Avdić, Alen (Zenica, 1988.) profesor je engleskog jezika i književnosti. Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Tuzli 2011. Na istom fakultetu magistrirao angloameričke književno-kulturalne studije 2013. Radio kao profesor engleskog jezika u gimnaziji "Rizah Odžečkić" u Zavidovićima, te kao stručni saradnik na Odsjeku za engleski jezik i književnost Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli i kao samostalni istraživač. Autor je nekoliko članaka, eseja, i naučnih radova u naučnim časopisima. Koautor je knjige Contemporary Shakespeare: Cultural Materialism and Adapting Shakespeare's Plays (Off-Set, Tuzla 2019.). Stalni je sudski tumač za engleski jezik i aktivno se bavi prevođenjem.

Bajrektarević H. Anis je dugogodišnji šef katedre i profesor međunarodnog prava i globalnih političkih studija sa sjedištem u Beču. Objavio je više od stotinu radova u pedesetak zemalja svijeta, prevođen na dvadesetak jezika, također je autor sedam knjiga na temu geopolitike, energije i tehnologije za europske i američke izdavače. U pripremi mu je knjiga Nema Azijskog vijeka (No Asian century)…

Cockburn, Cynthia britanska feministička autorka koja se dugi niz godina bavila studijama roda i mirovnim studijama. Akademski, bila je gostujuća profesorica na odsjeku za sociologiju Gradskog univer ziteta u Londonu, politički, uključena u međunarodnu feminističku, antimilitarističku mrežu Žena u crnom, te Međunarodnu žensku ligu za mir i slobodu. Objavila je brojne knjige i znanstvene radove od kojih izdvajamo: Antimilitarism: Political and Gender Dynamics of Peace Movements; From Where We Stand: War, Women’s Activism and Feminist Analysis; The Space Between Us: Negotiating Gender and National Identities in Conflict. Napustila nas nakon teške bolesti u Zürichu 12. septembra 2019.

Filipović, Ljiljana rođena je u Zagrebu gdje je magistrirala, doktorirala i habilitirala na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta. Školovala se u Engleskoj, Italiji i Njemačkoj. Autorica je studija Filozofija i antipsihijatrija Ronalda D. Lainga, Nesvjesno u filozofiji, Javne samoće, Prazne tvornice, Scenariji kože, Klub krivaca, te romana Nevidljivi pas, Sokol u šusteraju, Nestali ljudi, Preljubnik, kao i desetak radio drama. Koautorica je u djelima The Couch and the Silver Screen, Psychotherapie und Psychoanalyse in Osteuropa, Ambivalenz des Fin de siėcle: Wien-Zagreb, Kollektive Kreativität/Collective Creativity, Maske und Kothurn, Extravagant Minds, R.D. Laing: 50 years since The Divided Self i dr. Na Radio Zagrebu počinje surađivati 1973. u Dramskom programu adaptacijama književnih djela i autorskim radio igrama (od kojih su neke i nagrašene). Potom za III. program piše oglede, prevodi i postaje urednica, uglavnom uređujući emisije s područja filozofije. Za inovaciju u uredničkom radu 2002. dobiva nagradu Hrvatskog radija. Istodobno predaje na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu "Filozofsko psihoanalitičku kritiku dramskog teksta" (od 1998. do 2013. godine) gdje stječe i zvanje izvanredne profesorice. U domaćim i inozemnim knjigama i časopisima objavljuje radove koji se tematski bave objašnjenjem kulturoloških fenomena interakcijom filozofije i psihoanalize te je taj interes vodi i prijevodima T.S. Szasza Proizvodnja ludila, R.D. Lainga Glas iskustva, D. Coopera Jezik ludila M. Eliade Okultizam, magija i pomodne kulture, i dr. Predavala je na konferencijama u Dublinu, Moskvi, Londonu, Firenci, Parizu, Beču, Lundu, Pekingu, Magdeburgu, Marrakeshu, Lisabonu, Barceloni i dr., te na sveučilištima u Buenos Airesu, Tokiju i dr. Za knjigu Klub krivaca dobila je nagradu Višnja Machiedo za najbolju esejističku knjigu 2017. Kao gostujuća profesorica predaje na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu,

Gazetić, Edisa završila je Filozofski fakultet u Tuzli, a doktorirala na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. U svojim radovima prvenstveno se bavi istraživanjem pozicije ženskog roda u patrijarhalnoj kulturi južnoslavenske interliterarne zajednice. Predaje književnost na Filozofskom fakultetu u Zenici.

Ilić, Mirko autor je kojeg bez izlišnog popovanja ponajbolje predstavljaju i 'zagovaraju' njegovi radovi, kako dizajnerski tako i spisateljski, podjednako mladalački kao i zreli, u koautorstvu sa Stevenom Hellerom i Miltonom Glaserom. Ili, kako je samom autoru za nepokolebljivu samoeksplikaciju u ekspresivnoj i iscrpnoj monografiji Mirko Ilić – strip/ilustracija/dizajn/multimedija 1975-2008 (AGM/Profil, Zagreb, 2008.) to otvorio hrvatski teoretičar, dizajner i prevoditelj Deajn Kršić za naslovljeni period: "Diznajer prema mome mišljenju ne smije imati stila, osim načina razmišljanja. Uvijek sam se trudio da nemam stila. Ideja mora odrediti oblik a ne suprotno. Dobar dizajn se može raditi gledanjem u prošlost ili gledanjem u budućnost. Važno je ne gledati sa strane. Mene ne zanima što drugi od mene očekuju; kad mi nešto postane dosadno ne vidim apsolutno nikakav razlog da i dalje to radim.U američkom tisku nazvali su me čovjekom koji otpušta klijente. Kompromisi s mojim rješenjem ne dolaze u obzir. Samo dok si buntovnik možeš nešto postići."
Takvo rijetko subverzivno samosvjesno stajalište u obe oblasti kao sjena pratit će umjetnika do dandanas. Na poseban način o toj ekspresivnoj nepopustljivosti osvjedočiti se može i u knjizi Head to Toe: The Nude in Graphic Design u suradnji sa Stevenom Hellerom (u komotnijem prijevodu Od glave do pete: Akt u grafičkom dizajnu) čiji je izdavač slavna njujorška kuća Rizzoli. Autori nedvosmisleno naglašavaju kamo su smjerali s ovim radom: "Ova knjiga neće niti pokušati napraviti sociološku, antropološku ili bilo koju drugu znanstvenu analizu gdje je i zašto golotinja prihvatljiva ili nije. Naš je cilj bio prikazati onoliko pristupa djelomičnoj ili čitavoj golotinji koliko je to uopće moguće, i pokazati na koji način suvremeni grafički dizajn i reklama upotrebljavaju gola muška i ženska tijela kako bi poslali poruku i izazvali određeno raspoloženje. Većina objavljenih primjera seže u posljednja dva desetljeća, u pravilu doba slobodnog od zabrana kakve su postojale u represivnija vremena. Danas uzimamo zdravo za gotovo da puritanizam u svojim mnogim licima još postoji, i postoji, no ipak je osjetno i ublažavanje."
I odista obećani recepcijski izazov i putokaz neće biti iznevjeren baš kao niti u prethodnom zajedničkom opusu dva vrsna autora na koji se osvrće i o kojem više no minuciozno, temeljito i zahvalno piše rafinirani likovni kritičar i pisac – autentični vizualni pripovjedač Marko Golub apropo objavljivanja knjige Stop, Think, Go, Do: How Typography and Graphic Design Influence Behavior lucidnog dvojca: "Dosadašnji zajednički output Stevena Hellera i Mirka Ilića u području pisanja o dizajnu, koji broji više knjiga, osvaja njihovim širokim poznavanjem svjetske produkcije dizajna vizualnih komunikacija, ali i određenim senzibilitetom za detalje kojeg klasičnom akademskom pisanju o vizualnoj kulturi ponekad nedostaje. Taj senzibilitet vjerojatno dijelom proizlazi iz Ilićevog dizajnerskog i ilustratorskog, pa i Hellerovog (dugogodišnji art direktor) praktičarskog zaleđa. Sve njihove dosad u koautorstvu objavljene knjige, poput The Anatomy of Design, Genius Moves, Handwritten, orijentirane su oko reprodukcija i nosi ih upravo slikovni materijal, no nisu uobičajene "dizajnerske slikovnice" već su sjajno balansirane između dobro osmišljenog koncepta i dubokog poštovanja prema integritetu djela koja se putem tog koncepta prezentiraju…
…The Anatomy of Design bila je seciranje pojedinačnih primjera suvremenog grafičkog dizajna kroz detaljnu analizu skrivenih i očiglednih uzoraka i postupaka u njihovom oblikovanju, a zatim i pronalaženje sličnih takvih uzoraka u desecima radova drugih autora. Sličan analitički karakter ima i knjiga Genius Moves – 100 icons of graphic design, uvjetno rečeno "antologija" jednog stoljeća dizajna u kojoj glavnu ulogu ne igraju "ikone" grafičkog dizajna same po sebi, već upravo njihove relacije prema djelima koja su im prethodila ili koja slijede nakon njih. U Handwritten Heller i Ilić pak prikazuju različite ekspresivne, ekscesne i ironične načine upotrebe i "izvođenja" pisma u suvremenom dizajnu, izdvajajući upravo onakve primjere koji pružaju svojevrstan kontrapunkt standardima dominantne digitalne tipografije…
…Niz "zapovijedi" iz naslova donekle najavljuje sadržaj knjige, u cijelosti posvećene ne samo načinu na koji dizajn i tipografija utječu na naše ponašanje, već i kako pobuđuju emocije, kako obogaćuju naše razumijevanje određenih poruka, pa čak i kako, kao u nekom obratu, kritički samoanaliziraju vlastiti manipulativni potencijal…
… Sistem prema kojem je knjiga organizirana bazira se na osam pojmova: inform, advocate, play, caution, entertain, express, educate i transform. Svaki od njih ima vlastito poglavlje s konciznim uvodnim tekstom, zatim po nekoliko desetaka reprodukcija radova, a njih pak prate odmjereni opisi s ponekad neophodnim informacijama za razumijevanje određenog rada. Pojmovni okvir svakako usmjerava njihovo "čitanje", ali i čini listanje knjige uzbudljivijim dok otkrivate koje mogućnosti dizajn ima u funkciji "informiranja", "zagovaranja", "zabave", "edukacije", "ekspresije", ili pak "preobrazbe" kojom radi pomake u percepciji ili dovodi stvari u neočekivane odnose…
… Konačno, koncept ove knjige polazi od zapravo zastrašujuće ideje kako je čitav naš vizualni okoliš zasićen naredbama, upozorenjima i porukama koje mijenjaju i oblikuju naše ponašanje. Zaokret koji autori rade sastoji se u tome kako isti taj, manipulativni potencijal dizajna, može donijeti nove vrijednosti, odgajati novu osjetljivost na okruženje u kojem živimo, a može nas i sasvim bezazleno – kako jedno od poglavlja kaže – povesti u igru."
U bilbliografiju neizostavno još ulaze slijedeće knjige Lettering Large (2013.), Presenting Shakespeare: 1,100 Posters from Around the World (2015.) te The Design of Dissent: Socially and Politically Driven Graphics koju potpisuje zajedno s autorom Miltonom Glaserom kao i istu, u novom, proširenom izdanju, s podnaslovom Greed, Nationalism, Alternative Facts, and the Resistanceza, a za koju bi bilo nedopustivo plitko očekivati manje "zadovoljstvo u tekstu".

Kopić, Mario (Dubrovnik, 1965), filozofski pisac i prevoditelj. Studirao filozofiju, komparativnu književnost, političku antropologiju i komparativnu religiologiju u Zagrebu, Ljubljani, Berlinu i Rimu. Područje znanstvenog interesa obuhvaća fenomenologiju, filozofiju kulture i religije, povijest ideja. Posljednja objavljena djela: S Nietzscheom o Europi (Zagreb 2001), Proces Zapadu (Dubrovnik 2003), Izazovi post-metafizike (Novi Sad, 2007), Nezacjeljiva rana svijeta (Tvrđa, Zagreb 2007), Sekstant (Beograd 2009). Izdvajamo sljedeće prevode: Ono što ostaje od Auschwitza, Homo sacer i Vrijeme što ostaje Giorgia Agambena, Čitanku Giannia Vattima, O apokaliptičnom tonu usvojenom u novije vrijeme u filozofiji Jacquesa Derride, Tako je govorio Zaratustra Friedricha Nietzschea, O škrtosti Mladena Dolara, te Smisao posredovanja Deana Komela i Neugodni gost: Nihilizam i mladi, Umberta Galim bertija. Stalni je suradnik francuskog časopisa Le Monde diplomatique, kao i vanjski urednik revije za kulturu i znanost Odjek.

Kramarić, Zlatko rođen je 1956. u Osijeku gdje je pohađao osnovnu školu. Završio je gimnaziju "Braća Ribar" 1974. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1978. diplomirao je hrvatski jezik i filozofiju. Odmah se zaposlio kao profesor filozofije u CUO "Braća Ribar". Nakon godine dana postao je asistent na Pedagoškom fakultetu u Osijeku. 1983. je magistrirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu iz područja Macedonistike. Doktorirao je u Novom Sadu 1985. iz područja filologije. Iste godine je postao docent na Katedri za makedonsku književnost i jezik na Pedagoškom fakultetu u Osijeku. 1987. je boravio na S. Fraeser University, u Vancouveru, Kanada, kao gostujući profesor. 1989. promaknut je u zvanje izvanrednog profesora na istoj Katedri. Nakon demokratskih promjena 1990. izabran je za predsjednika Skupštine općine Osijek. Izabrali su ga HDZ-ovi vijećnici iako nije bio član te stranke nego HSLS-a. S obzirom na ratno vrijeme i nastupe u medijima postaje popularan u javnosti. Na toj dužnosti je bio do 1992. Slijedeće godine kao kandidat HSLS-a osvaja gradonačelnički mandat. Bio je neprekidno osječki gradonačelnik do 2005. Od 1992. do 1994. bio je prorektor osječkog Sveučilišta. Za saborskog zastupnika HSLS-a izabran je 1992. Zastupnik je u svim slijedećim sazivima Sabora do 2008. Od 1993. do 2000. bio je član parlamentarnog izaslanstva u OESS-u. Od 1994. do 2000. sudjeluje na Nacionalnim molitvenim doručcima u Washintognu, SAD. Od 1995. do 2000. je član delegacije Republike Hrvatske u Kongresu regionalnih i lokalnih vlasti Vijeća Europe. Nakon raskola u HSLS-u 1996. priključuje se Liberalnoj stranci Vlade Gotovca gdje postaje potpredsjednik.
Od 2000. do 2003. predsjednik je Nacionalnog vijeća za vođe. 2001. je izabran za predsjednika Liberalne stranke. Te godine postaje potpredsjednik Liberalne internacionale, svjetske federacije liberalnih i demokratskih političkih stranaka. 2004. je u Jeruzalemu imenovan za ambasadora dobre volje Izraela. 2006. nakon kongresa ujedinjenja HSLS-a i LS-a postaje potpredsjednik HSLS-a. Redoviti profesor na Katedri za teoriju književnosti na Pedagoškom fakultetu u Osijeku postao je 2007. 2008. je imenovan hrvatskim veleposlanikom na Kosovu. Nakon dvije godine odlazi s Kosova za veleposlanika u Makedoniju. U rujnu 2012. gradonačelnik Skopja uručio mu je priznanje za humanost "Majka Tereza". U veljači 2013. je u Skopju dobio Međunarodnu nagradu "Goceva misao" za afirmaciju i popularizaciju makedonske književnosti, umjetnosti i kulture. Od brojnih djela koje je objavio izdvajaju se Makedonske teme i dileme 1991., Diskurs razlike: ogledi o alternativnom mišljenju 1994., Književnost, povijest, politika 1998., Pohvala ljudskoj gluposti: prilog fenomenologiji svakidašnjeg 2002.

Mušić, Lejla doktorica je socioloških znanosti, angažirana na Fakultetu političkih nauka Sarajevo, pri Odsjeku za sociologiju. Završila je Filozofski fakultet u Sarajevu, Odsjek za filozofiju i sociologiju 2005. godine. Magistrirala je na temu "Rodno zasnovano nasilje u BiH porodici u periodu tranzicije" u septembru 2008. godine pri Centru za interdisciplinarni postdiplomski studij Univerziteta u Sarajevu. Napisala je više radova poput "Filozofija umjetnosti u mišljenju Anande Kentischa Coomaraswamiya" za Filozofska istraživanja, Zagreb, 2007. Prevela je s engleskog na bosanski jezik djelo Ljepota i islam, estetika u islamskoj umjetnosti i arhitekturi (Des, Sarajevo, 2005.), autorice Valerie Gonzalez, a njen magistarski rad "Rodno zasnovano nasilje u BiH porodici u periodu tranzicije" objavljen je 2010. godine u četverotomnom izdanju master teza prve Generacije (2006-2008) master studija Rodne studije. Tokom 2012. godine objavljuje rad u Zborniku Demitologizacija religijskih narativa na Balkanu, pod naslovom "Ekološki nacionalizam kao projekat rodne i religijske de(kon)strukcije u kulturi sjećanja Balkana".

Omeragić, Merima (1988.) doktorantkinja na Odsjeku za književnosti Univerziteta u Sarajevu. Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu magistrirala s književnoteorijskom tezom iz oblasti antiratnog ženskog pisma kao studentkinja generacije (odlikovana Rektorovim "Zlatnim znacima"). Posebno je zanima polje nedodirljivih kulturalnih i književnih kanona, studije nacije i roda, queer studije kao i istraživanja onoga što se marginalizira i označava manjinskim - Drugost, aktivizam i film. U svom naučnom radu promovira ideju transnacionalnosti (iako ne voli riječ nacija) i zajedničkog jezika. U 'lokalnom' ex-Yu kontekstu istraživala je, pisala i objavljivala radove iz oblasti queer i ženske književnosti o Holokaustu, te književnosti o ratu koju potpisuju žene. Bavi se i angažiranim dokumentarnim filmovima koje režiraju alternativne rediteljke. Piše doktorsku tezu i radi kao stručna saradnica u Centru za interdisciplinarne studije Univerziteta u Sarajevu. Piše, strastveno čita i ponešto tek objavljuje. Trenutno je zaokupljena radovima o afričkoj ženskoj književnosti s pozicije studija islama i postkolonijalizma, te savremenoj kineskoj i japanskoj ženskoj književnosti. U štampi je nekoliko važnih radova. U slobodno vrijeme prepjevava pjesnikinje s engleskog i španskog jezika, a inspiraciju nalazi u svojoj mački nazvanoj po omiljenoj pjesnikinji Sylviji (Plath).

Paić, Žarko rođen je 16. listopada 1958. godine u Kutini, Republika Hrvatska. Izvanredni je profesor na Studiju modnog dizajna na Tekstilnotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje predaje sociologiju kulture, estetiku, teorije mode, semiotiku i vizualne komunikacije i gostujući redovni profesor iz filozofije umjetnosti i sociologije medija i komunikacije na Univerzitetu Singidunum u Beogradu na Fakultetu za medije i komunikacije. Diplomirao je politologiju na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, magistrirao iz filozofije na istom fakultetu, a doktorirao iz sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Glavni je urednik časopisa za teoriju, kulturu i vizualne umjetnosti Tvrđa, gostujući urednik časopisa Up & Underground, zamjenik glavnog urednika časopisa Europski glasnik, član uredništva časopisa za vizualne umjetnosti Art-e-fact, član međunarodnoga savjeta časopisa Images: Journal for Visual Studies, član međunarodnoga savjeta filozofskih časopisa Phainomena i Apokalipsa (Ljubljana, Slovenija). Predaje kolegij Vizualne komunikacije i teorije slike na postdiplomskom doktorskom studiju Kulturologije Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, te kolegij Digitalna estetika na postdiplomskom doktorskom studiju književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Osim filozofijskih, sociologijskih, politologijskih i studija iz područja teorije umjetnosti i estetike, objavljuje poeziju i književne eseje. Pjesme su mu uvrštene u tri antologije suvremenoga hrvatskoga pjesništva. Prijevodi studija, eseja i poezije u časopisima i zbornicima na engleski, francuski, njemački, slovenski, mađarski, rumunjski i slovački jezik. Dobitnik je međunarodne autorske nagrade za literaturu srednjoeuropskih zemalja austrijske zaklade Kulturkontakt iz Beča za 2008. godinu. Član je Hrvatskog društva pisaca, Hrvatskog centra PEN-a, Hrvatskog Filozofskog društva, Udruženja za promicanje filozofije, Instituta za europske i globalizacijske studije. Voditelj je znanstveno-istraživačkoga projekta Znanost o slici: vizualizacija i suvreman umjetnost pri Centru za vizualne studije iz Zagreba.
Objavljene knjige: Njihalo na kraju stoljeća: kraj europskoga uma A.D. 1992., Biblioteka Hrvatskog radija, Zagreb, 1993. Aura (poezija), Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1994. Postmoderna igra svijeta, Durieux, Zagreb, 1996. Gotski križ, Ceres, Zagreb, 1997. Opako ljeto (poezija), Ceres, Zagreb, 1999. Idoli, nakaze i suze: ideologijsko podjarmljivanje umjetnosti u XX. stoljeću, DHK, Zagreb, 2000. Montaigneov rez, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2004. Plemenski zavjet krvi, Plima, Ulcinj, 2005. Politika identiteta: Kultura kao nova ideologija, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2005. Slika bez svijeta: Ikonoklazam suvremene umjetnosti, Litteris, Zagreb, 2006. Izgledi povijesnog mišljenja: zbornik radova povodom osamdesete obljetnice rođenja Vanje Sutlića (ur.), Izdanje časopisa Tvrđa, HDP Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2006. Moć nepokornosti: Intelektualac i biopolitika, Izdanja Antibarbarus - Plima, Zagreb - Ulcinj, 2006. Projekt slobode: Jean-Paul Sartre – filozofija i angažman, Biblioteka časopisa "Nova Istra", Pula, 2007. (prijevod iste knjige na slovenski: Vid Sagadin) Projekt svobode: Jean-Paul Sartre – filozofija in angažman, Filozofska zbirka AUT, Društvo Apokalipsa, Ljubljana, 2007. Traume razlika, Meandar, Zagreb, 2007. Vrtoglavica u modi: prema vizualnoj semiotici tijela, Altagama, Zagreb, 2007. Događaj i praznina: ogledi o kraju povijesti, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2007. Vizualne komunikacije: uvod, Centar za vizualne studije, Zagreb, 2008. (Prijevod iste knjige na makedonski: Vizuelni komunikaciji, Centar za vizuelni studiji, Skopje, 2013.) Vizualna konstrukcija kulture (ur. zajedno s Krešimirom Purgarom) Izdanje časopisa Tvrđa, HDP-Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2009. Zaokret, Litteris, Zagreb, 2009. Uronjeni (poezija), Fraktura, Zaprešić, 2009. Posthumano stanje: Kraj čovjeka i mogućnosti druge povijesti, Litteris, Zagreb, 2011. Sloboda bez moći: Politika u mreži entropije, Bijeli val, Zagreb, 2013. Treća zemlja: Tehnosfera i umjetnost, Litteris, Zagreb, 2014. Totalitarizam?, MeandarMedia, Zagreb, 2015. Theorizing Images (ur. zajedno s Krešimirom Purgarom), Cambridge University Scholars, Cambridge, 2015.

Popović, Venita diplomirana žurnalistkinja. Zanimaju je post/feministička teorijska kretanja. Trenutno je angažirana u humanitarnoj misiji World Visiona u Zenici.

Raguž, Marko rođen 1986. godine u Sarajevu. Magistrirao komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Književnu kritiku i eseje objavljivao u sljedećim časopisima: Novi Izraz (Sarajevo), Sarajevske sveske (Sarajevo), Motrišta (Mostar), Zeničke sveske (Zenica), Hrvatski narodni godišnjak 2007, 2008, 2009 (Sarajevo), Odjek (Sarajevo), Beton (Beograd), Sic! (Sarajevo), Zarez (Zagreb). Učestvovao u osnivanju i afirmaciji književnog časopisa Sic! i pjesničke trupe Diogenes Poetes. Društvene komentare objavljivao u bosanskohercegovačkom dnevnom listu Oslobođenje (podlistak "Karike"), Blin Magazinu, portalu Radio Sarajeva, te portalima za kulturu Kul.ba (Sarajevo), Književnost.org (Mostar) i Booksa (Zagreb). Participirao u projektu Invent/Tura (projekat je nastao u saradnji Mostarskog teatra mladih i Protoka – centra za vizuelne komunikacije u Banja Luci), kao i u regionalnom projektu Critisize This! (projekat je nastao u saradnji Kulturträgera i Kurziva iz Zagreba, Betona iz Beograda i Plime iz Ulcinja). Piše prozu, poeziju, eseje i kritike. Autor je jednog romana, jedne zbirke priča i dvije knjige eseja. Pomalo prevodi s njemačkog jezika. Tekstovi su mu prevedeni na engleski i njemački jezik.

Sarajlić, Nermin freelancer, diplomirao na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu 1986. godine. Autor knjiga Iluzije pod točkovima regresije, Triptih o đavoljim monogramima I - poeme, II - priče (Bosanska riječ, Tuzla, 2007., 2009.), za edicijski blagoslov pripremljeni rukopisi Triptih o đavoljim monogramima III - ogledi i zbirka priča Glückliche Reise. Saradnik više časopisa i publikacija za kulturu, estetiku i sociološko-filozofsku epi/fenomenologiju.

Seletković, Ivana rođena u Slavonskom Brodu. Završila master studij komparativne književnosti u Sarajevu, a doktorirala na sociologiji s temom "Društvena fenomenologija opere". Objavljivala poeziju u gimnazijskim zbornicima radova. Godine 2010. u časopisu Sic! objavljen je rad "Glazbeni labirint". Također objavljuje u časopisima Zarez, Sarajevske sveske i Odjek.

Stakić, Rada germanistkinja i magistrica književnih nauka; bila aktivna u pedagoškom i akademskom radu na katedrama za njemački jezik i književnost (Univerzitet u Zenici i Banja Luci); objavljeni radovi u stručnim akademskim časopisima i zbornicima iz oblasti komparativnih aspekata književnih prevoda, kao i kulturne istorije.

Žižek, Slavoj 'postmarksistički' filozof i kulturalni kritičar, jedan od najznačajnijih mislilaca današnjice. Po Carstenu Strathaussenu "na polju poli tičke ontologije", iako se ograđuje od uskosti zajedničkog imenitelja, Žižek, uz Laclaua, Mouffe, Badioua, Agambena, Hardta, Negrija, Deleuzea, svrstan je u neoljevicu. Rođen je 1949. u Ljubljani. Doktorirao je filozofiju na Ljubljanskom univerzitetu. Za boravka u Parizu, intenzivno je izučavao psihoanalizu. Od 2005., Žižek je član Slovenske akademije nauka i umjetnosti. Od djela, preko pedeset, objavljenih na engleskom, slovenskom i prijevodima na brojne svjetske jezike (više od dvadesetak) izdvajamo Sublimni objekt ideologije, Škakljivi subjekt: Odsutno središte političke ontologije, Irak: Posuđeni čajnik, Znak/označitelj/pismo, Repeating Lenin, NATO kao lijeva ruka Boga, O vjerovanju: Nemilosrdna ljubav, Pervertitov vodič kroz kinematografiju, O nasilju, Did Somebody say Totalitariansm?, Nedjeljivi ostatak: Ogledi o Schellingu i srodnim pitanjima, Paralaksa, Bog na mukama (koautorstvo s Borisom Gunjevićem), Tihi sugovornici Lacana (Zeničke sveske, Missing link, BNP - Zenica, 2011., prijevod Venita Popović), Živjet na kraju vremena (Fraktura 2013. Zagreb, prijevod Srećko Horvat). Proučavanju njegovog djela posvećen je časopis: International Journal of Žižek Studies, čiji je pokretač i glavni urednik Paul A. Taylor, inače voditelj magistarskih studija na Institutu za komunikacijske studije Sveučilišta Leeds. Na Toronto Film Festivalu premijerno je prikazan dokumentarac Zizek! američke sociologinje i redateljice Astre Taylor, a prije tog Sophie Fiennes režirala je film sa Žižekom o Žižeku pod nazivom: Pervert's Guide to Cinema.

Weiss, Patrik rođen je u Rijeci 1996. godine. Student je treće godine preddiplomskog studija kulturologije na Sveučilištu u Rijeci. Pisanjem se intenzivno bavi posljednje dvije godine. U travnju 2017. godine izdaje svoju prvu knjigu, zbirku poezije pod nazivom Šutnja je zlato i ostale životne laži, a potom 2018. izlaze još dvije: I papiga može ponavljati-mala poezija smrti i Purpurni oblaci. Redovno objavljuje u raznim časopisima i portalima za književnost i društvena pitanja (Kvaka, Književnost uživo, Metafora, Čitaj knjigu, Sapphoart, Portal Strane). Pjesme iz objavljene zbirke uvrštene su u ovogodišnji dvobroj časopisa HDK-a Književna Rijeka, te je stalni suradnik Filozofskog magazina za koji piše filozofske eseje, od kojih su neki dostupni i na portalu Buka. U pripremi su dva nova rukopisa.