Avdić, Alen, profesor engleskog jezika i književnosti rođen u Zenici 1988., diplomirao na Filozofskom fakultetu u Tuzli 2011. Na istom fakultetu magistrirao angloameričke književno-kulturalne studije 2013. Živi i radi na relaciji Zavidovići-Tuzla.

Briski Uzelac, Sonja (1946., Beograd) diplomirala sociologiju na Filozofskom fakultetu 1970. godine, a na Fakultetu likovnih umjetnosti 1976. slikarstvo. Dvije godine kasnije magistrirala historiju umjetnosti, te 1984. i doktorirala na Beogradskoj likovnoj akademiji. Objavljuje radove iz oblasti teorije umjetnosti od 1971., a izlaže od 1977. Niz godina predavala je na Beogradskoj likovnoj akademiji, a od 1995. živi i radi u Zagrebu. "Sonja Briski Uzelac suočava čitatelja s "događanjem” suvremenosti na presjecima umjetnosti i kulture, tj. u područjima njihovog nerazlikovanja. Autorica nas vodi prema pitanjima o suštinskim promjenama karaktera umjetnosti koja sve više postaje dijelom kulturalnih praksi. Temeljna poveznica svih ovih precizno izvedenih analiza je problem interdisciplinarnog rada na teoretizaciji novih paradigmi (umjetničke) slike. Knjiga ne nudi "ključ” za čitanje suvremene teorije slike, već nizom pristupa koji potječu iz različitih znanstvenih i filozofskih tradicija otvara nove mogućnosti singularnih interpretacija slike i vizualnosti danas.", kako veli dr. sc. Miško Šuvaković s Fakulteta muzičke umjetnosti i interdisciplinarnih studija iz Beograda pišući o autoričinoj knjizi Vizualni tekst.

Čabraja, Anto, diplomirao na Likovnoj Akademiji u Sarajevu 1986. godine u klasi profesora Radoslava Tadića. Od 1988. član DLU Zenica, od 1989. član žirija likovne kolonije u Počitelju ispred DLU Zenica, od 1990. član ULUBIH. Slika, kreira i učestvuje u multimedijalnim projektima. Piše tekstove o savremenoj likovnoj umjetnosti, scenograf, profesor likovnih umjetnosti. Živi i radi u Lyonu, izlaže u Francuskoj.

Čihorić, Dragan, istoričar umjetnosti, radi kao viši asistent na Akademiji likovnih umjetnosti u Trebinju. Uža oblast interesovanja: međuratna jugoslovenska umjetnost.

Delić, Zlatan rođen je 1987. godine u Tuzli gdje je završio studij književnosti (svjetska i južnoslavenska) i b/h/s jezika na Filozofskom fakultetu. Magistrirao je na Odsjeku za rodne studije Centra za interdisciplinarne postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu. Autor je knjige Turbo-folk zvijezda (konstruiranje ženskog subjekta u pjesmama/ tekstovima Lepe Brene, Svetlane Cece Ražnatović, Severine Vučković i Jelene Karleuše). Član je redakcije časopisa za feminističke i rodne teorije, kritiku i društvena pitanja Patchwork. Bavi se pitanjima subjektiviteta, feminističkom i književnom teorijom, rodnim i kulturalnim studijama. Živi i radi u Sarajevu.

Jokanović, Jovana rođena 1988. godine u Zenici. Diplomirala na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Zenici b/h/s jezik i književnost. Trenutno na magistarskom studiju na Filozofskom fakultetu u Zenici.

Karović, Jasenko je na FPN-u u Sarajevu diplomirao 1982. god., a na Filozofskom fakultetu u Zagrebu je magistrirao s temom "Vrijednosni odnos i njegovo određenje kod Maxa Webera" godine 1999. Na FPN-u u Sarajevu je odbranio doktorsku tezu "Konstituiranje, geneza i stanje savremene epistemologije društvenih znanosti" 2013. god. Njegova temeljna znanstvena preokupacija je sociološko i filozofsko saznanje kao i sve reference savremenog epistemološkog loma.

Komel, Dean (1960., Bilja, Slovenija) na Filozofskom fakultetu u Ljubljani studirao filozofiju i književnost te diplomirao 1988. Za diplomski rad je dobio studentsku Prešernovu nagradu. Po magisteriju je nastavio studij filozofije na Univerzitetu u Bochumu kod Bernharda Waldenfelsa i Klausa Helda. 1995. doktorirao iz filozofije s temom "Hermeneutička fenomenologija tubitka in granice filozofske antropologije”. Od 1989. do 1997. bio je zaposlen na Fakultetu za družbene vede u Ljubljani, najprije pri Centru za proučavanje znanosti, potom na novoustanovljenem Odsjeku za kulturologiju. Od januara 1998. zaposlen je na Odsjeku za filozofiju Filozofs-kog fakulteta u Ljubljani, gdje predaje predmete "Panoramski uvod u filozofiju”, "Hermeneutika” i "Filozofska hermeneutika i filozofija kulture”. U periodu 2002- 2004 bio je predstojnik Odsjeka za filozofiju. Od1996. je predsjednik Fenomenološkog društva u Ljubljani, uz to je član više domaćih i inozemnih filozofskih društava, projektnih skupina, te redakcija revija za filozofiju i kulturu (Phainomena, Nova Revija, Ampak, Orbi Phaenomenologicus, Topos, Teoria, Analecta Hermeneutica, Magazzino di filosofia, Divinatio, Prolegomena …). Predavao je na brojnim univerzitetima i međunarodnim simpozijima. Sudjelovao je u stvaranju "Srednjeevropske konferencije za fenomenologiju” i u osnivanju "Asocijacije fenomenoloških društava” (2002). Od 2005. voditelj istraživanja na Humanističkom institutu Nove revije i nosilac istraživačkog projekta "Interkulturni vidiki fenomenologije in hermenevtike v Sloveniji in Evropi”. 2003 je dobio Zoisovu nagradu Republike Slovenije za vrhunska znanstvena dostignuća na području filozofije. Od objavljenih djela izdvajamo: Kunst und Sein (Würzburg, 2004), Humanistični pogovori (Dob, 2007), Smisao posredovanja (Zagreb, 2008).

Kopić, Mario (Dubrovnik, 1965), filozofski pisac i prevoditelj. Studirao filozofiju, komparativnu književnost, političku antropologiju i komparativnu religiologiju u Zagrebu, Ljubljani, Berlinu i Rimu. Područje znanstvenog interesa obuhvaća fenomenologiju, filozofiju kulture i religije, povijest ideja. Posljednja objavljena djela: S Nietzscheom o Europi (Zagreb 2001), Proces Zapadu (Dubrovnik 2003), Izazovi post-metafizike (Novi Sad, 2007), Nezacjeljiva rana svijeta (Tvrđa, Zagreb 2007), Sekstant (Beograd 2009). Izdvajamo sljedeće prevode: Ono što ostaje od Auschwitza, Homo sacer i Vrijeme što ostaje Giorgia Agambena, Čitanku Giannia Vattima, O apokaliptičnom tonu usvojenom u novije vrijeme u filozofiji Jacquesa Derride, Tako je govorio Zaratustra Friedricha Nietzschea, O škrtosti Mladena Dolara, te Smisao posredovanja Deana Komela i Neugodni gost: Nihilizam i mladi, Umberta Galimbertija. Stalni je suradnik francuskog časopisa Le Monde diplomatique, kao i vanjski urednik revije za kulturu i znanost Odjek.

Lejlić Pozderac, Dubravka diplomirala je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu na Odsjeku za filozofiju i sociologiju. Na istom fakultetu završila je i poslijediplomski studij iz suvremene filozofije i magistrirala 2003. godine. Doktorirala je na Odsjeku za filozofiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 2010. godine. Predaje na Katedri za teoriju i historiju umjetnosti Akademije likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu i vanjska je suradnica Nastavničkog fakulteta Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru, na kolegijima iz oblasti estetike i teorije vizualnih umjetnosti. Sudjelovala je u nizu međunarodnih konferencija i seminara, u zemlji i inozemstvu. Objavljuje likovnu kritiku, prikaze i oglede iz suvremene teorije umjetnosti i vizualne kulture. Knjiga Kultura vizualnoga izašla je iz štampe 2014. u izdanju TDP d.o.o. Sarajevo.

Marić, Damir je rođen 1965. godine u Zenici. Objavio je knjige: Kinici i metafizika (Hijatus, Zenica, 2000), Sokrates i kinici (Hijatus, Zenica, 2002), Etika i životinje (Zalihica, Sarajevo, 2010), Moralni status životinja u antičkoj filozofiji (Filozofsko društvo Theoria, Sarajevo, 2014), Anaksimandar (Filozofski fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 2014). Koautor je udžbenika za IV razred gimnazije Etika (Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Podgorica, 2011). Također je supriređivač zbornika Eseji o Heideggeru (OKO, Sarajevo, 2004). Zaposlen je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu u zvanju redovnog profesora na oblasti historija filozofije (period od Talesa do Kanta).

Mušić, Lejla rođena u Bihaću, 1981. godine. Doktorica je socioloških znanosti, angažirana na Fakultetu političkih nauka Sarajevo, pri Odsjeku za sociologiju. Završila je Filozofski fakultet u Sarajevu, Odsjek za filozofiju i sociologiju 2005. godine. Magistrirala je na temu "Rodno zasnovano nasilje u BiH porodici u periodu tranzicije” u septembru 2008. godine pri Centru za interdisciplinarni postdiplomski studij Univerziteta u Sarajevu. Napisala je više radova poput Filozofija umjetnosti u mišljenju Anande Kentischa Coomaraswamiya (Filozofska istraživanja, Zagreb, 2007.). Prevela je s engleskog na bosanski jezik djelo Ljepota i islam, estetika u islamskoj umjetnosti i arhitekturi (Des, Sarajevo, 2005.), autorice Valerie Gonzalez, a njen magistarski rad "Rodno zasnovano nasilje u BiH porodici u periodu tranzicije” objavljen je 2010. godine u četverotomnom izdanju master teza prve Generacije (2006-2008) master studija Rodne studije. Tokom 2012. godine objavljuje rad u Zborniku Demitologizacija religijskih narativa na Balkanu, pod naslovom "Ekološki nacionalizam kao projekat rodne i religijske de(kon)strukcije u kulturi sjećanja Balkana”.

Omeragić, Merima završila magistarski studij književnosti na Univerzitetu u Sarajevu na tezi antiratnog ženskog pisma. Njena uža interesovanja vezuju se za područje kulture, umjetnosti i queer teorija. Objavljivala je oglede i kritiku u referentnim časopisima u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori. Koautorka je nekoliko publikacija.

Paić, Žarko filozof, pjesnik, kritičar i profesor estetike i sociologije kulture Sveučilišta u Zagrebu, član Hrvatskog društva pisaca, Hrvatskog PEN-a, glavni i odgovorni urednik Tvrđe, časopisa za književnost, umjetnost i znanost (valja istaći dvije Tvrđine edicije, kao prvu Izgledi povjesnog mišljenja - Zbornik radova povodom osamedesete obljetnice rođenja Vanje Sutlića, Pervertitov vodič kroz film Slavoja Žižeka, Nezacjeljiva rana svijeta Maria Kopića, Michel Houellebecq - mirakul, mučenik, manipulator? Marinka Koščeca, Javne samoće Ljiljane Filipović), jedan od urednika Europskog glasnika, spoljni urednik izdavačke kuće Henacom, publicist i autor knjiga Njihalo na kraju stoljeća, Postmoderna igra svijeta, Gotski križ, Idoli, nakaze i suze, Montaigneov rez, Politike identiteta: kultura kao nova ideologija, Slika bez svijeta/ ikonoklazam suvremene umjetnosti, Moć nepokornosti: intelektualac i biopolitika, Traume razlika i Projekt slobode: J.P. Sartre - filozofija i angažman (Nova Istra, 2007.), Vrtoglavica mode: prema vizualnoj semiotici tijela (Altagama, 2007.), Zaokret (Litteris, 2009), Posthumano stanje: Kraj čovjeka i mogućnosti druge povijesti (Litteris, 2011.), te zbirki poezije Aura, Opako ljeto i Uronjeni, kolumnist i pisac brojnih izvanrednih eseja, prikaza i komentara iz različitih sfera humanističkih nauka.

Popović, Venita diplomirana žurnalistkinja. Zanimaju je post/feministička teorijska kretanja. Trenutno je angažirana u humanitarnoj misiji World Visiona u Zenici.

Prokopiev, Aleksandar doktor je znanosti i znanstveni suradnik Instituta za makedonsku književnost u Skopju. Bio je član uredništva znanstvene publikacije Spektar. Jedan je od istaknutijih predstavnika tzv. petog kruga suvremene makedonske književnosti, uglavnom postmodernističke orijentacije. Pojedine pripovijetke prevedene su mu na desetak svjetskih jezika. Zastupljen je u više antologija makedonske kratke proze (Borislav Pavlovski: Gospodari labirinta / Antologija snova, ma{tarija i fantastičnih priča iz makedonske književnosti, Naklada MD, Zagreb, 1998.; Katica Kulavkova: Maketa / Savremena makedonska kratka priča, Otkrovenje, Beograd, 2001. i dr.). Autor je, između ostalih i knjiga Putovanje bajke (Patuvanjata na skaznata, 1997.), znanstveni eseji; Postmoderni Babilon (Postmoderen Vavilon 2000.), eseji; Anti-uputstva za ličnu upotrebu (Geopoetika, Beograd, 2003). Specifičan je autorov "odnos prema neprikosnovenoj moći lokalnih Panteona na teritoriji naših državica”, za koje kaže "biti laureat te i te državne nagrade je veoma korisno za cv prilikom ulaska u više univerzitetsko zvanje ili, ne daj bože, u Akademiju” i dodaje "ponekad, neki autor ima veći broj nagrada nego čitalaca”, te se s punim pravom pita i zaziva svojevrsnog balkanskog Luisa Harsa, koji bi objedinio "’sudbinski’ one koji su direkni protagonisti ovih bogatih, raznolikih književnosti ’u senci.’" Aleksandar Prokopiev živi i stvara u Skopju.

Sarajlić, Nermin freelancer, diplomirao na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu 1986. godine. Autor knjiga Iluzije pod točkovima regresije, Triptih o đavoljim monogramima I - poeme, II - priče (Bosanska riječ, Tuzla, 2007., 2009) za edicijski blagoslov pripremljeni rukopisi Triptih o đavoljim monogramima III - ogledi i zbirka priča Glückliche Reise. Saradnik više časopisa i publikacija za kulturu, estetiku i sociološkofilozofsku epi/fenomenologiju.

Seletković, Ivana rođena u Slavonskom Brodu. Završila master
studij komparativne književnosti u Sarajevu. Objavljivala poeziju u gimnazijskim zbornicima radova. Godine 2010. u časopisu Sic! objavljen je rad "Glazbeni labirint". Objavljuje u časopisima: Zarez, Sarajevske sveske i Odjek.

Simić, R. Milan rođen je 1959. godine u Velikoj Plani gdje i živi. Piše prozu, drame, filozofeme, aforizme, kritiku i eseje. Eseji su mu prevođeni na makedonski, aforizmi na njemački i ruski, proza na slovenački jezik. Autor je dva romana, dvije zbirke priča, tri zbirke aforizama, jedne zbirke filozofema. Zastupljen je u više antologija aforizama kod nas i u svijetu, jedan je od autora zastupljenih u antologiji najkraćih srpskih priča na srpskom jeziku "Zrnca", a koja je 2012. prevedena na slovenački. Od 1994. godine uređuje velikoplanjanski časopis za kulturu Naš Trag. Zaposlen je u biblioteci "Radoje Domanović" u Velikoj Plani.

Starčević, Goran rođen 1966. godine u Zagrebu. Nakon naukovanja u Obrazovnom centru za kulturu i umjetnost u Zagrebu, radio je kao novinar u tjednim i dnevnim novinama. Godine 1996. završio je studij filozofije i povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Pohađao specijalistički poslijediplomski studij komparativne politike na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Radio je kao profesor etike u srednjoj školi, bio je zaposlen kao pedagog. Filozofijom se bavi kao neovisan pisac. Filozofske eseje i studije objavljivao od 1997. godine u časopisima u Hrvatskoj i Sloveniji (Čemu, Katedra, Apokalipsa, Nova Istra, Tvrđa, Europski glasnik, Književna republika, Marulić, Vijenac), kao i na Trećem programu Hrvatskoga radija. Knjiga Vuk u supermarketu premijerno je, prevedena na slovenski, objavljena u Ljubljani godine 2011. u filozofskoj zbirci Aut KUD-a Apokalipsa. Knjiga Vježbanje egzistencije objavljena je u istoj ediciji 2013. godine, kao prva knjiga KUD-a Apokalipsa tiskana na hrvatskom jeziku. Hrvatsko izdanje knjige Vuk u supermarketu objavljeno je godine 2013. u nakladi Nove Istre i Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika. Sudjelovao je na brojnim književnim i filozofskim skupovima u Hrvatskoj, Sloveniji i Italiji. Bio član uredništva časopisa za teoriju, kulturu i vizualne umjetnosti Tvrđa. Prevodio sa slovenačkog jezika. Nažalost, napustio nas je početkom maja 2015.

Žižek, Slavoj ’postmarksistički’ filozof i kulturalni kritičar, jedan od najznačajnijih mislilaca današnjice. Po Carstenu Strathaussenu "na polju političke ontologije", iako se ograđuje od uskosti zajedničkog imenitelja, Žižek, uz Laclaua, Mouffe, Badioua, Agambena, Hardta, Negrija, Deleuzea, svrstan je u neoljevicu. Rođen je 1949. u Ljubljani. Doktorirao je filozofiju na Ljubljanskom univerzitetu. Za boravka u Parizu, intenzivno je izučavao psihoanalizu. Od 2005., Žižek je član Slovenske akademije nauka i umjetnosti. Od djela, preko pedeset, objavljenih na engleskom, slovenskom i prijevodima na brojne svjetske jezike (više od dvadesetak) izdvajamo Sublimni objekt ideologije, Škakljivi subjekt: Odsutno središte političke ontologije, Irak: Posuđeni čajnik, Znak/označitelj/pismo, Repeating Lenin, NATO kao lijeva ruka Boga, O vjerovanju: Nemilosrdna ljubav, Pervertitov vodič kroz kinematografiju, O nasilju, Did Somebody say Totalitariansm?, Nedjeljivi ostatak: Ogledi o Schellingu i srodnim pitanjima, Paralaksa, Bog na mukama (koautorstvo s Borisom Gunjevićem), Tihi sugovornici Lacana (Zeničke sveske, Missing link, BNP - Zenica, 2011., prijevod Venita Popović), Živjeti na kraju vremena (Fraktura 2013. Zagreb, prijevod Srećko Horvat). Proučavanju njegovog djela posvećen je časopis: International Journal of Žižek Studies, čiji je pokretač i glavni urednik Paul A. Taylor, inače voditelj magistarskih studija na Institutu za komunikacijske studije Sveučilišta Leeds. Na Toronto Film Festivalu premijerno je prikazan dokumentarac Zizek! američke sociologinje i redateljice Astre Taylor, a prije tog Sophie Fiennes režirala je film sa Žižekom o Žižeku pod nazivom: Pervert’s Guide to Cinema.