I "DO/PRINOSI" ZAPADA I ISTOKA ZLOGUKO OBISTINJENOM PROROŠTVU SUKOBA CIVILIZACIJA
23/16
juni 2016
Metodološka svojstva orijentalizma ne bi snosila odgovornost ni po stanovištu kako se stvarni Orijent razlikuje od orijentalističkih predstava o njemu, ali ni po tvrdnji, budući su orijentalisti uglavnom Zapadnjaci, da se od njih može iščekivati da zaposjednu jedno unutarnje znanje o onomu što Orijent uopće jest. Obe pretpostavke su pogrešne. Teza ove knjige nije da sugerira kako postoji nešto takvo kao što je stvarni ili istinski Orijent(islam, arap ili bilo što drugo); niti je pak teza knjige da svjedoči o presudnoj privilegiji jedne "unutrašnje" u odnosu na onu "spoljnu" percepciju, da se oslonimo na korisno razlikovanje Roberta K. Mertona…Da li su kulturne, vjerske i rasne razlike više autentične no socio-ekonomske kategorije ili političko-historijske? Kako koncepti stiču autoritet, "prirodnost" i, čak, položaj "prirodne" istine? Kakva je uloga intelektualca? Da li je on tu da vrijednuje kulturu i zemlju kojoj pripada? Kakvu važnost treba da pridaje neovisnoj kritičkoj svijesti naspram kritičke svijesti?
Edward W. Said, Orientalism
Orijentalni diskurs predstavljanja drugog u očima zapada
Aktuelni broj |
Naslovnica |
Impressum |
Sadržaj |
O autorima |
Najava |
Donacije |
Arhiva |
Projekti |
edicija "Missing Link" 
