BRISKI UZELAC, SONJA (1946. Beograd) diplomirala sociologiju na Filozofskom fakultetu 1970. godine, a na Fakultetu likovnih umjetnosti 1976. slikarstvo. Dvije godine kasnije magistrirala historiju umjetnosti, te 1984. i doktorirala na Beogradskoj likovnoj akademiji. Objavljuje radove iz oblasti teorije umjetnosti od 1971., a izlaže od 1977. Niz godina predavala je na Beogradskoj likovnoj akademiji, a od 1995. živi i radi u Zagrebu.
"Sonja Briski Uzelac suočava čitatelja s "događanjem" suvremenosti na presjecima umjetnosti i kulture, tj. u područjima njihovog nerazlikovanja. Autorica nas vodi prema pitanjima o suštinskim promjenama karaktera umjetnosti koja sve više postaje dijelom kulturalnih praksi. Temeljna poveznica svih ovih precizno izvedenih analiza je problem interdisciplinarnog rada na teoretizaciji novih paradigmi (umjetničke) slike. Knjiga ne nudi "ključ" za čitanje suvremene teorije slike, već nizom pristupa koji potječu iz različitih znanstvenih i filozofskih tradicija otvara nove mogućnosti singularnih interpretacija slike i vizualnosti danas. ", kako veli dr. sc. Miško Šuvaković s Fakulteta muzičke umjetnosti i interdisciplinarnih studija iz Beograda o autoričinoj knjizi Vizualni tekst

DAVID, FILIP (1940, Kragujevac) je književnik, jedan od osnivača Nezavisnih pisaca, udruženja osnovanog 1989. u Sarajevu koje je okupljalo najznačajnije pisce iz svih delova bivše Jugoslavije i osnivač Beogradskog kruga (1990), udruženja nezavisnih intelektualaca koji su se od samoga početka suprotstavljali režimu Slobodana Miloševića. Napisao je više TV drama i filmskih scenarija (Suton, Bure baruta, Poseban tretman) i objavio je tri knjige pripovedaka: Bunar u tamnoj šumi, Zapisi o stvarnom i nestvarnom, Princ vatre, romane Hodočasnici neba i zemlje i San o ljubavi i smrti, te knjige eseja Fragmenti iz mračnih vremena i Jesmo li čudovišta, Svetovi u haosu. Zajedno sa Mirkom Kovačem objavio je Knjigu pisama 1992-1995. Pripovetke i romani su između ostalih dobili nagrade: "Milan Rakić", Ćopićevu, BIGZ-ovu i Prosvetinu nagradu za najbolju knjigu godine, Andrićevu nagradu. Od početka rata na prostorima bivše Jugoslavije napisao veći broj angažovanih tekstova pod zajedničkim nazivom Zapisi iz mračnih vremena. Tekstovi su emitovani na francuskom radiju (RFI), objavljivani u Našoj borbi, Feral Tribunu i mnogim drugim novinama i časopisima u zemlji i inostranstvu.
Član je Grupe 99, osnovane na Frankfurtskom sajmu knjiga 1999. i jedan od utemeljivača nezavisne književne asocijacije Forum pisaca, osnovane u decembru 1999. Živi i radi kao redovni profesor dramaturgije na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu.

DEBELJAK, ALEŠ, (1961) studirao je filozofiju, komparativnu književnost i sociologiju kulutre u rodnoj Ljubljani i u Sirakuzi, država New York, SAD, gdje je i doktorirao. Jedan od vodećih srednjoeuropskih pjesnika, kritičar i prevodilac, dobitnik je brojnih međunarodnih nagrada, kao i slovenačke nacionalne nagrade za književnost. Knjige su mu prevođene na mnoge jezike. Predaje kulturalne studije na Ljubljanskom univerzitetu. Živi u Ljubljani sa suprugom Amerikankom i troje djece. Iz opusa izdvajamo: Melanholične figure: eseji o književnosti (1998), Somrak idolov (1994, iste godine preveden na njemački i engleski, te na hrvatski 1995, Meandar), Na ruševinah modernosti: institucija umetnosti in njene zgodovinske oblike (1999.), Lanski sneg: eseji o kulturi in tranziciji (2002.). Autorski radovi publicirani na engleskom: Anxiosus Moments (pjesme, 1994. White Pine Press), The City and the Child (pjesme, 1999. White Pine Press), Dictionary of Scilence (pjesme, 1999. Lumen Press, Inc.), Suvremeni fundamentalizam i sveti rat (Jesenski i Turk, 2003), Evropa bez Evropejcev (Sophia, Ljubljana 2004) The Hidden Handshake: National Identity and Europe in The Post Communist World (2004.). Značajniji prevodi Johna Ashbery-a, Richarda Jacksona, i Petera Bergera.

DELIĆ, ZLATAN rođen je 1987. godine u Tuzli gdje je završio studij književnosti (svjetska i južnoslavenska) i b/h/s jezika na Filozofskom fakultetu. Magistrirao je na Odsjeku za rodne studije Centra za interdisciplinarne postdiplomske studije, Univerziteta u Sarajevu. Autor je knjige TURBO-FOLK ZVIJEZDA (konstruiranje ženskog subjekta u pjesmama/tekstovima Lepe Brene, Svetlane Cece Ražnatović, Severine Vučković i Jelene Karleuše)". Član je redakcije časopisa za feminističke i rodne teorije, kritiku i društvena pitanja Patchwork. Bavi se pitanjima subjektiviteta, feminističkom teorijom, rodnim i kulturalnim studijama. Živi i radi u Sarajevu.

ERIĆ, OLIVERA, (Beograd, 1974.), diplomirala je istoriju umetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu 2002. godine. Interdisciplinarne magistarske studije na Univerzitetu umetnosti u Beogradu, grupa za Teoriju umetnosti i medija, završila je 2007. godine, a doktorirala 2010. Tokom školske 2005/2006. godine, kao stipendista Ministarstva Republike Slovenije za visoko obrazovanje, nauku i tehnologiju, bila je na 6-mesečnom stručnom usavršavanju na Filozofskom institutu Naučnog i istraživačkog centra Slovenačke akademije nauka i umetnosti (FI ZRC SAZU) kod prof. dr Marine Gržinić. Radi kao saradnica Galerije Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu.

GASAL SOFTIĆ, LARISA (1974) Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli završila 1999., magistrirala dramu na tuzlanskoj Akademiji dramskih umjetnosti 2005. te u tekućoj 2013. godini doktorirala na području književnosti. Radi u Tuzli kao profesorica bhs jezika i književnosti. Preokupacije i fokusi stručnih radova tematski uglavnom obuhvataju bosansko-hercegovačko prozno stvaralaštvo i dramu.

GAZETIĆ, EDISA je rođena u Tuzli. Doktorirala je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Istraživački interesi su joj usmjereni na propitivanje mogućnosti apliciranja nekih teorijskih koncepata iz oblasti feminističke, rodne, postkolonijalne, queer teorije i kritike na književne tekstove unutar južnoslavenske interliterarne zajednice. Također je zanima istraživanje kulturalnih obrazaca koji u postjugoslavenskim društvenim zajednicama marginalizirane skupine čine još nevidljivijim.

KAROVIĆ, JASENKO je na FPN-u u Sarajevu diplomirao 1982. god., a na Filozofskom fakultetu u Zagrebu je magistrirao s temom "Vrijednosni odnos i njegovo određenje kod Maxa Webera" godine 1999. Na FPN-u u Sarajevu je odbranio doktorsku tezu "Konstituiranje, geneza i stanje savremene epistemologije društvenih znanosti" 2013. god. Njegova temeljna znanstvena preokupacija je sociološko i filozofsko saznanje kao i sve reference savremenog epistemološkog loma.

KOPIĆ, MARIO, (Dubrovnik,1965), filozofski pisac i prevoditelj. Studirao filozofiju, komparativnu književnost, političku antropologiju i komparativnu religiologiju u Zagrebu, Ljubljani, Berlinu i Rimu. Područje znanstvenog interesa obuhvaća fenomenologiju, filozofiju kulture i religije, povijest ideja. Posljednja objavljena djela: S Nietzscheom o Europi (Zagreb 2001), Proces Zapadu (Dubrovnik 2003), Izazovi post-metafizike (Novi Sad, 2007), Nezacjeljiva rana svijeta (Tvrđa, Zagreb 2007), Sekstant (Beograd 2009). Izdvajamo sljedeće prevode: Ono što ostaje od Auschwitza, Homo sacer i Vrijeme što ostaje Giorgia Agambena, Čitanku Giannia Vattima, O apokaliptičnom tonu usvojenom u novije vrijeme u filozofiji Jacquesa Derride, Tako je govorio Zaratustra Friedricha Nietzschea, O škrtosti Mladena Dolara, te Smisao posredovanja Deana Komela i Neugodni gost: Nihilizam i mladi, Umberta Galimbertija. Stalni je suradnik francuskog časopisa Le Monde diplomatique, kao i vanjski urednik revije za kulturu i znanost Odjek.

MARIĆ, DAMIR je rođen 1965. godine u Zenici. Diplomirao, magistrirao i doktorirao filozofiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Objavio je knjige Kinici i metafizika (Hijatus, Zenica, 2000), Sokrates i kinici (Hijatus, Zenica, 2002), Etika i životinje (Zalihica, Sarajevo, 2010). Koautor je udžbenika za IV razred gimnazije Etika (Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Podgorica, 2011) Također je supriređivač zbornika Eseji o Heideggeru (OKO, Sarajevo, 2004). Dva puta je bio gost Univerziteta u Oxfordu (1999. i 2002. godine). Zaposlen je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu u zvanju vanrednog profesora na oblasti historija filozofije (period od Talesa do Kanta).

MEIĆ, PERINA (1975.) Prof. dr. sc. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru drži nastavu iz teorije i novije hrvatske književnosti. Nakon studija hrvatskoga jezika i književnosti u Mostaru tijekom kojeg je, prema riječima njezinih kolega iz vremena studiranja, bilježila najviše ocjene i tako se isticala znanjem i zalaganjem, sa samo trideset godina doktorirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a od 2010. izlaze joj knjige: Čitanje povijesti književnosti (2010.), Od riječi do riječi (2010.), Znamen (2011.) i Smjerokazi (2012.). Njezina knjiga Od riječi do riječi ušla je u uži izbor najboljih knjiga kritika u Hrvatskoj za 2010. Uz profesuru na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru s radošću se posvećuje znanstvenom radu i kontinuirano objavljuje u uglednim domaćim i inozemnim časopisima i publikacijama te je sudionica brojnih znanstvenih skupova i konferencija u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Austriji, Crnoj Gori, Poljskoj, Bjelorusiji.

MUŠIĆ, LEJLA, rođena u Bihaću, 1981. godine. Doktorica je socioloških znanosti na Fakultetu političkih nauka Sarajevo, pri Odsjeku za sociologiju. Završila je Filozofski fakultet u Sarajevu, Odsjek za filozofiju i sociologiju 2005. godine. Magistrirala je na temu "Rodno zasnovano nasilje u BiH porodici u periodu tranzicije" u septembru 2008. godine pri Centru za Interdisciplinarni postdiplomski studij Univerziteta u Sarajevu. Napisala je više radova poput Filozofija umjetnosti u mišljenju Anande Kentischa Coomaraswamiya (Filozofska istraživanja, Zagreb, 2007.). Prevela je s engleskog na bosanski jezik djelo Ljepota i islam, estetika u islamskoj umjetnosti i arhitekturi (Des, Sarajevo, 2005.), autorice Valerie Gonzalez, a njen magistarski rad "Rodno zasnovano nasilje u BiH porodici u periodu tranzicije" objavljen je 2010. godine u četverotomnom izdanju master teza prve Generacije (2006-2008) master studija Rodne studije. Tokom 2012. godine objavljuje rad u Zborniku Demitologizacija religijskih narativa na Balkanu, pod naslovom "Ekološki nacionalizam kao projekat rodne i religijske de(kon)strukcije u kulturi sjećanja Balkana".

OMERAGIĆ, MERIMA, završila magistarski studij književnosti na Univerzitetu u Sarajevu na tezi antiratnog ženskog pisma. Njena uža interesovanja vezuju se za područje kulture, umjetnosti i queer teorija. Objavljivala je oglede i kritiku u referentnim časopisima u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori. Koautorka je nekoliko publikacija.

PAIĆ, ŽARKO, filozof, pjesnik, kritičar i profesor estetike i sociologije kulture Sveučilišta u Zagrebu, član Hrvatskog društva pisaca, Hrvatskog PEN-a, glavni i odgovorni urednik Tvrđe, časopisa za književnost, umjetnost i znanost (valja istaći dvije Tvrđine edicije, kao prvu Izgledi povjesnog mišljenja - Zbornik radova povodom osamedesete obljetnice rođenja Vanje Sutlića, Pervertitov vodičkroz film Slavoja Žižeka, Nezacjeljiva rana svijeta Maria Kopića, Michel Houellebecq - mirakul, mučenik, manipulator? Marinka Koščeca, Javne samoće Ljiljane Filipović), jedan od urednika Europskog glasnika, spoljni urednik izdavačke kuće Henacom, publicist i autor knjiga Njihalo na kraju stoljeća, Postmoderna igra svijeta, Gotski križ, Idoli, nakaze i suze, Montaigneov rez, Politike identiteta: kultura kao nova ideologija, Slika bez svijeta/ikonoklazam suvremene umjetnosti, Moć nepokornosti: intelektualac i biopolitika, Traume razlika i Projekt slobode: J.P. Sartre - filozofija i anga`man (Nova Istra, 2007.), Vrtoglavica mode: prema vizualnoj semiotici tijela (Altagama, 2007.), Zaokret (Litteris, 2009), Posthumano stanje: Kraj čovjeka i mogućnosti druge povijesti (Litteris, 2011.), te zbirki poezije Aura, Opako ljeto i Uronjeni, kolumnist i pisac brojnih izvanrednih eseja, prikaza i komentara iz različitih sfera humanističkih nauka.

POPOVIĆ, VENITA, diplomirana žurnalistkinja. Zanimaju je post/ feministička teorijska kretanja. Trenutno je angažirana u humanitarnoj misiji World Visiona u Zenici.

POSTNIKOV, BORIS rođen je 1979. u Splitu. Živio još u Sarajevu i u Drveniku kod Makarske, a od 1998. u Zagrebu. Tamo je diplomirao komparativnu književnost i filozofiju na Filozofskom fakultetu, na kojem sada pohađa doktorski studij književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture. 2010. godinu proveo na stipendiji u Novom Sadu. Glavni je urednik dvotjednika za društvo i kulturu Zarez, ne naročito aktivan član uredništva književnog časopisa Knjigomat a uređivao je i knjižni magazin Op.a. Kritike knjiga i reklama te društvene komentare sustavnije piše od 2008. pa ih šalje urednicama i urednicima Novosti, Quoruma, Bookse, Kulturpunkta, Književne republike, Trećeg programa Hrvatskog radija, beogradskog Betona, ljubljanskih Pogleda... Nekada radio kao copywriter. Sada priprema zbirku eseja i kritika Postjugoslavenska književnost? i zbirku eseja o reklamnom diskursu radnog naslova EPP.

PROKOPIEV, ALEKSANDAR, doktor je znanosti i znanstveni suradnik Instituta za makedonsku književnost u Skopju. Bio je član uredništva znanstvene publikacije Spektar. Jedan je od istaknutijih predstavnika tzv. petog kruga suvremene makedonske književnosti, uglavnom postmodernističke orijentacije. Pojedine pripovijetke prevedene su mu na desetak svjetskih jezika. Zastupljen je u više antologija makedonske kratke proze (Borislav Pavlovski: Gospodari labirinta / Antologija snova, maštarija i fantastičnih priča iz makedonske književnosti, Naklada MD, Zagreb, 1998.; Katica Kulavkova: Maketa / Savremena makedonska kratka priča, Otkrovenje, Beograd, 2001. i dr.). Autor je, između ostalih i knjiga Putovanje bajke (Patuvanjata na skaznata, 1997.), znanstveni eseji; Postmoderni Babilon (Postmoderen Vavilon 2000.), eseji; Anti-uputstva za ličnu upotrebu (Geopoetika, Beograd, 2003). Specifičan je autorov "odnos prema neprikosnovenoj moći lokalnih Panteona na teritoriji naših državica", za koje kaže "biti laureat te i te državne nagrade je veoma korisno za CV prilikom ulaska u više univerzitetsko zvanje ili, ne daj bože, u Akademiju" i dodaje "ponekad, neki autor ima veći broj nagrada nego čitalaca", te s punim pravom se pita i zaziva svojevrsnog balkanskog Luisa Harsa, koji bi objedinio "’sudbinski’ one koji su direkni protagonisti ovih bogatih, raznolikih književnosti ’u senci’". Aleksandar Prokopiev živi i stvara u Skopju.

SARAJLIĆ, NERMIN, freelancer, diplomirao na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu 1986. godine. Autor knjiga Iluzije pod točkovima regresije, Triptih o đavoljim monogramima I - poeme, II - priče (Bosanska riječ, Tuzla, 2007., 2009) za edicijski blagoslov pripremljeni rukopisi Triptih o đavoljim monogramima III - ogledi i zbirka priča Gluckliche Reise. Saradnik više časopisa i publikacija za kulturu, estetiku i sociološko-filozofsku epi/fenomenologiju.

SIMIĆ, R. MILAN rođen je 1959. godine u Velikoj Plani gde i živi. Piše prozu, drame, filozofeme, aforizme, kritiku i eseje. Eseji su mu prevođeni na makedonski, aforizmi na nemački i ruski, proza na slovenački jezik. Autor je dva romana, dve zbirke priča, tri zbirke aforizama, jedne zbirke filozofema. Zastupljen je u više antologija aforizama kod nas i u svetu, jedan je od autora zastupljenih u antologiji najkraćih srpskih priča na srpskom jeziku "Zrnca", a koja je 2012. prevedena na slovenački. Od 1994. godine uređuje velikoplanjanski časopis za kulturu "Naš Trag". Zaposlen je u biblioteci "Radoje Domanović" u Velikoj Plani.

ŠKULJEVIĆ, ŽELJKO, (Zenica, 1953.) je suvremeni bosanskohercegovački filozof. Diplomirao sociologiju na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, magistrirao filozofiju znanosti u Zagrebu, a doktorirao čistu filozofiju u Sarajevu 1991. tezom posvećenom filozofiji Branislava Petronijevića. Objavljena kao knjiga 1997. Izvanredni profesor na katedri za filozofiju i sociologiju na Univerzitetu u Zenici. Objavio veći broj tekstova i studija iz područja povijesti filozofije, raznih filozofskih disciplina i domaće filozofske baštine, te filozofije književnosti i "poetozofije" u mnogim časopisima u Bosni i Hercegovinih, Srbiji i Hrvatskoj. Također je objavio pet knjiga poezije. Član Društva pisaca Bosne i Hercegovine. Izdvajamo: Bosanski brevijar - eseji, 1998., Filozofski podsjetnik, 1994., 2000., Dijalog sa Sokratom, 1996., Filozofija između originalnosti i eklekticizma, Zenica: Hijatus, 1997., Sofistika kao istina privida, 2002., Ogledi iz grčke filozofije, 2003., Od sofista do Nietzschea, 2003, Francuski dnevnik, imaginacije, 2008., Pozornica kirenaičke misli, 2009., Manifest ateizma, 2012., koautor knjige objavljene pod nazivom Rebellio carnis, Pohvala Afroditinim sveštenicama.

VASIĆ, NEBOJŠA autor "Gramatike savremenog engleskog jezika" (1997) i studije o komparativnoj filozofiji "Srce istočnjačke filozofije" (2010). Doktor društvenih nauka iz oblasti primijenjene lingvistike engleskog jezika. Zaposlen na Filozofskom fakultetu u Zenici. Objavio je više tekstova iz domena filozofije i lingvistike. Učestovao na mnogim lokalnim i međunarodnim simpozijima: Split (Mediteranski korijeni filozofije), Cres (Humbolt vs Bolonja), Niš (1700 godina Milanskog edikta), Sarajevo (Burch – lingvistički simpozijum), Novi Sad (Tempus), Beograd (Ljudska prava u visokom obrazovanju), Osijek (filozofijski simpozijum), Podgorica (savremeno obrazovanje – Tempus) itd. Specijalizacije u Oxfordu i Devonu (1997), Londonu (2012, 2013), Arizona State University (2001), Vićenca (2009), Dublin (2002), Njemačka (Goh 1998) itd. Koordinator je međunarodnog projekta za ljudska prava u visokom obrazovanju (Roethampton univerzitet u Londonu).

VISKOVIĆ, VELIMIR (1951.), hrvatski književni kritičar, esejist i leksikograf. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Splitu, diplomirao je 1973. južnoslavenske jezike i književnost te komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Magistrirao je 1977. Glavni je urednik hrvatske književne enciklopedije. Od 1976. radi u Leksikografskom zavodu Miroslava Krleže. "Velimir Visković je intelektualac krležijanskoga tipa, enciklopedist u tradicionalnom smislu te riječi; čini se, kani slijediti i dopuniti tradiciju ’vrativši’ se u vremena kada su intendanti nacionalnih kazališnih kuća bili književnici, intelektualci, polihistori... znalci kulture u smislu širem od prostora teatra", smatra Nikica Petković. Po Mani Gotovac opet "Visković je osoba koja širi ’tjesnace intelektualne slobode’; u njegovu uredu u Leksikografskom zavodu okupljaju se sveučilišni profesori i profesorice, pisci i pjesnikinje, slikari, redatelji i redateljice... zvone telefoni i mobiteli... govori se različitim jezicima. U tom uredu već godinama projekti se zameću u posve neočekivanim pravcima; tu se temeljito i ozbiljno kritiziraju pirovi nove malograđanštine, kožuharstvo s leptir mašnom, marginalizacija kulture u Hrvatskoj. Uređivao je više časopisa; od 1985. do 2002. glavni je urednik književnog časopisa Republika; nakon raskola u DHK s dotadašnjim uredništvom časopisa 2003. godine nastavlja rad u časopisu pod naslovom Književna republika. Od 1992. paralelno uređuje i časopis Sarajevske bilježnice koji izlazi u Sarajevu. Bio je urednik u izdavačkoj kući Konzor, a sada u Profilu. Iz objavljenih djela izdvajamo: Mlada proza (1983.), Pozicija kritičara (1988.), Pripovjedačko djelo Slavka Kolara (1996.), Umijeće pripovijedanja (2000.), Sukob na ljevici (2001.) etc. Dobitnik je također brojnih nagrada za književni i leksikografski rad: Nagrada Mate Ujević za leksikografiju, Nagrada A. G. Matoš za književnu kritiku, Strossmayerova nagrada za znanost, Krležina povelja za Krležijanu.

ŽIŽEK, SLAVOJ, ’postmarksistički’ filozof i kulturalni kritičar, jedan od najznačajnijih mislilaca današnjice. Po Carstenu Strathaussenu "na polju političke ontologije", iako se ograđuje od uskosti zajedničkog imenitelja, Žižek, uz Laclaua, Mouffe, Badioua, Agambena, Hardta, Negrija, Deleuzea, svrstan je u neoljevicu. Rođen je 1949. u Ljubljani. Doktorirao je filozofiju na Ljubljanskom univerzitetu. Za boravka u Parizu, intenzivno je izučavao psihoanalizu. Od 2005., Žižek je član Slovenske akademije nauka i umjetnosti.
Od djela, preko pedeset, objavljenih na engleskom, slovenskom i prijevodima na brojne svjetske jezike (više od dvadesetak) izdvajamo Sublimni objekt ideologije, Škakljivi subjekt: Odsutno središte političke ontologije, Irak: Posuđeni čajnik, Znak/označitelj/pismo, Repeating Lenin, NATO kao lijeva ruka Boga, O vjerovanju: Nemilosrdna ljubav, Pervertitov vodič kroz kinematografiju, O nasilju, Did Somebody say Totalitariansm?, Nedjeljivi ostatak: Ogledi o Schellingu i srodnim pitanjima, Paralaksa, Bog na mukama (koautorstvo s Borisom Gunjevićem), Tihi sugovornici Lacana (Zeničke sveske, Missing link, BNP - Zenica, 2011., prijevod Venita Popović), Živjet na kraju vremena (Fraktura 2013. Zagreb, prijevod Srećko Horvat). Proučavanju njegovog djela posvećen je časopis: International Journal of Žižek Studies, čiji je pokretač i glavni urednik Paul A. Taylor, inače voditelj magistarskih studija na Institutu za komunikacijske studije Sveučilišta Leeds. Na Toronto Film Festivalu premijerno je prikazan dokumnetarac Zizek! američke sociologinje i redateljice Astre Taylor, a prije tog Sophie Fiennes režirala je film sa Žižekom o Žižeku pod nazivom: Pervert’s Guide to Cinema.