše Jugoslavije Drug-ca ž ena . Novi pristup? , održane u Beogradu 1978. godine. Posvetila je svoj ukupan akademski i društveni angažman borbi protiv predrasuda, stereotipa i diskriminacije po osnovu nacije, vjere, boje kože i spola, zalažući se za njegovanje tolerancije u socijalnom, političkom, javnom i privatnom životu. Izvr š na direktorica je nezavisnog, nevladinog istraživačkog centra "Žena i društvo" u Sarajevu. Autorica i urednica brojnih članaka, eseja, studija i knjiga. Zajedno sa Stašom Zajović prošle godine uredila zbirku eseja Marieme Helie Lucas Fundamentalizmi danas - demokratski i feministički odgovori

MATVEJEVIĆ, PREDRAG, rođen u Mostaru 1932, studij romanistike otpočeo u Sarajevu a dovršio u Zagrebu, 1967 doktorirao komparativnu književnost i estetiku na Sorboni, autor kojeg je skoro deplasirano predstavljati, vrstan prozaik i stilist nedvosmisleno progresivno humanistički angažiran, od 1994 redovni je profesor slavistike rimskog sveučilišta La Sapienza, predavao francusku književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu a veoma čest gostujući profesor je na univerzitetima u New Yorku, Louvainu, Parisu, Perpignanu.Iz mnoštva djela (studija, eseja, osvrta, recenzija, pisama, polemika) navedimo čuvene Razgovore s Krležom, ponavljanu ediciju Jugoslovenstvo danas, nagrađivani i recepcijski plijeneći Mediteranski brevijar, potom Istočni epistolar, te zajednički nastalu knjigu s Vidosavom Stevanovićem  Gospodari rata i mira.

PAIĆ, ŽARKO, filozof, pjesnik, kritičar i profesor estetike i sociologije kulture   Sveučilišta u Zagrebu, član Hrvatskog društva pisaca, Hrvatskog PEN-a, glavni i odgovorni urednik Tvrđe, časopisa za književnost, umjetnost i znanost (valja istaći dvije Tvrđine edicije kao prvu Izgledi povjesnog mišljenja - Zbornik radova povodom osamedesete obljetnice rođenjja Vanje Sutlić, te Javne samoće, Ljiljane Filipović), jedan od urednika Evropskog glasnika, spoljni urednik izdavačke kuće Henacom, publicist i autor knjiga Njihalo na kraju stoljeća, Postmoderna igra svijeta, Gotski križ, Idoli, nakaze i suze, Montaigne-ov rez,  Politike identiteta: kultura kao nova ideologija, Slika bez svijeta/ikonoklazam suvremene umjetnosti,  Moć nepokornosti: intelektualac i biopolitika, Traume razlika i Projekt slobode: J.P. Sartre - filozofija i angažman (Nova Istra, 2007.), Vrtoglavica mode: prema vizualnoj semiotici tijela (Altagama, 2007.), te zbirki poezije Aura i Opako ljeto, kolumnist i pisac brojnih izvanrednih eseja, prikaza i komentara iz različitih sfera humanističkih nauka.

PAVLOVIĆ , SRĐA, profesor na katedri za istoriju i klasične studije Univerziteta Alberta u Edmontonu, Kanada. Predaje kulturnu i političku istoriju ju ž nih Slavena. Osnivač i urednik multikulturalnog časopisa Space of Identity koji publicira Univerzitet York u Torontu. Od dijela izdvajamo Iza ogledala (CID, Podgorica, 2001. ), te Prostori identiteta: Eseji o istoriji, sjećanju i interpretacijama prošlosti (Bosanska riječ, Tuzla, 2006.).

POPOVIĆ, VENITA, diplomirana žurnalistkinja. Zanimaju je post/feministička teorijska kretanja. Trenutno je angažirana u humanitarnoj misiji World Visiona u Tuzli.

PROKOPIEV, ALEKSANDAR doktor je znanosti i znanstveni suradnik Instituta za makedonsku književnost u Skopju. Bio je član uredništva znanstvene publikacije "Spektar". Jedan je od istaknutijih predstavnika tzv. petog kruga suvremene makedonske književnosti, uglavnom postmodernističke orijentacije. Pojedine pripovijetke prevedene su mu na desetak svjetskih jezika. Zastupljen je u više antologija makedonske kratke proze (Borislav Pavlovski: Gospodari labirinta / Antologija snova, maštarija i fantastičnih priča iz makedonske književnosti, Naklada MD, Zagreb, 1998.; Katica Ćulavkova: Maketa / Savremena makedonska kratka priča, Otkrovenje, Beograd, 2001. i dr.). Autor je, između ostalih i knjiga Putovanje bajke (Patuvanjata na skaznata, 1997.), znanstveni eseji; Postmoderni Babilon (Postmoderen Vavilon 2000.), eseji;  Anti-uputstva za ličnu upotrebu (Geopoetika, Beograd, 2003). Specifičan je autorov "odnos prema neprikosnovenoj moći lokalnih Panteona na teritoriji naših državica", za koje kaže "biti laureat te i te državne nagrade je veoma korisno za CV prilikom ulaska u više univerzitetsko zvanje ili, ne daj bože, u Akademiju" i dodaje "ponekad, neki autor ima veći broj nagrada nego čitalaca", te s punim pravom se pita i zaziva svojevrsnog balkanskog Luisa Harsa, koji bi objedinio "'sudbinski' one koji su direkni protagonisti ovih bogatih, raznolikih književnosti 'u senci'". Aleksandar Prokopiev živi i stvara u Skopju.

ROSIĆ, TATJANA, doktorirala na Filološkom fakultetu u Beogradu. Kao stalna saradnica radi na Institutu za književnost i umetnost u Beogradu, na projektu "Savremene književne teorije i njihova primena". Predaje u Centru za ženske studije i istraživanja roda u Beogradu. Pored književne kritike aktivno se bavi i studijama kulture i roda, s posebnim fokusom na savremene teorije maskuliniteta. Autor je knjige Proizvoljnost dnevnika: romantičarski dnevnik u srpskoj književnosti (1994) i antologijskog izbora iz savremene srske proze Bizarni raskazi objavljenom na makedonskom jeziku 2002. godine u izdavačkoj kuči Magor iz Skoplja. Autorica je brojnih studija i eseja iz istorije i teorije srpske književnosti, kao i iz oblasti studija kulture i roda.

SARAJLIĆ, NERMIN, freelancer, diplomirao na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu 1986. godine. Autor knjiga Iluzije pod točkovima regresije, Triptih o đavoljim monogramima I - poeme (Bosanska riječ, Tuzla, 2007.) za edicijski blagoslov pripremljen rukopis Gluckliche Reise. Saradnik više časopisa i publikacija za kulturu, estetiku i sociološko-filozofsku epi-fenomenologiju.

STEFANOVIĆ, PETAR (1933.) studij francuskog i italijanskog jezika i književnosti završio u Beogradu. Slavistiku studirao u Sarajevu, a na stručnom usavršavanju bio na Moskovskom univerzitetu u dva navrata 1967. i 1969. godine, te u Francuskoj 1978., 1982. i 1984. Francuski predavao na svim stupnjevima, uključujući Mašinski fakultet u Zenici u razdoblju između 1981. i 1986., latinski i ruski predavao u gradskoj Gimnaziji, srpskohrvatski u osnovnoj školi kod nas i u Francuskoj. Dvije i pol decenije radio kao stručni savjetnik za nastavu francuskog i latinskog. Bio je urednik rubrike prevoda na francuski u đačkom listu Omorika (Montbeliard, 1986 - 1990.). Bio je dopisnik Oslobođenja - izdanja za inostranstvo, iz Francuske 1988-1990. Dvije knjige objavio je u koautorstvu s Mustafom Tanovićem iz 1972. i 1978. i petnaestak priloga u časopisu Didaktički putokazi iz oblasti metodike nastave stranih jezika i primijenjene lingvistike, te prevod knjige Didaktika prirodnih nauka Astolfija i Develaya iz 1998. kao i niza književnih tekstova s francuskog, španskog i latinskog jezika.

STOJANOVIĆ, BOBAN, mirovni i gay aktivista. Rođen 1978.godine  u Zaječaru, danas živi i radi u Beogradu. Najviše je angažovan u mirovnoj organizaciji Žene u crnom i gay grupi Queeria centar. Bavio se pitanjima roda, militarizma, homofobije. Urednik je pvog zbornika o maskulinitetu pod nazivom Drugi - od patrijarhalne konstrukcije do politke alternative.

VALENTIĆ TONČI, filozof i publicist. Magistrirao sociologiju i socijalnu antropologiju na Central  European University u Budimpešti. Bavi se medijskom teorijom, suvremenom filozofijom i filmom. Suradnik u Multimedijalnom institutu u Zagrebu i dugogodišnji član redakcije časopisa Vijenac. Autor: Mnogostruke moderne - od antropologije do pornografije (Jesenski i Turk, 2006.).

ZILDŽIĆ-ČABRAJA FERHANA, završila studij na Odsjeku romanistike i anglistike na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Živi i radi u Francuskoj kao samostalna prevoditeljica i piše poeziju.