Abadžić Hodžić, Aida (rođena 1970.) je historičarka umjetnosti i likovna kritičarka. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na Odsjeku za historiju umjetnosti i francuski jezik i književnost. Na istom fakultetu studirala je i dvogodišnji studij iz oblasti muzeologije. Godine 2003. magistrirala je na odsjeku za historiju umjetnosti, na Katedri za modernu umjetnost i vizualne komunikacije Filozofskog fakulteta u Zagrebu. 2008. godine doktorirala je na Katedri za historiju umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, iz oblasti savremene bosanskohercegovačke umjetnosti u evropskom likovnom kontekstu. Od 1999. godine predaje na Akademiji likovnih umjetnosti, na Muzičkoj akademiji i Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Pokrenula je i uređivala prvi bosanskohercegovački časopis iz oblasti suvremenih vizualnih umjetnosti, likovne kritike i teorije Vizura. Objavljuje likovnu kritiku i prikaze s područja savremene umjetnosti, te prijevode s francuskog i engleskog jezika. Predstavnica je Bosne i Hercegovine u Forumu slavenskih kultura – međunarodnoj organizaciji za promociju kulturne i naučne suradnje među zemljama slavenskog govornog područja, sa sjedištem u Ljubljani te u Evropskom centru za moderne jezike (ECML) Vijeća Evrope, sa sjedištem u Grazu. Autorica je nekoliko značajnih likovnih monografija i izlagalačkih projekata u zemlji i inostranstvu. Za knjigu Bosanskohercegovačka grafika 20. stoljeća: šezdesete i sedamdesete godine 20. stoljeća u kontekstu moderniteta i postmoderniteta dobitnica je nagrade za poseban doprinos umjetnosti na Sajmu knjige u Sarajevu 2011. godine te nagrade "Hasan Kaimija" 2013.

Avdić, Alen profesor engleskog jezika i književnosti rođen u Zenici 1988., diplomirao na Filozofskom fakultetu u Tuzli 2011. Na istom fakultetu magistrirao angloameričke književno-kulturalne studije 2013. Stalni je sudski tumač i bavi se prevođenjem. Radi kao stručni saradnik na Odsjeku za engleski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Univerziteta u Tuzli. Živi i radi na relaciji Zavidovići-Tuzla.

Briski Uzealac, Sonja (1946. Beograd) diplomirala sociologiju na Filozofskom fakultetu 1970. godine, a na Fakultetu likovnih umjetnosti 1976. slikarstvo. Dvije godine kasnije magistrirala historiju umjetnosti, te 1984. i doktorirala na Beogradskoj likovnoj akademiji. Objavljuje radove iz oblasti teorije umjetnosti od 1971., a izlaže od 1977. Niz godina predavala je na Beogradskoj likovnoj akademiji, a od 1995. živi i radi u Zagrebu. "Sonja Briski Uzelac suočava čitatelja s "događanjem" suvremenosti na presjecima umjetnosti i kulture, tj. u područjima njihovog nerazlikovanja. Autorica nas vodi prema pitanjima o suštinskim promjenama karaktera umjetnosti koja sve više postaje dijelom kulturalnih praksi. Temeljna poveznica svih ovih precizno izvedenih analiza je problem interdisciplinarnog rada na teoretizaciji novih paradigmi (umjetničke) slike. Knjiga ne nudi "ključ" za čitanje suvremene teorije slike, već nizom pristupa koji potječu iz različitih znanstvenih i filozofskih tradicija otvara nove mogućnosti singularnih interpretacija slike i vizualnosti danas. ", kako veli dr. sc. Miško Šuvaković s Fakulteta muzičke umjetnosti i interdisciplinarnih studija iz Beograda o autoričinoj knjizi Vizualni tekst.

Kopić, Mario (Dubrovnik, 1965), filozofski pisac i prevoditelj. Studirao filozofiju, komparativnu književnost, političku antropologiju i komparativnu religiologiju u Zagrebu, Ljubljani, Berlinu i Rimu. Područje znanstvenog interesa obuhvaća fenomenologiju, filozofiju kulture i religije, povijest ideja. Posljednja objavljena djela: S Nietzscheom o Europi (Zagreb 2001), Proces Zapadu (Dubrovnik 2003), Izazovi post-metafizike (Novi Sad, 2007), Nezacjeljiva rana svijeta (Tvrđa, Zagreb 2007), Sekstant (Beograd 2009). Izdvajamo sljedeće prevode: Ono što ostaje od Auschwitza, Homo sacer i Vrijeme što ostaje Giorgia Agambena, Čitanku Giannia Vattima, O apokaliptičnom tonu usvojenom u novije vrijeme u filozofiji Jacquesa Derride, Tako je govorio Zaratustra Friedricha Nietzschea, O škrtosti Mladena Dolara, te Smisao posredovanja Deana Komela i Neugodni gost: Nihilizam i mladi, Umberta Galimbertija. Stalni je suradnik francuskog časopisa Le Monde diplomatique, kao i vanjski urednik revije za kulturu i znanost Odjek.

Koprivica, Zoran je vanredni profesor na Univerzitetu Crne Gore, anglista, filmolog i šekspirolog. Na Filozofskom fakultetu u Nikšiću diplomirao na studijskoj grupi Engleski jezik i književnost. Na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu magistrirao na temu "Dramaturški problemi filmske adaptacije Šekspirovog Hamleta" 2002. godine i stekao zvanje magistra iz oblasti dramskih umetnosti. Na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu doktorirao na temu "Rediteljska poetika Živka Nikolića" 2008. godine i stekao zvanje doktora nauka iz oblasti dramskih umetnosti. Autor tri kratkometražna i jednog dokumentarnog filma, učesnik naučnih skupova, seminara i simpozijuma sa temama iz oblasti filmologije, teatrologije i mediologije, član festivalskih žirija, recenzent i stručni saradnik, pisac predgovora, uvodničar na premijernom prikazivanju filmova, mentor i član komisija na magistarskim i doktorskim studijama, pisac kompendijuma za potrebe studenata fakulteta na kojima radi. Do sada objavio više desetina radova iz oblasti istorije, estetike i teorije filma i pozorišta u stručnoj i naučnoj periodici. Za predavača više škole Univerziteta Crne Gore izabran 2003. godine na predmetima Scenski izraz i lutkarstvo i Filmska i RTV kultura na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. Od 2009. godine u radnom odnosu na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju u zvanju docenta na predmetima Istorija filma, Teorija filma i Estetika audiovizuelnih medija,. 2014.godine na Univerzitetu Crne Gore izabran u zvanje vanrednog profesora. Nastavu pored Fakulteta dramskih umjetnosti na Cetinju, kao matičnom, izvodi na Filozofskom fakultetu (Audiovizuelna kultura, Uvod u lutkarstvo) i Filološkom fakultetu (Književnost i film) u Nikšiću i Istorijskom institutu u Podgorici (Teorija filma i moderna kultura). Pored naučno-istraživačkog i pedagoškog bavi se i književnim radom. Uskoro se iz štampe uzlazi njegova monografija: "Teorijsko-analitički aspekt poetike Živka Nikolića" i roman Pismo Kemala Abrahama, a naredne, 2018. godine i monografije o Šekspirovom Hamletu i Animiranom filmu.

Kramarić, Zlatko rođen je 1956. u Osijeku gdje je pohađao osnovnu školu. Završio je gimnaziju "Braća Ribar" 1974. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1978. diplomirao je hrvatski jezik i filozofiju. Odmah se zaposlio kao profesor filozofije u CUO "Braća Ribar". Nakon godine dana postao je asistent na Pedagoškom fakultetu u Osijeku. 1983. je magistrirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu iz područja Macedonistike. Doktorirao je u Novom Sadu 1985. iz područja filologije. Iste godine je postao docent na Katedri za makedonsku književnost i jezik na Pedagoškom fakultetu u Osijeku. 1987. je boravio na S. Fraeser Univercity, u Vancouveru, Kanada kao gostujući profesor. 1989. promaknut je u zvanje izvanrednog profesora na istoj Katedri. Nakon demokratskih promjena 1990. izabran je za predsjednika Skupštine općine Osijek. Izabrali su ga HDZ-ovi vijećnici iako nije bio član te stranke nego HSLS-a. S obzirom na ratno vrijeme i nastupe u medijima postaje popularan u javnosti. Na toj dužnosti je bio do 1992. Slijedeće godine kao kandidat HSLS-a osvaja gradonačelnički mandat. Bio je neprekidno osječki gradonačelnik do 2005. Od 1992. do 1994. bio je prorektor osječkog Sveučilišta. Za saborskog zastupnika HSLS-a izabran je 1992. Zastupnik je u svim slijedećim sazivima Sabora do 2008. Od 1993. do 2000. bio je član parlamentarnog izaslanstva u OESS-u. Od 1994. do 2000. sudjeluje na Nacionalnim molitvenim doručcima u Washintognu, SAD. Od 1995. do 2000. je član delegacije Republike Hrvatske u Kongresu regionalnih i lokalnih vlasti Vijeća Europe. Nakon raskola u HSLS-u 1996. priključuje se Liberalnoj stranci Vlade Gotovca gdje postaje potpredsjednik. Od 2000. do 2003. predsjednik je Nacionalnog vijeća za vođe. 2001. je izabran za predsjednika Liberalne stranke. Te godine postaje potpredsjednik Liberalne internacionale, svjetske federacije liberalnih i demokratskih političkih stranaka. 2004. je u Jeruzalemu imenovan za ambasadora dobre volje Izraela. 2006. nakon kongresa ujedinjenja HSLS-a i LS-a postaje potpredsjednik HSLS-a. Redoviti profesor na Katedri za teoriju književnosti na Pedagoškom fakultetu u Osijeku postao je 2007. 2008. je imenovan hrvatskim veleposlanikom na Kosovu. Nakon dvije godine odlazi s Kosova za veleposlanika u Makedoniju. U rujnu 2012. gradonačelnik Skopja uručio mu je priznanje za humanost "Majka Tereza". U veljači 2013. je u Skopju dobio Međunarodnu nagradu "Goceva misao" za afirmaciju i popularizaciju makedonske književnosti, umjetnosti i kulture. Od brojnih djela koje je objavio izdvajaju se Makedonske teme i dileme 1991., Diskurs razlike: ogledi o alternativnom mišljenju 1994., Književnost, povijest, politika 1998., Pohvala ljudskoj gluposti: prilog fenomenologiji svakidašnjeg 2002.

Mušić, Lejla (Bihaću, 1981.), doktorica je socioloških znanosti, angažirana na Fakultetu političkih nauka Sarajevo, pri Odsjeku za sociologiju. Završila je Filozofski fakultet u Sarajevu, Odsjek za filozofiju i sociologiju 2005. godine. Magistrirala je na temu "Rodno zasnovano nasilje u BiH porodici u periodu tranzicije" u septembru 2008. godine pri Centru za interdisciplinarni postdiplomski studij Univerziteta u Sarajevu. Napisala je više radova poput Filozofija umjetnosti u mišljenju Anande Kentischa Coomaraswamiya ( Filozofska istraživanja, Zagreb, 2007.). Prevela je s engleskog na bosanski jezik djelo Ljepota i islam, estetika u islamskoj umjetnosti i arhitekturi (Des, Sarajevo, 2005.), autorice Valerie Gonzalez, a njen magistarski rad "Rodno zasnovano nasilje u BiH porodici u periodu tranzicije" objavljen je 2010. godine u četverotomnom izdanju master teza prve Generacije (2006-2008) master studija Rodne studije. Tokom 2012. godine objavljuje rad u Zborniku Demitologizacija religijskih narativa na Balkanu, pod naslovom "Ekološki nacionalizam kao projekat rodne i religijske de(kon)strukcije u kulturi sjećanja Balkana".

Paić, Žarko rođen je 16. listopada 1958. godine u Kutini, Republika Hrvatska. Izvanredni je profesor na Studiju modnog dizajna na Tekstilnotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje predaje sociologiju kulture, estetiku, teorije mode, semiotiku i vizualne komunikacije i gostujući redovni profesor iz filozofije umjetnosti i sociologije medija i komunikacije na Univerzitetu Singidunum u Beogradu na Fakultetu za medije i komunikacije. Diplomirao je politologiju na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, magistrirao iz filozofije na istom fakultetu, a doktorirao iz sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Glavni je urednik časopisa za teoriju, kulturu i vizualne umjetnosti Tvrđa, gostujući urednik časopisa Up & Underground, zamjenik glavnog urednika časopisa Europski glasnik, član uredništva časopisa za vizualne umjetnosti Art-e-fact, član međunarodnoga savjeta časopisa Images: Journal for Visual Studies, član međunarodnoga savjeta filozofskih časopisa Phainomena i Apokalipsa (Ljubljana, Slovenija). Predaje kolegij Vizualne komunikacije i teorije slike na postdiplomskom doktorskom studiju Kulturologije Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, te kolegij Digitalna estetika na postdiplomskom doktorskom studiju književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Osim filozofijskih, sociologijskih, politologijskih i studija iz područja teorije umjetnosti i estetike, objavljuje poeziju i književne eseje. Pjesme su mu uvrštene u tri antologije suvremenoga hrvatskoga pjesništva. Prijevodi studija, eseja i poezije u časopisima i zbornicima na engleski, francuski, njemački, slovenski, mađarski, rumunjski i slovački jezik. Dobitnik je međunarodne autorske nagrade za literaturu srednjoeuropskih zemalja austrijske zaklade Kulturkontakt iz Beča za 2008. godinu. Član je Hrvatskog društva pisaca, Hrvatskog centra PEN-a, Hrvatskog Filozofskog društva, Udruženja za promicanje filozofije, Instituta za europske i globalizacijske studije. Voditelj je znanstveno- istraživačkoga projekta Znanost o slici: vizualizacija i suvreman umjetnost pri Centru za vizualne studije iz Zagreba. Objavljene knjige: Njihalo na kraju stoljeća: kraj europskoga uma A.D. 1992., Biblioteka Hrvatskog radija, Zagreb, 1993. Aura (poezija), Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1994. Postmoderna igra svijeta, Durieux, Zagreb, 1996. Gotski križ, Ceres, Zagreb, 1997. Opako ljeto (poezija), Ceres, Zagreb, 1999. Idoli, nakaze i suze: ideologijsko podjarmljivanje umjetnosti u XX. stoljeću, DHK, Zagreb, 2000. Montaigneov rez, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2004. Plemenski zavjet krvi, Plima, Ulcinj, 2005. Politika identiteta: Kultura kao nova ideologija, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2005. Slika bez svijeta: Ikonoklazam suvremene umjetnosti, Litteris, Zagreb, 2006. Izgledi povijesnog mišljenja: zbornik radova povodom osamdesete obljetnice rođenja Vanje Sutlića (ur.), Izdanje časopisa Tvrđa, HDP Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2006. Moć nepokornosti: Intelektualac i biopolitika, Izdanja Antibarbarus - Plima, Zagreb - Ulcinj, 2006. Projekt slobode: Jean-Paul Sartre – filozofija i angažman, Biblioteka časopisa "Nova Istra", Pula, 2007. (prijevod iste knjige na slovenski: Vid Sagadin) Projekt svobode: Jean-Paul Sartre – filozofija in angažma, Filozofska zbirka AUT, Društvo Apokalipsa, Ljubljana, 2007. Traume razlika, Meandar, Zagreb, 2007. Vrtoglavica u modi: prema vizualnoj semiotici tijela, Altagama, Zagreb, 2007. Događaj i praznina: ogledi o kraju povijesti, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2007. Vizualne komunikacije: uvod, Centar za vizualne studije, Zagreb, 2008. (Prijevod iste knjige na makedonski: Vizuelni komunikaciji, Centar za vizuelni studiji, Skopje, 2013.) Vizualna konstrukcija kulture (ur. zajedno s Krešimirom Purgarom) Izdanje časopisa Tvrđa, HDP-Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2009. Zaokret, Litteris, Zagreb, 2009. Uronjeni (poezija), Fraktura, Zaprešić, 2009. Posthumano stanje: Kraj čovjeka i mogućnosti druge povijesti, Litteris, Zagreb, 2011. Sloboda bez moći: Politika u mreži entropije, Bijeli val, Zagreb, 2013. Treća zemlja: Tehnosfera i umjetnost, Litteris, Zagreb, 2014. Totalitarizam?, MeandarMedia, Zagreb, 2015. Theorizing Images (ur. zajedno s Krešimirom Purgarom), Cambridge University Scholars, Cambridge, 2015.

Pavičić-Ivelja, Katarina (Rijeka, 1993.) diplomirala na Filozofskom fakultetu u Rijeci akademske godine 2017/2018. Magistrirala filozofiju te engleski jezik i književnost na temu "Reproduction Rights in The Handmaid’s Tale: An Analysis of Science Fiction Literature as a Critique and a Reflection of the Socio-Political Climate". Pri Filozofskom fakultetu u Rijeci, u sklopu Časopisa za povijest zapadne Hrvatske (monografski broj: "Revolucije i revolucionari iz rodne perspective") 2017. godine objavila znanstveni rad na temu "The Rojava Revolution: Women’s Liberation as an Answer to the Kurdish Question". Trenutno djeluje kao urednica i novinarka hrvatskog feminističkog web-portala Libela. U dosadašnjem radu, interesno područje uključivalo je razne aspekte rodno-klasne problematike s naglaskom na antikapitalističkoj ideološkoj podlozi trenutne ‘ženske’ revolucije u Rojavi (u obliku analiza, komentara te intervjua s aktivistima/kinjama na području sjeverne Sirije i borkinjama Jedinica ženske zaštite). U kontekstu navedene tematike, tekstovi su joj objavljivani i na portalima poput The Region, Kurdish Question, Hawar News Agency i nekolicini portala u regiji, te prevođeni na arapski, engleski, francuski, kurdski, ruski, španjolski te talijanski jezik.

Popović, Venita diplomirana žurnalistkinja. Zanimaju je post/feministička teorijska kretanja. Trenutno je angažirana u humanitarnoj misiji World Visiona u Zenici.

Prokopiev, Aleksandar doktor je znanosti i znanstveni suradnik Instituta za makedonsku književnost u Skopju. Bio je član uredništva znanstvene publikacije Spektar. Jedan je od istaknutijih predstavnika tzv. petog kruga suvremene makedonske književnosti, uglavnom postmodernističke orijentacije. Pojedine pripovijetke prevedene su mu na desetak svjetskih jezika. Zastupljen je u više antologija makedonske kratke proze (Borislav Pavlovski: Gospodari labirinta / Antologija snova, maštarija i fantastičnih priča iz makedonske književnosti, Naklada MD, Zagreb, 1998.; Katica Kulavkova: Maketa / Savremena makedonska kratka priča, Otkrovenje, Beograd, 2001. i dr.). Autor je, između ostalih i knjiga Putovanje bajke (Patuvanjata na skaznata, 1997.), znanstveni ese-ji; Postmoderni Babilon (Postmoderen Vavilon 2000.), eseji; Anti-uputstva za ličnu upotrebu (Geopoetika, Beograd, 2003). Specifičan je autorov "odnos prema neprikosnovenoj moći lokalnih Panteona na teritoriji naših državica", za koje kaže "biti laureat te i te državne nagrade je veoma korisno za cv prilikom ulaska u više univerzitetsko zvanje ili, ne daj bože, u Akademiju" i dodaje "ponekad, neki autor ima veći broj nagrada nego čitalaca", te se s punim pravom pita i zaziva svojevrsnog balkanskog Luisa Harsa, koji bi objedinio "’sudbinski’ one koji su direkni protagonisti ovih bogatih, raznolikih književnosti ’u senci.’" Živi i stvara u Skopju.

Raguž, Marko rođen 1986. godine u Sarajevu. Magistrirao komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Književnu kritiku i eseje objavljivao u sljedećim časopisima: Novi Izraz (Sarajevo), Sarajevske sveske (Sarajevo), Motrišta (Mostar), Zeničke sveske (Zenica), Hrvatski narodni godišnjak 2007, 2008, 2009 (Sarajevo), Odjek (Sarajevo), Beton (Beograd), Sic! (Sarajevo), Zarez (Zagreb). Učestvovao u osnivanju i afirmaciji književnog časopisa Sic! i pjesničke trupe Diogenes Poetes. Društvene komentare objavljivao u bosanskohercegovačkom dnevnom listu Oslobođenje (podlistak "Karike"), Blin Magazinu, portalu Radio Sarajeva, te portalima za kulturu Kul.ba (Sarajevo), Književnost.org (Mostar) i Booksa (Zagreb). Participirao u projektu Invent / Tura (projekat je nastao u saradnji Mostarskog teatra mladih i Protoka – centra za vizuelne komunikacije u Banja Luci), kao i u regionalnom projektu Critisize This! (projekat je nastao u saradnji Kulturträgera i Kurziva iz Zagreba, Betona iz Beograda i Plime iz Ulcinja. Piše prozu, poeziju, eseje i kritike. Autor je jednog romana, jedne zbirke priča i dvije knjige eseja. Pomalo prevodi s njemačkog jezika. Tekstovi su mu prevedeni na engleski i njemački jezik.

Redžepi, Afrim (1972., Skoplje) redoviti je profesor na Institutu za makedonistiku i kulturologiju u Univerzitetu "Sv. Ćirila i Metoda" u Skoplju. Autor je knjiga: Balkanska saga (2005.), Estetika igre (2007.), Interkulturna komunikacija (2009.), Dekonstrukcija estetike (2010.), Aisthesis (2013.), U potrazi za harmonijom (2016.) i Estetski oblik (2017.). Živi i stvara u Skoplju.

Sarajlić, Nermin freelancer, diplomirao na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu 1986. godine. Autor knjiga Iluzije pod točkovima regresije, Triptih o đavoljim monogramima I - poeme, II - priče (Bosanska riječ, Tuzla, 2007., 2009.) za edicijski blagoslov pripremljeni rukopisi Triptih o đavoljim monogramima III - ogledi i zbirka priča Glückliche Reise. Saradnik više časopisa i publikacija za kulturu, estetiku i sociološko-filozofsku epi/fenomenologiju.

Šunjić, Ivan je rođen 1990. godine u Mostaru. U rodnom gradu na Filozofskom fakultetu završava studij hrvatskog jezika i književnosti 2014. godine. Objavljuje književnokritičke i književnoteorijske radove i eseje. Sudjelovao je na nekoliko međunarodnih znanstvenih konferencija. Tekstovi su mu objavljivani u različitim časopisa, zbornicima radova i portalima. U kouredništvu s Anitom Pajević trenutno priređuje zbornik radova Feministička i queer čitanja popularne kulture. Njegovo uže područje interesa su stilistika, feministička teorija i kritika, suvremena hrvatska i postjugoslavenska književnost.

Valentić, Tonči rođen u Zagrebu 1976. Književni kritičar, teoretičar i prevoditelj. Doktorirao sociologiju u Ljubljani, magistrirao sociologiju i antropologiju u Budimpešti, diplomirao književnost i filozofiju u Zagrebu. Bavi se književnošću, suvremenom filozofijom, filmom, sociologijom i medijskom teorijom. Autor knjiga Mnogostruke moderne (2006.), Camera Abscondita – Zapisi o ontologiji fotografije (2013.) i Arhipelag suvremene filozofije (2018.). Od 1995. godine kontinuirano objavljuje eseje, književne kritike i znanstvene radove iz spomenutih područja u domaćim i inozemnim publikacijama. Objavio petstotinjak tekstova. Od 1999-2008. bio je član redakcije časopisa Vijenac. Dugogodišnji urednik i voditelj Književnog petka u Knjižnicama grada Zagreba. S engleskoga jezika preveo deset knjiga iz područja filozofije i sociologije (Eagleton, Žižek, Critchley, Furedi, Salecl...) i stotinjak tekstova. Suradnik na Leksikonu hrvatske književnosti Školske knjige i Filmskom leksikonu Leksikografskog zavoda. Sudjelovao na četrdesetak seminara i konferencija u Hrvatskoj i inozemstvu. Predavač na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu gdje predaje društveno-humanističke kolegije.

Žižek, Slavoj ’postmarksistički’ filozof i kulturalni kritičar, jedan od najznačajnijih mislilaca današnjice. Po Carstenu Strathaussenu "na polju političke ontologije", iako se ograđuje od uskosti zajedničkog imenitelja, Žižek, uz Laclaua, Mouffe, Badioua, Agambena, Hardta, Negrija, Deleuzea, svrstan je u neoljevicu. Rođen je 1949. u Ljubljani. Doktorirao je filozofiju na Ljubljanskom univerzitetu. Za boravka u Parizu, intenzivno je izučavao psihoanalizu. Od 2005., Žižek je član Slovenske akademije nauka i umjetnosti. Od djela, preko pedeset, objavljenih na engleskom, slovenskom i prijevodima na brojne svjetske jezike (više od dvadesetak) izdvajamo Sublimni objekt ideologije, Škakljivi subjekt: Odsutno središte političke ontologije, Irak: Posuđeni čajnik, Znak/označitelj/pismo, Repeating Lenin, NATO kao lijeva ruka Boga, O vjerovanju: Nemilosrdna ljubav, Pervertitov vodič kroz kinematografiju, O nasilju, Did Somebody say Totalitariansm?, Nedjeljivi ostatak: Ogledi o Schellingu i srodnim pitanjima, Paralaksa, Bog na mukama (koautorstvo s Borisom Gunjevićem), Tihi sugovornici Lacana (Zeničke sveske, Missing link, BNP - Zenica, 2011., prijevod Venita Popović), Živjet na kraju vremena (Fraktura 2013. Zagreb, prijevod Srećko Horvat). Proučavanju njegovog djela posvećen je časopis: International Journal of Žižek Studies, čiji je pokretač i glavni urednik Paul A. Taylor, inače voditelj magistarskih studija na Institutu za komunikacijske studije Sveučilišta Leeds. Na Toronto Film Festivalu premijerno je prikazan dokumentarac Zizek! američke sociologinje i redateljice Astre Taylor, a prije tog Sophie Fiennes režirala je film sa Žižekom o Žižeku pod nazivom: Pervert’s Guide to Cinema.