BAJREKTAREVIĆ, H. ANIS, profesor, šef katedre za Međunarodno pravo i globalne političke studije IMC Univerziteta u Austriji; kontakt: anis@bajrektarevic.eu

DEBELJAK, ALEŠ, (1961) studirao je filozofiju, komparativnu književnost i sociologiju kulutre u rodnoj Ljubljani i u Sirakuzi, država New York, SAD, gdje je i doktorirao. Jedan od vodećih srednjoeuropskih pjesnika, kritičar i prevodilac, dobitnik je brojnih međunarodnih nagrada, kao i slovenačke nacionalne nagrade za književnost. Knjige su mu prevođene na mnoge jezike. Predaje kulturalne studije na Ljubljanskom univerzitetu. Živi u Ljubljani sa suprugom Amerikankom i troje djece. Iz opusa izdvajamo: Melanholične figure: eseji o književnosti (1998), Somrak idolov (1994, iste godine preveden na njemački i engleski, te na hrvatski 1995, Meandar ), Na ruševinah modernosti: institucija umetnosti in njene zgodovinske oblike (1999.), Lanski sneg: eseji o kulturi in tranziciji (2002.), Suvremeni fundamentalizam i sveti rat (Jesenski i Turk, 2003), Evropa bez Evropejcev (Sophia, Ljubljana 2004). Autorski radovi publicirani na engleskom: Anxiosus Moments (pjesme, 1994. White Pine Press), The City and the Child (pjesme, 1999. White Pine Press), Dictionary of Scilence (pjesme, 1999. Lumen Press, Inc.), The Hidden Handshake: National Identity and Europe in The Post Communist World (2004.). Značajniji prevodi Johna Ashbery-a, Richarda Jacksona, i Petera Bergera.

DRAŠKOVIĆ, RADOSLAV, rođen u Zenici 1962., diplomirao na Pravnom fakultetu u Sarajevu 1990, magistrirao istoriju na Univerzitetu u Torontu 2010. Živi i radi kao freelancer u Torontu, Kanada.

ĐURIĆ, DUBRAVKA, (1961), pjesnikinja, teoretičarka i prevoditeljka. Objavila više zbirki poezije i knjige Jezik, poezija, postmodernizam - jezička poezija u kontekstu moderne i postmoderne američke poezije (2002), All-over - izabrane i nove pjesme sa esejima koji određuju fazu njene poezije od 1996. do 2004 (2004), Govor druge - eseji o pjesnikinjama (2006). Sa Vladimirom Kopiclom uredila i prevela antologiju novije američke poezije Novi pesnički poredak (2001), sa grupom mlađih pjesnikinja uredila antologiju Diskurzivna tela poezije - poezija i autopoetike pesnikinja mlađe generacije (2004), s Miškom Šuvakovićem uredila knjigu Impossible Histories - Avant-Garde, Neo- Avant-Garde, and Post-Avant-Garde in Yugoslavia 1918-1991 (2003, 2006). Predaje na Fakultetu za medije i komunikacije u Beogradu.

FEFFER, JOHN je koordinator projekta „Forein Policy in Focus“ na Institute for Policy Studies. U vremenu 2012-13, bio je saradnik Open Society analizirajući promjene u Istočnoj Europi nastale od 1989. godine.

FILIPOVIĆ, LJILJANA, rođena je u Zagrebu gdje je magistrirala, doktorirala i habilitirala na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta. Autorica je nekoliko knjiga te desetak radio drama i dvadesetak radio adaptacija. Objavljuje radove koji se tematski bave objašnjenjem kulturoloških fenomena, interakcijom filozofije i psihoanalize te je taj interes vodi i prijevodima djela s tog područja. Na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu predaje kolegije Psihoanaliza dramskog teksta (filozofsko-psihoanalitičku teoriju dramskog teksta), te Film i psihoanalizu. Do sada je objavila slijedeće knjige: Nevidljivi pas, roman (Novi Sad 1985.), Filozofija i antipsihijatrija Ronalda D. Lainga, filozofska studija (Zagreb 1990.), Nesvjesno u filozofiji, filozofska studija (Zagreb 1997.), Sokol u šusteraju, roman (Zagreb, 2001.), Javne samoće (Tvrđa, HDP, Izdanje Antibarbarus, Zagreb 2006.), Nestali ljudi; roman, (Profil, Zagreb, 2007), Prazne tvornice, eseji, (Antibarbarus, Zagreb 2008.)
Kao koatorica pojavljuje se u djelima: The Couch and the Silver Screen, (Hove & New York 2003.), Psychotherapie und Psychoanalyse in Osteuropa, (Uchtspringe, 2003) Ambivalenz des Fin de siècle: Wien- Zagreb, (Wien 1998.), Fin de Siécle Zagreb-Beč, (Zagreb 1997.), Zagonetka umjetnosti (Zagreb 2003.), Kollektive Kreativitaet/ Collective Creativity, (Kassel 2005.), Maske und Kothurn, (Wien, 2005.)
Važniji prijevodi su: T. S. Szasz, Proizvodnja ludila / The Manufacture of Madness, studija, GZH, Zagreb 1982., M. Eliade, Okultizam, magija i pomodne kulture/ Occultism, witchcraft and cultural fashions, studija, GZH, Zagreb 1981.) R. D. Laing, Glas iskustva/The Voice of Experience, studija GZH Zagreb, 1986., D. Cooper, Jezik ludila/ The Language of Madness, studija Naprijed, Zagreb 1986.i dr.

HUGHSON, MARINA je sociološkinja, naučna savjetnica u Institutu za kriminološka i sociološka istraživanja u Beogradu i radi na potprojektu vezanom za socijanu inkluziju. Bavi se istraživanjima u oblasti ženskih, rodnih i studija maskuliniteta, još od druge polovine 80-tih. Marina je 1991. doktorirala na feminističkoj temi, koju je objavila kao svoju prvu knjigu (Žene izvan kruga: profesija i porodica, ISIFF: 1991). Autorka je više od 120 naučnih publikacija iz oblasti rodnih studija, uključujući i veći broj knjiga. Kao profesorka univerziteta radila je na Filozofskom fakultetu u Beogradu, i bila gostujući predavač u Nemačkoj, Mađarskoj (CEU), Austriji, kao i u zemljama regiona. Bila je predsjednica Sociološkog društva Srbije i trenutno je predsjednica Sekcije za feministička istraživanja i kritičke studije maskuliniteta. Kao nacionalna ekspertkinja za rodnu ravnopravnost učestvovala je u kreiranju svih važnijih nacionalnih dokumenata iz ove oblasti. Kao međunarodna ekspertkinja radila je za Evropsku komisiju (koautorka ENWISE Report-a), Evropski parlament (studija o ženama na Balkanu, koja je poslužila kao osnova za Rezoluciju EP), UN DP, UNIFEM, UN Women, USAiD, NDI, SIDU, IFAD, kao i za vlade u regionu. Na ekspertskim projektima vezanim za rodnu ravnopravnost radila je u 15-ak zemalja. Jedna je od liderki ženskog pokreta 90-tih godina i osnivačica većeg broja ženskih i civilnih organizacija (Centra za ženske studije, AŽIN-a, Beogradskog kruga, Centra za demokratiju, Ženske stranke itd), kao i incijatorka prve feminističke post-komunističke konferencije, u Beogradu 1994. godine, i prvog Foruma nevladinih organizacija u Srbiji (1998). Njene najnovije knjige uključuju: „Knowledge Production at the Semiperiphery: A Gender Perspective” (IKSI, 2009), „Rodni barometer u Srbiji: razvoj i svakidašnji život” (UN Women, 2013) kao i ko-uređivanje knjige „Rethinking Transnational Men: Beyond, Between and Within Nations” (Routledge, 2013). Njena polja interesovanja u ovom trenutku vezana su za poluperiferiju, maskulinitete, proizvodnju znanja, rodne politike i svakidašnji život.

KOMEL, DEAN (1960., Bilja, Slovenija) na Filozofskom fakultetu u Ljubljani studirao filozofiju i književnost te diplomirao 1988. Za diplomski rad je dobio studentsku Prešernovu nagradu. Po magisteriju je nastavio studij filozofije na Univerzitetu u Bochumu kod Bernharda Waldenfelsa i Klausa Helda. 1995. doktorirao iz filozofije s temom “Hermeneutička fenomenologija tubitka in granice filozofske antropologije”. Od 1989. do 1997. bio je zaposlen na Fakultetu za družbene vede u Ljubljani, najprije pri Centru za proučavanje znanosti, potom na novoustanovljenem Odsjeku za kulturologiju. Od januara 1998. zaposlen je na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Ljubljani, gdje predaje predmete “Panoramski uvod u filozofiju”, “Hermeneutika” i “Filozofska hermeneutika i filozofija kulture”. U periodu 2002-2004 bio je predstojnik Odsjeka za filozofiju. Od 1996. je predsjednik Fenomenološkog društva u Ljubljani, uz to je član više domaćih i inozemnih filozofskih društava, projektnih skupina, te redakcija revija za filozofiju i kulturu (Phainomena, Nova Revija, Ampak, Orbi Phaenomenologicus, Topos, Teoria, Analecta Hermeneutica, Magazzino di filosofia, Divinatio, Prolegomena …). Predavao je na brojnim univerzitetima i međunarodnim simpozijima. Sudjelovao je u stvaranju “Srednjeevropske konferencije za fenomenologiju” i u osnivanju “Asocijacije fenomenoloških društava” (2002). Od 2005. voditelj istraživanja na Humanističkom institutu Nove revije i nosilac istraživačkog projekta “Interkulturni vidiki fenomenologije in hermenevtike v Sloveniji in Evropi.” 2003 je dobio Zoisovu nagradu Republike Slovenije za vrhunska znanstvena dostignuća na području filozofije. Od objavljenih djela izdvajamo: Kunst und Sein (Würzburg, 2004), Humanistični pogovori (Dob, 2007), Smisao posredovanja (Zagreb, 2008).

KOPIĆ, MARIO, (Dubrovnik, 1965), filozofski pisac i prevoditelj. Studirao filozofiju, komparativnu književnost, političku antropologiju i komparativnu religiologiju u Zagrebu, Ljubljani, Berlinu i Rimu. Područje znanstvenog interesa obuhvaća fenomenologiju, filozofiju kulture i religije, povijest ideja. Posljednja objavljena djela: S Nietzscheom o Europi (Zagreb 2001), Proces Zapadu (Dubrovnik 2003), Izazovi post-metafizike (Novi Sad, 2007), Nezacjeljiva rana svijeta (Tvrđa, Zagreb 2007), Sekstant (Beograd 2009). Izdvajamo sljedeće prevode: Ono što ostaje od Auschwitza, Homo sacer i Vrijeme što ostaje Giorgia Agambena, Čitanku Giannia Vattima, O apokaliptičnom tonu usvojenom u novije vrijeme u filozofiji Jacquesa Derride, Tako je govorio Zaratustra Friedricha Nietzschea, O škrtosti Mladena Dolara, te Smisao posredovanja Deana Komela i Neugodni gost: Nihilizam i mladi, Umberta Galimbertija. Stalni je suradnik francuskog časopisa Le Monde diplomatique, kao i vanjski urednik revije za kulturu i znanost Odjek.

OMERAGIĆ, MERIMA, završila magistarski studij književnosti na Univerzitetu u Sarajevu na tezi antiratnog ženskog pisma. Njena uža interesovanja vezuju se za područje kulture, umjetnosti i queer teorija. Objavljivala je oglede i kritiku u referentnim časopisima u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori. Koautorka je nekoliko publikacija.

PAIĆ, ŽARKO, filozof, pjesnik, kritičar i profesor estetike i sociologije kulture Sveučilišta u Zagrebu, član Hrvatskog društva pisaca, Hrvatskog PEN-a, glavni i odgovorni urednik Tvrđe, časopisa za književnost, umjetnost i znanost (valja istaći dvije Tvrđine edicije, kao prvu Izgledi povjesnog mišljenja - Zbornik radova povodom osamedesete obljetnice rođenja Vanje Sutlića, Pervertitov vodič kroz film Slavoja Žižeka, Nezacjeljiva rana svijeta Maria Kopića, Michel Houellebecq - mirakul, mučenik, manipulator? Marinka Koščeca, Javne samoće Ljiljane Filipović), jedan od urednika Europskog glasnika, spoljni urednik izdavačke kuće Henacom, publicist i autor knjiga Njihalo na kraju stoljeća, Postmoderna igra svijeta, Gotski križ, Idoli, nakaze i suze, Montaigneov rez, Politike identiteta: kultura kao nova ideologija, Slika bez svijeta/ikonoklazam suvremene umjetnosti, Moć nepokornosti: intelektualac i biopolitika, Traume razlika i Projekt slobode: J.P. Sartre - filozofija i angažman (Nova Istra, 2007.), Vrtoglavica mode: prema vizualnoj semiotici tijela (Altagama, 2007.), Zaokret (Litteris, 2009), Posthumano stanje: Kraj čovjeka i mogućnosti druge povijesti (Litteris, 2011.), te zbirki poezije Aura, Opako ljeto i Uronjeni, kolumnist i pisac brojnih izvanrednih eseja, prikaza i komentara iz različitih sfera humanističkih nauka.

POPOVIĆ, VENITA, diplomirana žurnalistkinja. Zanimaju je post/feministička teorijska kretanja. Trenutno je angažirana u humanitarnoj misiji World Visiona u Zenici.

PROKOPIEV, ALEKSANDAR, doktor je znanosti i znanstveni suradnik Instituta za makedonsku književnost u Skopju. Bio je član uredništva znanstvene publikacije Spektar. Jedan je od istaknutijih predstavnika tzv. petog kruga suvremene makedonske književnosti, uglavnom postmodernističke orijentacije. Pojedine pripovijetke prevedene su mu na desetak svjetskih jezika. Zastupljen je u više antologija makedonske kratke proze (Borislav Pavlovski: Gospodari labirinta / Antologija snova, maštarija i fantastičnih priča iz makedonske književnosti, Naklada MD, Zagreb, 1998.; Katica Kulavkova: Maketa / Savremena makedonska kratka priča, Otkrovenje, Beograd, 2001. i dr.). Autor je, između ostalih i knjiga Putovanje bajke (Patuvanjata na skaznata, 1997.), znanstveni eseji; Postmoderni Babilon (Postmoderen Vavilon 2000.), eseji; Anti-uputstva za ličnu upotrebu (Geopoetika, Beograd, 2003). Specifičan je autorov “odnos prema neprikosnovenoj moći lokalnih Panteona na teritoriji naših državica”, za koje kaže “biti laureat te i te državne nagrade je veoma korisno za CV prilikom ulaska u više univerzitetsko zvanje ili, ne daj bože, u Akademiju” i dodaje “ponekad, neki autor ima veći broj nagrada nego čitalaca”, te s punim pravom se pita i zaziva svojevrsnog balkanskog Luisa Harsa, koji bi objedinio “’sudbinski’ one koji su direkni protagonisti ovih bogatih, raznolikih književnosti ’u senci’”. Aleksandar Prokopiev živi i stvara u Skopju.

SARAJLIĆ, NERMIN, freelancer, diplomirao na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu 1986. godine. Autor knjiga Iluzije pod točkovima regresije, Triptih o đavoljim monogramima I - poeme, II - priče (Bosanska riječ, Tuzla, 2007., 2009) za edicijski blagoslov pripremljeni rukopisi Triptih o đavoljim monogramima III - ogledi i zbirka priča Gluckliche Reise. Saradnik više časopisa i publikacija za kulturu, estetiku i sociološko-filozofsku epi/fenomenologiju.

SELETKOVIĆ, IVANA, rođena u Slavonskom Brodu. Završila master studij komparativne književnosti u Sarajevu. Objavljivala poeziju u gimnazijskim zbornicima radova. Godine 2010. u časopisu Sic! objavljen je rad „Glazbeni labirint“. Objavljuje u časopisima: Zarez, Sarajevske sveske i Odjek.

SIMIĆ, R. MILAN rođen je 1959. godine u Velikoj Plani gdje i živi. Piše prozu, drame, filozofeme, aforizme, kritiku i eseje. Eseji su mu prevođeni na makedonski, aforizmi na njemački i ruski, proza na slovenački jezik. Autor je dva romana, dvije zbirke priča, tri zbirke aforizama, jedne zbirke filozofema. Zastupljen je u više antologija aforizama kod nas i u svijetu, jedan je od autora zastupljenih u antologiji najkraćih srpskih priča na srpskom jeziku „Zrnca“, a koja je 2012. prevedena na slovenački. Od 1994. godine uređuje velikoplanjanski časopis za kulturu Naš Trag. Zaposlen je u biblioteci „Radoje Domanović“ u Velikoj Plani.

STARČEVIĆ, GORAN rođen 1966. godine u Zagrebu. Nakon naukovanja u Obrazovnom centru za kulturu i umjetnost u Zagrebu, radio je kao novinar u tjednim i dnevnim novinama. Godine 1996. završio je studij filozofije i povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Pohađao specijalistički poslijediplomski studij komparativne politike na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Radio je kao profesor etike u srednjoj školi, trenutno je zaposlen kao pedagog. Filozofijom se bavi kao neovisan pisac. Filozofske eseje i studije objavljuje od 1997. godine u časopisima u Hrvatskoj i Sloveniji (Čemu, Katedra, Apokalipsa, Nova Istra, Tvrđa, Europski glasnik, Književna republika, Marulić, Vijenac), kao i na Trećem programu Hrvatskoga radija. Knjiga Vuk u supermarketu premijerno je, prevedena na slovenski, objavljena u Ljubljani godine 2011. u filozofskoj zbirci Aut KUD-a Apokalipsa. Knjiga Vježbanje egzistencije objavljena je u istoj ediciji 2013. godine, kao prva knjiga KUD-a Apokalipsa tiskana na hrvatskom jeziku. Hrvatsko izdanje knjige Vuk u supermarketu objavljeno je godine 2013. u nakladi Nove Istre i Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika. Sudjelovao je na brojnim književnim i filozofskim skupovima u Hrvatskoj, Sloveniji i Italiji. Član je uredništva časopisa za teoriju, kulturu i vizualne umjetnosti Tvrđa. Prevodi sa slovenačkog jezika.

ŠARČEVIĆ, ABDULAH, jedno od najznačajnijih filozofskih imena na prostoru bivše Jugoslavije, predavač ontologije, epistemologije, estetike, filozofije znanosti i povijesti filozofije, profesor emeritus na Filozofskom fakulktetu u Sarajevu i Prima Community College u Tucsonu (Arizona, USA), redovni član Akademije nauka i umjetnosti BiH, osnivač Centra za filozofska istraživanja, utemeljitelj i urednik čuvene filozofske biblioteke Logos, autor brojnih djela, pri čemu valja neizostavno naglasiti osmotomni opus Odabranih spisa, koja čine, kako veli filozof i profesor Sulejman Bosto, svojevrsnu „ustrajnu apologiju humanističke kulture, filozofiju nade u ljudskost uprkos epohalnoj krizi čovječanstva“, zahvatajući ključne „probleme povijesti filozofije, spor i/ili dijalog moderne i postmoderne, ontologije, fenomenologije, filozofske antropologije, hermeneutike, filozofije jezika, etike, estetike, sociologije kulture...“ Izdvajamo: Iskon i smisao, Sfinga Zapada (1972., ponovljeno izdanje 2000.), Iskustvo i vrijeme, De homine: mišljenje i moderni mit o čovjeku (1986.), Etika ljudskih prava, Istina i sloboda, Politička filozofija i multikulturalni svijet. Istina o istini. Svijet moderne i postmoderne. U sjeni nihilizma (2003.)

VLAISAVLJEVIĆ, UGO, bosanskohercegovački filozof i prevodilac filozofske literature. Završio je studij na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1980. Na istom fakultetu je odbranio magistarski rad pod nazivom: „Ogled o nastanku geometrije i utemeljivanje transcendentalne fenomenologije povijesti (Jedno čitanje Derridinog čitanja Husserlovog teksta)” 1986, te doktorsku disertaciju pod nazivom: „Izvor, ontologija, metafizika (od Merleau-Pontyjeve fenomenologije ka Derridinoj gramatologiji” (1992). Od 1988. radi kao asistent na Odsjeku za filozofiju i sociologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Za docenta je izabran 1993, za vanrednog profesora 1998, a za redovnog profesora 2004. Predaje predmete Uvod u filozofiju i Ontologija. Također drži nastavu na Odsjeku za psihologiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu na predmetu Epistemologija, a pri Centru za interdisciplinarne studije Univerziteta u Sarajevu drži nastavu iz predmeta Ideja Evrope na postdiplomskim evropskim studijama. Realizirao je veći broj studijskih boravaka u inozemstvu. Objavio je veći broj radova u zemlji i inozemstvu. Član je redakcije časopisa Transeuropeennes (Pariz), savjeta časopisa Odjek i glavni urednik časopisa Dijalog. Prevodilac je novije filozofske literature (s njemačkog, engleskog i francuskog jezika). Član je PEN centra BiH čiji je predsjednik bio u periodu od 2006–09. godine. Od objavljenih djela izdvajamo: Ontologija i njeno nasljeđe, (Međunarodni centar za mir, Sarajevo 1995.), Lepoglava i univerzitet. Ogledi iz političke epistemologije, (Centar za interdisciplinarne postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo 2003.), Etnopolitika i građanstvo, (Status, Mostar 2006.), Rat kao najveći kulturni događaj. Ka semiotici etnonacionalizma, (Mauna-Fe Publishing, Sarajevo 2007.), Pripitomljavanje nacionalizma, (Mauna-Fe Publishing, Sarajevo 2008.), Avetinjska stvarnost narativne politike, (Rabic, Sarajevo 2012.), a od prijevoda, s njemačkog jezika Bernard Waldenfels, U mrežama životnog svijeta, s engleskog Jürgen Habermas, Borbe za priznanje u ustavnim demokratskim državama i s francuskog Jacques Derrida, Glas i fenomen sa Zoranom Jankovićem, Jean-Luc Nancy, Biti zajedno bez suštine, s Elmedinom Podrug i Jacques Derrida, Povijest laži.

ŽIŽEK, SLAVOJ, ’postmarksistički’ filozof i kulturalni kritičar, jedan od najznačajnijih mislilaca današnjice. Po Carstenu Strathaussenu „na polju političke ontologije“, iako se ograđuje od uskosti zajedničkog imenitelja, Žižek, uz Laclaua, Mouffe, Badioua, Agambena, Hardta, Negrija, Deleuzea, svrstan je u neoljevicu. Rođen je 1949. u Ljubljani. Doktorirao je filozofiju na Ljubljanskom univerzitetu. Za boravka u Parizu, intenzivno je izučavao psihoanalizu. Od 2005., Žižek je član Slovenske akademije nauka i umjetnosti.
Od djela, preko pedeset, objavljenih na engleskom, slovenskom i prijevodima na brojne svjetske jezike (više od dvadesetak) izdvajamo Sublimni objekt ideologije, Škakljivi subjekt: Odsutno središte političke ontologije, Irak: Posuđeni čajnik, Znak/označitelj/pismo, Repeating Lenin, NATO kao lijeva ruka Boga, O vjerovanju: Nemilosrdna ljubav, Pervertitov vodič kroz kinematografiju, O nasilju, Did Somebody say Totalitariansm?, Nedjeljivi ostatak: Ogledi o Schellingu i srodnim pitanjima, Paralaksa, Bog na mukama (koautorstvo s Borisom Gunjevićem), Tihi sugovornici Lacana (Zeničke sveske, Missing link, BNP - Zenica, 2011., prijevod Venita Popović), Živjet na kraju vremena (Fraktura 2013. Zagreb, prijevod Srećko Horvat). Proučavanju njegovog djela posvećen je časopis: International Journal of Žižek Studies, čiji je pokretač i glavni urednik Paul A. Taylor, inače voditelj magistarskih studija na Institutu za komunikacijske studije Sveučilišta Leeds. Na Toronto Film Festivalu premijerno je prikazan dokumentarac Zizek! američke sociologinje i redateljice Astre Taylor, a prije tog Sophie Fiennes režirala je film sa Žižekom o Žižeku pod nazivom: Pervert’s Guide to Cinema