BRISKI UZELAC, SONJA (1946., Beograd) diplomirala sociologiju na Filozofskom fakultetu 1970. godine, a na Fakultetu likovnih umjetnosti 1976. slikarstvo. Dvije godine kasnije magistrirala historiju umjetnosti, te 1984. i doktorirala na Beogradskoj likovnoj akademiji. Objavljuje radove iz oblasti teorije umjetnosti od 1971., a izlaže od 1977. Niz godina predavala je na Beogradskoj likovnoj akademiji, a od 1995. živi i radi u Zagrebu.
“Sonja Briski Uzelac suočava čitatelja s “događanjem” suvremenosti na presjecima umjetnosti i kulture, tj. u područjima njihovog nerazlikovanja. Autorica nas vodi prema pitanjima o suštinskim promjenama karaktera umjetnosti koja sve više postaje dijelom kulturalnih praksi. Temeljna poveznica svih ovih precizno izvedenih analiza je problem interdisciplinarnog rada na teoretizaciji novih paradigmi (umjetničke) slike. Knjiga ne nudi “ključ” za čitanje suvremene teorije slike, već nizom pristupa koji potječu iz različitih znanstvenih i filozofskih tradicija otvara nove mogućnosti singularnih interpretacija slike i vizualnosti danas.“, kako veli dr. sc. Miško Šuvaković s Fakulteta muzičke umjetnosti i interdisciplinarnih studija iz Beograda pišući o autoričinoj knjizi Vizualni tekst.

ČAČINOVIČ, NADEŽDA, rođena u Budimpešti, a školovanje i studije vezano uz Zürich, Bern, Beograd, Mursku Subotu, Ljubljanu, Bonn i Frankfurt već samo po sebi jamči i upućuje na humanistički i kozmopolitski senzibilitet. Riječ je zapravo o jednoj od naprominentnijih teoretičarki, spisateljica i prevoditeljica koja značajem i utjecajem uveliko nadilazi prostor matične Hrvatske. Iz niza objavljenih publicističkih radova izdvajamo djela U ženskom ključu-ogledi u teoriji kulture, Doba slika u teoriji mediologije, Parvullu aestheticu, Obris moderne, te Vodič kroz svjetsku književnost za inteligentnu ženu: Koristan i za inteligentne muškarce (Jesenski i Turk, Zagreb, 2007). Uredila zbornik Žene i filozofija u izdanju zagrebačkog Centra za ženske studije, Kultura i civilizacija, Školska knjiga, Zagreb, 2012. Angažirana je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

DEBELJAK, ALEŠ, (1961) studirao je filozofiju, komparativnu književnost i sociologiju kulutre u rodnoj Ljubljani i u Sirakuzi, država New York, SAD, gdje je i doktorirao. Jedan od vodećih srednjoeuropskih pjesnika, kritičar i prevodilac, dobitnik je brojnih međunarodnih nagrada, kao i slovenačke nacionalne nagrade za književnost. Knjige su mu prevođene na mnoge jezike. Predaje kulturalne studije na Ljubljanskom univerzitetu. Živi u Ljubljani sa suprugom Amerikankom i troje djece. Iz opusa izdvajamo: Melanholične figure: eseji o književnosti (1998), Somrak idolov (1994, iste godine preveden na njemački i engleski, te na hrvatski 1995, Meandar), Na ruševinah modernosti: institucija umetnosti in njene zgodovinske oblike (1999.), Lanski sneg: eseji o kulturi in tranziciji (2002.), Suvremeni fundamentalizam i sveti rat (Jesenski i Turk, 2003), Evropa bez Evropejcev (Sophia, Ljubljana 2004). Autorski radovi publicirani na engleskom: Anxiosus Moments (pjesme, 1994. White Pine Press), The City and the Child (pjesme, 1999. White Pine Press), Dictionary of Scilence (pjesme, 1999. Lumen Press, Inc.), The Hidden Handshake: National Identity and Europe in The Post Communist World (2004.). Značajniji prevodi Johna Ashbery-a, Richarda Jacksona, i Petera Bergera.

HORVAT, SREĆKO (1983), teoretičar i semiolog iz Zagreba. Objavljivao u časopisima za kulturu, znanost i umjetnost Zarez, Vijenac, Tvrđa, Oris, Gordogan, Europski Glasnik, etc. Biblioteka XX vek koju uređuje Ivan Čolović 2007. publicirala mu je knjigu Protiv političke korektnosti, a Jesenski i Turk također u protekloj godini u ediciji Znanost u džepu objavila Znakovi postmodernog grada - prilog semiologiji urbanizma. Uredio niz ekstenzivnih priloga (u povodu 25 obljetnice smrti Rolanda Barthesa, o recepciji Žižekove teorije, Gayatri Spivak, itd.), prevodi s njemačkog i engleskog. Sudjelovao i izlagao na Zagrebačkom salonu arhitekture (2. nagrada za projekt Shouldn’t architecture care?), Zagrebačkom salonu fotografije, Subversive film festivalu itd. Surađuje na nizu kazališnih i urbanističkih projekata multimedijalne umjetničke organizacije Bacači Sjenki.

KOPIĆ, MARIO, (Dubrovnik,1965), filozofski pisac i prevoditelj. Studirao filozofiju, komparativnu književnost, političku antropologiju i komparativnu religiologiju u Zagrebu, Ljubljani, Berlinu i Rimu. Područje znanstvenog interesa obuhvaća fenomenologiju, filozofiju kulture i religije, povijest ideja. Posljednja objavljena djela: S Nietzscheom o Europi (Zagreb 2001), Proces Zapadu (Dubrovnik 2003), Izazovi post-metafizike (Novi Sad, 2007), Nezacjeljiva rana svijeta (Tvrđa, Zagreb 2007), Sekstant (Beograd 2009). Izdvajamo sljedeće prevode: Ono što ostaje od Auschwitza, Homo sacer i Vrijeme što ostaje Giorgia Agambena, Čitanku Giannia Vattima, O apokaliptičnom tonu usvojenom u novije vrijeme u filozofiji Jacquesa Derride, Tako je govorio Zaratustra Friedricha Nietzschea, O škrtosti Mladena Dolara, te Smisao posredovanja Deana Komela i Neugodni gost: Nihilizam i mladi, Umberta Galimbertija. Stalni je suradnik francuskog časopisa Le Monde diplomatique, kao i vanjski urednik revije za kulturu i znanost Odjek.

KRŠIĆ, LAMIJA, rođena 1987. godine u Zenici. Završila I ciklus studija i stekla zvanje bakalaureat filozofije i komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 2009. Na istom Fakultetu stekla zvanje magistre filozofije - znanstveni smjer 2011. Kao studentica bila je članicom znanstveno-istraživačkog inkubatora ZINK, volontirala je u filozofskom društvu „Theoria“ na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, radeći na promociji i prezentaciji njihovih projekata, objavljuje tekstove u znanstvenim časopisima, časopisima za kulturnu, društvenu i umjetničku kritiku, sudjeluje u evropskim programima i projektima za razmjenu studenata/ica (DAAD, WUS Austria itd.). Nakon studija učestvuje u regionalnom projektu “Criticizethis!” (www.criticizethis. org) za kritiku djela savremene umjetnosti, u projektu Fonda otvoreno društvo BiH u okviru kojeg mladi kritičari objavljuju tekstove o aktualnoj društvenoj i političkoj zbilji (www.pulsdemokratije. net), volontira u Omladinskoj novinskoj asocijaciji BiH kao članica redakcije časopisa “Karike”. Tokom studija bilježi izuzetne rezultate zbog čega je dva puta nagrađena „Zlatnom značkom Univerziteta u Sarajevu“ (2009. i 2011.). Dobitnica je „Plakete Filozofskog fakulteta u Sarajevu“ za izvanredne rezultate postignute tokom studija (2009.), bila je najbolja studentica u kategoriji izuzetno nadarenih studenata/ ica stipendiranih iz fonda „Suada Dilberović“, a primila je i počasno priznanje fondacije “Karim Zaimović” (2008.).

MUŠIĆ, LEJLA, rođena u Bihaću, 1981. godine. Doktorica je socioloških znanosti, angažirana na Fakultetu političkih nauka Sarajevo, pri Odsjeku za sociologiju. Završila je Filozofski fakultet u Sarajevu, Odsjek za filozofiju i sociologiju 2005. godine. Magistrirala je na temu „Rodno zasnovano nasilje u BiH porodici u periodu tranzicije” u septembru 2008. godine pri Centru za interdisciplinarni postdiplomski studij Univerziteta u Sarajevu. Napisala je više radova poput Filozofija umjetnosti u mišljenju Anande Kentischa Coomaraswamiya ( Filozofska istraživanja, Zagreb, 2007.). Prevela je s engleskog na bosanski jezik djelo Ljepota i islam, estetika u islamskoj umjetnosti i arhitekturi (Des, Sarajevo, 2005.), autorice Valerie Gonzalez, a njen magistarski rad „Rodno zasnovano nasilje u BiH porodici u periodu tranzicije” objavljen je 2010. godine u četverotomnom izdanju master teza prve Generacije (2006-2008) master studija Rodne studije. Tokom 2012. godine objavljuje rad u Zborniku Demitologizacija religijskih narativa na Balkanu, pod naslovom „Ekološki nacionalizam kao projekat rodne i religijske de(kon)strukcije u kulturi sjećanja Balkana”.

OMERAGIĆ, MERIMA, završila magistarski studij književnosti na Univerzitetu u Sarajevu na tezi antiratnog ženskog pisma. Njena uža interesovanja vezuju se za područje kulture, umjetnosti i queer teorija. Objavljivala je oglede i kritiku u referentnim časopisima u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori. Koautorka je nekoliko publikacija.

PAIĆ, ŽARKO, filozof, pjesnik, kritičar i profesor estetike i sociologije kulture Sveučilišta u Zagrebu, član Hrvatskog društva pisaca, Hrvatskog PEN-a, glavni i odgovorni urednik Tvrđe, časopisa za književnost, umjetnost i znanost (valja istaći dvije Tvrđine edicije, kao prvu Izgledi povjesnog mišljenja - Zbornik radova povodom osamedesete obljetnice rođenja Vanje Sutlića, Pervertitov vodič kroz film Slavoja Žižeka, Nezacjeljiva rana svijeta Maria Kopića, Michel Houellebecq - mirakul, mučenik, manipulator? Marinka Koščeca, Javne samoće Ljiljane Filipović), jedan od urednika Europskog glasnika, spoljni urednik izdavačke kuće Henacom, publicist i autor knjiga Njihalo na kraju stoljeća, Postmoderna igra svijeta, Gotski križ, Idoli, nakaze i suze, Montaigneov rez, Politike identiteta: kultura kao nova ideologija, Slika bez svijeta/ikonoklazam suvremene umjetnosti, Moć nepokornosti: intelektualac i biopolitika, Traume razlika i Projekt slobode: J.P. Sartre - filozofija i angažman (Nova Istra, 2007.), Vrtoglavica mode: prema vizualnoj semiotici tijela (Altagama, 2007.), Zaokret (Litteris, 2009), Posthumano stanje: Kraj čovjeka i mogućnosti druge povijesti (Litteris, 2011.), te zbirki poezije Aura, Opako ljeto i Uronjeni, kolumnist i pisac brojnih izvanrednih eseja, prikaza i komentara iz različitih sfera humanističkih nauka.

POPOVIĆ, VENITA, diplomirana žurnalistkinja. Zanimaju je post/feministička teorijska kretanja. Trenutno je angažirana u humanitarnoj misiji World Visiona u Zenici.

POBRIĆ EDIN, vanredni profesor na Odsjeku za komparativnu književnost i bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta u Sarajevu, gdje trenutno obavlja funkciju šefa Odsjeka. Na Odsjecima za dramaturgiju, glumu i produkciju Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu predaje Teoriju umjetnosti. Područje stručnog i naučnog interesovanja: etablira se kroz savremene književne teorije, teorije kulture, historiju književnosti/komparativistiku, poetiku romana i teorije umjetnosti. Učestvovao na niz stručnih i naučnih skupova u zemlji i inostranstvu, autor nekolicine predgovora/pogovora, objavio niz naučnih i stručnih tekstova u časopisima u zemlji i inostranstvu. Autor je dvije knjige: Vrijeme u romanu: od realizma do postmoderne. Sarajevo: BH Most, 2006. i Univerzum simpatije: od slučaja do nužnosti: Sarajevo: Connectum, 2010.

SARAJLIĆ, NERMIN, freelancer, diplomirao na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu 1986. godine. Autor knjiga Iluzije pod točkovima regresije, Triptih o đavoljim monogramima I - poeme, II - priče (Bosanska riječ, Tuzla, 2007., 2009) za edicijski blagoslov pripremljeni rukopisi Triptih o đavoljim monogramima III - ogledi i zbirka priča Gluckliche Reise. Saradnik više časopisa i publikacija za kulturu, estetiku i sociološko-filozofsku epi/fenomenologiju.

SELETKOVIĆ, IVANA, rođena u Slavonskom Brodu. Završila master studij komparativne književnosti u Sarajevu. Objavljivala poeziju u gimnazijskim zbornicima radova. Godine 2010. u časopisu Sic! objavljen je rad „Glazbeni labirint“. Objavljuje u časopisima: Zarez, Sarajevske sveske i Odjek.

SIMIĆ, R. MILAN rođen je 1959. godine u Velikoj Plani gde i živi. Piše prozu, drame, filozofeme, aforizme, kritiku i eseje. Eseji su mu prevođeni na makedonski, aforizmi na nemački i ruski, proza na slovenački jezik. Autor je dva romana, dve zbirke priča, tri zbirke aforizama, jedne zbirke filozofema. Zastupljen je u više antologija aforizama kod nas i u svetu, jedan je od autora zastupljenih u antologiji najkraćih srpskih priča na srpskom jeziku „Zrnca“, a koja je 2012. prevedena na slovenački. Od 1994. godine uređuje velikoplanjanski časopis za kulturu Naš Trag. Zaposlen je u biblioteci „Radoje Domanović“ u Velikoj Plani.

TONKLI KOMEL, ANDRINA je diplomirala na Filozofskom fakultetu filozofiju i opću književnost. Po studijskom usavršavanju na Univerzitetu na Dunavu pri Univerzitetu u Bochumu 1995. je doktorirala na Husserlu s temom iz njegova istoimena djela “Filozofija kao stroga znanost.” Njeno područje zanimanja i djelovanja čine fenomenologija, filozofija i fenomenološki studiji spola. Na slovenački je prevela Husserlova i Heideggerova djela. Predaje na Fakultetu za humanističke znanosti u Kopru i na Filozofskom fakultetu u Ljubljani. Jedna je od utemeljiteljica Fenomenološkoga društva u Ljubljani i Svetovne fenomenološke organizacije te glavna urednica revije za fenomenologiju i hermeneutiku Phainomena.

ŠARČEVIĆ, ABDULAH, jedno od najznačajnijih filozofskih imena na prostoru bivše Jugoslavije, predavač ontologije, epistemologije, estetike, filozofije znanosti i povijesti filozofije, profesor emeritus na Filozofskom fakulktetu u Sarajevu i Prima Community College u Tucsonu (Arizona, USA), redovni član Akademije nauka i umjetnosti BiH, osnivač Centra za filozofska istraživanja, utemeljitelj i urednik čuvene filozofske biblioteke Logos, autor brojnih djela, pri čemu valja neizostavno naglasiti osmotomni opus Odabranih spisa, koja čine, kako veli filozof i profesor Sulejman Bosto, svojevrsnu “ustrajnu apologiju humanističke kulture, filozofiju nade u ljudskost uprkos epohalnoj krizi čovječanstva“, zahvatajući ključne “probleme povijesti filozofije, spor i/ili dijalog moderne i postmoderne, ontologije, fenomenologije, filozofske antropologije, hermeneutike, filozofije jezika, etike, estetike, sociologije kulture...“ Izdvajamo: Iskon i smisao, Sfinga Zapada (1972., ponovljeno izdanje 2000.), Iskustvo i vrijeme, De homine: mišljenje i moderni mit o čovjeku (1986.), Etika ljudskih prava, Istina i sloboda, Politička filozofija i multikulturalni svijet. Istina o istini. Svijet moderne i postmoderne. U sjeni nihilizma (2003.)

ŽIŽEK, SLAVOJ, ’postmarksistički’ filozof i kulturalni kritičar, jedan od najznačajnijih mislilaca današnjice. Po Carstenu Strathaussenu “na polju političke ontologije“, iako se ograđuje od uskosti zajedničkog imenitelja, Žižek, uz Laclaua, Mouffe, Badioua, Agambena, Hardta, Negrija, Deleuzea, svrstan je u neoljevicu. Rođen je 1949. u Ljubljani. Doktorirao je filozofiju na Ljubljanskom univerzitetu. Za boravka u Parizu, intenzivno je izučavao psihoanalizu. Od 2005., Žižek je član Slovenske akademije nauka i umjetnosti.
Od djela, preko pedeset, objavljenih na engleskom, slovenskom i prijevodima na brojne svjetske jezike (više od dvadesetak) izdvajamo Sublimni objekt ideologije, Škakljivi subjekt: Odsutno središte političke ontologije, Irak: Posuđeni čajnik, Znak/označitelj/pismo, Repeating Lenin, NATO kao lijeva ruka Boga, O vjerovanju: Nemilosrdna ljubav, Pervertitov vodič kroz kinematografiju, O nasilju, Did Somebody say Totalitariansm?, Nedjeljivi ostatak: Ogledi o Schellingu i srodnim pitanjima, Paralaksa, Bog na mukama (koautorstvo s Borisom Gunjevićem), Tihi sugovornici Lacana (Zeničke sveske, Missing link, BNP - Zenica, 2011., prijevod Venita Popović), Živjet na kraju vremena (Fraktura 2013. Zagreb, prijevod Srećko Horvat). Proučavanju njegovog djela posvećen je časopis: International Journal of Žižek Studies, čiji je pokretač i glavni urednik Paul A. Taylor, inače voditelj magistarskih studija na Institutu za komunikacijske studije Sveučilišta Leeds. Na Toronto Film Festivalu premijerno je prikazan dokumentarac Zizek! američke sociologinje i redateljice Astre Taylor, a prije tog Sophie Fiennes režirala je film sa Žižekom o Žižeku pod nazivom: Pervert’s Guide to Cinema.

ŽUNA, EMINA piše prozne, publicističke, dramske i novinske tekstove. Objavljivala u književnim i časopisima za kulturu (Sarajevske sveske, Zarez, Odjek, Tema, Bosna franciscana, Avlija, Behar, Treća...), u online časopisima (Afirmator, Etna...) i internet portalima u regiji (e-novine, Radio Sarajevo, Media centar, Buka, voxfeminae, H-alter...), radiju (Bh radio 1, Radio Federacije) i u dnevnim novinama (Oslobođenje). Kratke priče i publicistički tekstovi su joj objavljivani u zajedničkim zbornicima (Da sam Šejn, Tragovima bosanskog kraljevstva, Zabilježene...). Magistrirala je europsku kulturu i književnost na Univerzitetima u Bolonji i Strazburu 2011., a diplomirala komparativnu književnost i bibliotekarstvo, te psihologiju u Sarajevu 2006. Dobitnica je priznanja za akademski uspjeh („Karim Zaimović“ 2004., stipendija Evropske komisije 2009-2011.), kao i nagrada i priznanja za kratke priče (Bejahad 2008., Radio Federacije 2002., Avlija 2013.). Prevodi s francuskog, engleskog i italijanskog jezika. Rođena je u Jajcu, početkom osamdesetih.