BAKIĆ, TANJA (1981), pjesnikinja, esejistica, prevoditeljica. Diplomirala anglistiku (2005). Pred odbranom je magistarskog rada iz oblasti nauke o književnosti (mjuzikl "Kosa", Living Theatre). Objavila zbirku poezije, Treptaj, (1996), knjigu Madonna robinja ili kraljica (2008), napisala tekst za Oktoihov turistički vodič kroz Crnu Goru (2008). Poezija joj je vizualizovana i izvođena u obliku perfomansa na Aprilskim susretima u Beogradu 2007. i potom predstavljana u Skoplju, Mariboru i Banja Luci kao dio projekta "Umrežavanje kulturnih institucija u regionu". Zastupljena u časopisima i zbornicima iz Crne Gore, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Albanije. Živi i radi u Podgorici kao PR menadžer u izdavačkoj kući "Oktoih".

BURIĆ, AHMED, rođen u Sarajevu 1967. godine, bosanskohercegovački književnik, dugogodišnji kolumnist magazina BH Dani, i novinar-urednik sarajevskog dnevnika Oslobođenje. Objavio je pjesničku zbirku Bog tranzicije (2004). Sudjelovao je i u nekoliko filmskih projekata kao scenarist i glumac, između ostalog, zapaženo 'cameo-pojavljivanje' u filmu Sedam i po Miroslava Momčilovića. Živi i radi u Sarajevu.

ČABRAJA, ANTO, diplomirao na Likovnoj Akademiji u Sarajevu 1986. godine u klasi profesora Radoslava Tadića. Od 1988. član DLU Zenica, od 1989. član žirija likovne kolonije u Počitelju ispred DLU Zenica, od 1990. član ULUBIH. Slika, kreira  i učestvuje u multimedialnim projektima. Piše tekstove o savremenoj likovnoj umjetnosti, scenograf, profesor likovnih umjetnosti. Živi i radi u Lyonu, izlaže u Francuskoj.

ČAČINOVIČ, NADEŽDA, rođena u Budimpešti a školovanje i studije vezano uz Zürich, Bern, Beograd, Mursku Subotu, Ljubljanu, Bonn i Frankfurt već samo po sebi jamči i upućuje na humanistički i kozmopolitski senzibilitet. Riječ je zapravo o jednoj od naprominentnijih teoretičarki, spisateljica i prevoditeljica koja značajem i utjecajem uveliko nadilazi prostor matične Hrvatske.Iz niza objavljenih publicističkih radova izdvajamo djela U ženskom ključu-ogledi u teoriji kulture, Doba slika u teoriji mediologije, Parvullu aestheticu, Obris moderne, te Vodič kroz svjetsku književnost za inteligentnu ženu: Koristan i za inteligentne muškarce (Jesenski i Turk, Zagreb, 2007). Urdila zbornik Žene i filozofija u izdanju zagrebačkog Centra za ženske studije. Angažirana je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

ČAUŠEVIĆ, JASMINA, (1976) diplomirala književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu. Magistrirala Gender/Rodne studije u Centru za interdisciplinarne postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu. Objavljivala je poeziju u časopisima ProFemina (časopis za žensku književnost i kulturu, Beograd, br. 37 - 40) i Album (časopis za književnost i kulturu, Sarajevo, br. 24). Prevela uvodni dio knjige Nomadic Subjects Rosi Braidotti za ProFeminu (br. 41 - 42). Zanima je 'proizvodnja' post/feminističkog i queer znanja.

DAVID, FILIP (1940, Kragujevac) je književnik, jedan od osnivača Nezavisnih pisaca, udruženja osnovanog 1989. u Sarajevu koje je okupljalo najznačajnije pisce iz svih delova bivše Jugoslavije i osnivač Beogradskog kruga (1990), udruženja nezavisnih intelektualaca koji su se od samoga početka suprotstavljali režimu Slobodana Miloševića. Napisao je više TV drama i filmskih scenarija (Suton, Bure baruta, Poseban tretman) i objavio je tri knjige pripovedaka: Bunar u tamnoj šumi, Zapisi o stvarnom i nestvarnom, Princ vatre, romane Hodočasnici neba i zemlje i San o ljubavi i smrti, te knjige eseja Fragmenti iz mračnih vremena i Jesmo li čudovišta, Svetovi u haosu. Zajedno sa Mirkom Kovačem objavio je Knjigu pisama 1992-1995. Pripovetke i romani su između ostalih dobili nagrade: "Milan Rakić", Ćopićevu, BIGZ-ovu i Prosvetinu nagradu za najbolju knjigu godine, Andrićevu nagradu. Od početka rata na prostorima bivše Jugoslavije napisao veći broj angažovanih tekstova pod zajedničkim nazivom Zapisi iz mračnih vremena. Tekstovi su emitovani na francuskom radiju (RFI), objavljivani u Našoj borbi, Feral Tribunu i mnogim drugim novinama i časopisima u zemlji i inostranstvu.
Član je Grupe 99, osnovane na Frankfurtskom sajmu knjiga 1999. i jedan od utemeljivača nezavisne književne asocijacije Forum pisaca, osnovane u decembru 1999. Živi i radi kao redovni profesor dramaturgije na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu.

DIMITRIJEVIĆ, NENAD je vanredni profesor plitičkih nauka na Srednjeevropskom univerzitetu u Budimpešti. Njegovo polje preokupacija i istraživanja čine ustavno pravo, politički legitimitet, civilno društvo, tranziciona pravda, ustavna demokracija i istorija ideja. 1978. diplomirao u Novom Sadu, gdje je također magistrirao 1983. s tezom Ustav u socijalizmu, a doktorirao 1986. na novosadskom Pravnom fakultetu sa tezom Ideološki osnovi buržoaskih ustava. Sa novosadskog univerziteta prešao na srednjoevrospski u Budimpešti gdje je u periodu između 2000. i 2003. bio voditelj Katedre političkih nauka. Objavio je knjigu političkih ogleda Slučaj Jugoslavija: Socijalizam, nacionalizam, posledice (Beograd, B92, 2001), Ustavna demokratija shvaćena kontekstualno (Beograd, Fabrika knjiga, 2007), te uredio zbornik: Managing Multiethnic Local Communities in the Countries of the Former Yugoslavia (Budapest, 2000).

ĐURIĆ, DUBRAVKA, (1961), pjesnikinja, teoretičarka i prevoditeljka. Objavila više zbirki poezije i knjige Jezik, poezija, postmodernizam - jezička poezija u kontekstu moderne i postmoderne američke poezije (2002), All-over - izabrane i nove pjesme sa esejima koji određuju fazu njene poezije od 1996. do 2004 (2004), Govor druge - eseji o pjesnikinjama (2006). Sa Vladimirom Kopiclom uredila i prevela antologiju novije američke poezije Novi pesnički poredak (2001), sa grupom mlađih pjesnikinja uredila antologiju Diskurzivna tela poezije - poezija i autopoetike pesnikinja mlađe generacije (2004), sa Miškom [uvakovićem uredila knjigu Impossible Histories - Avant-Garde, Neo-Avant-Garde, and Post-Avant-Garde in Yugoslavia 1918-1991 (2003, 2006). Predaje na fakultetu za medije i komunikacije u Beogradu.

FEINSTEIN, HOWARD  je njujorški filmski kritičar koji kritike objavljuje u različitim publikacijama i online časopisima i web stranicama u SAD, Velikoj Britaniji i Nizozemskoj. Rado viđen gost na art filmskim festivalima: Tribeca, Toronto, Sundace etc. Selektor je programa Panorama i Tribute na Sarajevo Film Festivalu.

HARBAŠ, BERNARD, završio studije filozofije i sociologije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Studije, prikaze i prevode objavljivao u BiH (Dijalog, Odjek, Revija slobodne misli.) i Hrvatskoj (Quorum, Filozofska istraživanja, Scopus.) Radi kao asistent na Univerzitetu u Zenici.

HARBAŠ, NADA  magistrirala savremenu političku teoriju na Univerzitetu Westminster, London. Radi kao projekt menadžerica u nevladinoj organizaciji Beogradski krug. Prevodi sa engleskog i švedskog jezika.

KOPIĆ, MARIO (Dubrovnik,1965), filozofski pisac i prevoditelj. Studirao filozofiju, komparativnu književnost, političku antropologiju i komparativnu religiologiju u Zagrebu, Ljubljani, Berlinu i Rimu. Područje znanstvenog interesa obuhvaća fenomenologiju, filozofiju kulture i religije, povijest ideja. Posljednja objavljena djela: Izazovi post-metafizike (Novi Sad, 2007), Nezacjeljiva rana svijeta (Tvrđa, Zagreb 2007).

KOVAČ, MIRKO, (Crna Gora, 1938.) je savremeni crnogorski književnik. Autor je više romana, zbirki pripovijetki, eseja, TV-drama i filmskih scenarija.
Studirao je na Akademiji za pozorište, film i televiziju, odjel dramaturgije, u Beogradu. Prva knjiga proze Gubilište (1962.), doživljava političku i ideološku osudu "zbog crne slike svijeta", a hajka na pisca trajala je tokom cijele 1963. godine. Roman Moja sestra Elida izlazi 1965., a kratki roman Životopis Malvine Trifković 1971., koji je dramatiziran i izveden 1973. na sceni Ateljea 212 u Beogradu, te preveden na engleski, francuski, italijanski, holandski, mađarski i švedski. U Švedskoj je doživio tri izdanja, a u Francuskoj je izašao i kao džepno izdanje u ediciji Rivages poche. U Zagrebu mu izlaze romani Ruganje s dušom (1976.); Vrata od utrobe (1978.) koji dobiva Ninovu nagradu kritike (1978). Slijede romani Uvod u dugi život (1983.), te Kristalne rešetke (izdanje Bosanska knjiga, Sarajevo, 1995.). Zbirka novela Rane Luke Meštrevića (1971.) dobiva nagradu "Milovan Glišić", ali mu je ta nagrada oduzeta 1973., a knjiga povučena iz knjižara i biblioteka. Dopunjeno izdanje istoimene zbirke izlazi 1980., a novoj pripovijeci iz te knjige Slike iz porodičnog albuma Meštrevića pripala je "Andrićeva nagrada". Zbirka pripovijedaka Nebeski zaručnici izlazi 1987. za koju  dobiva nagradu izdavača BIGZ. Evropska trulež (1986.), knjiga eseja nagrađena je NIN-ovom nagradom "Dimitrije Tucović". Dopunjeno i popravljeno izdanje pod naslovom Evropska trulež i drugi eseji izlazi u Zagrebu (1994.). Knjiga publicističkih tekstova Bodež u srcu objavljena je u Beogradu (1995.). U Sarajevu su mu izašle IZABRANE KNJIGE, u šest tomova (izdanje Svjetlost, 1990.). Dobitnik je nagrade Meša Selimović na posljednjim regionalnim književnim susretima Cum grano salis u Tuzli za roman Grad u zrcalu.
Napisao je scenarije za filmove: Mali vojnici, Lisice, Okupacija u 26 slika, Pad Italije, Tetoviranje... Knjige su mu prevođene na njemački, francuski, italijanski, engleski, švedski, holandski, poljski, madžarski... Dobio je internacionalnu nagradu Tuholski (Tucholsky Prize) švedskog PEN-centra za 1993., te 1995. Herderovu nagradu za književnost. Od 1991. živi u Hrvatskoj.

PAIĆ, ŽARKO, filozof, pjesnik, kritičar i profesor estetike i sociologije kulture   Sveučilišta u Zagrebu, član Hrvatskog društva pisaca, Hrvatskog PEN-a, glavni i odgovorni urednik Tvrđe, časopisa za književnost, umjetnost i znanost (valja istaći dvije Tvrđine edicije kao prvu Izgledi povjesnog mišljenja - Zbornik radova povodom osamedesete obljetnice rođenjja Vanje Sutlić, te Javne samoće, Ljiljane Filipović), jedan od urednika Evropskog glasnika, spoljni urednik izdavačke kuće Henacom, publicist i autor knjiga Njihalo na kraju stoljeća, Postmoderna igra svijeta, Gotski križ, Idoli, nakaze i suze, Montaigneov rez,  Politike identiteta: kultura kao nova ideologija, Slika bez svijeta/ikonoklazam suvremene umjetnosti,  Moć nepokornosti: intelektualac i biopolitika, Traume razlika i Projekt slobode: J.P. Sartre - filozofija i angažman (Nova Istra, 2007.), Vrtoglavica mode: prema vizualnoj semiotici tijela (Altagama, 2007.), te zbirki poezije Aura i Opako ljeto, kolumnist i pisac brojnih izvanrednih eseja, prikaza i komentara iz različitih sfera humanističkih nauka.

POPOVIĆ, VENITA, diplomirana žurnalistkinja. Zanimaju je post/feministička teorijska kretanja. Trenutno je angažirana u humanitarnoj misiji World Visiona u Tuzli.

PROKOPIEV, ALEKSANDAR doktor je znanosti i znanstveni suradnik Instituta za makedonsku književnost u Skopju. Bio je član uredništva znanstvene publikacije "Spektar". Jedan je od istaknutijih predstavnika tzv. petog kruga suvremene makedonske književnosti, uglavnom postmodernističke orijentacije. Pojedine pripovijetke prevedene su mu na desetak svjetskih jezika. Zastupljen je u više antologija makedonske kratke proze (Borislav Pavlovski: Gospodari labirinta / Antologija snova, maštarija i fantastičnih priča iz makedonske književnosti, Naklada MD, Zagreb, 1998.; Katica Ćulavkova: Maketa / Savremena makedonska kratka priča, Otkrovenje, Beograd, 2001. i dr.). Autor je, između ostalih i knjiga Putovanje bajke (Patuvanjata na skaznata, 1997.), znanstveni eseji; Postmoderni Babilon (Postmoderen Vavilon 2000.), eseji;  Anti-uputstva za ličnu upotrebu (Geopoetika, Beograd, 2003). Specifičan je autorov "odnos prema neprikosnovenoj moći lokalnih Panteona na teritoriji naših državica", za koje kaže "biti laureat te i te državne nagrade je veoma korisno za CV prilikom ulaska u više univerzitetsko zvanje ili, ne daj bože, u Akademiju" i dodaje "ponekad, neki autor ima veći broj nagrada nego čitalaca", te s punim pravom se pita i zaziva svojevrsnog balkanskog Luisa Harsa, koji bi objedinio "'sudbinski' one koji su direkni protagonisti ovih bogatih, raznolikih književnosti 'u senci'". Aleksandar Prokopiev živi i stvara u Skopju.

SARAJLIĆ, NERMIN, freelancer, diplomirao na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu 1986. godine. Autor knjiga Iluzije pod točkovima regresije, Triptih o đavoljim monogramima I - poeme (Bosanska riječ, Tuzla, 2007.) za edicijski blagoslov pripremljen rukopisi Triptih o đavoljim monogramima II - priče  i Gluckliche Reise. Saradnik više časopisa i publikacija za kulturu, estetiku i sociološko-filozofsku epi-fenomenologiju.

SCHMID, WILHELM, rođen 1953., živi kao slobodni filozof 1980. u Berlinu. Studirao je filozofiju i historiju u Berlinu, Parizu i Tübingenu. Jedan je od vodećih filozofa Lebenskunstphilosophie na njemačkom govornom području. Kao vanredni profesor drži predavanja na Univerzitetu Erfurth, a niz godina bio je gostujući docent u Rigi/Letonija i Tiflisu/Gruzija, kao i "psihološki savjetnik" u jednoj bolnici kod Züricha. Objavio je:  Die Geburt der Philosophie im Garten der Lüste, Michael Foucaults Archäologie des platonischen Eros, (Athenäum, 1987); Philosophie der Lebenskunst. Eine Grundlegung, (Suhrkamp, Frankfurt 1998); Schönes Leben? Einführung in die Lebenskunst, (Suhrkamp, Frankfurt, 2000), Die Kunst der Balance, 100 Facetten der Lebenskunst, (Insel, Frankfurt 2005)  Homepage: www.lebenskunstphilosophie.de

STAKIĆ, RADA profesorica njemačkog jezika i književnosti, magistrirala književnost, živi i radi u Zenici.

STEFANOVIĆ, PETAR (1933.) studij francuskog i italijanskog jezika i književnosti završio u Beogradu. Slavistiku studirao u Sarajevu, a na stručnom usavršavanju bio na Moskovskom univerzitetu u dva navrata 1967. i 1969. godine, te u Francuskoj 1978., 1982. i 1984. Francuski predavao na svim stupnjevima, uključujući Mašinski fakultet u Zenici u razdoblju između 1981. i 1986., latinski i ruski predavao u gradskoj Gimnaziji, srpskohrvatski u osnovnoj školi kod nas i u Francuskoj. Dvije i pol decenije radio kao stručni savjetnik za nastavu francuskog i latinskog. Bio je urednik rubrike prevoda na francuski u đačkom listu Omorika (Montbeliard, 1986 - 1990.). Bio je dopisnik Oslobođenja - izdanja za inostranstvo, iz Francuske 1988-1990. Dvije knjige objavio je u koautorstvu s Mustafom Tanovićem iz 1972. i 1978. i petnaestak priloga u časopisu Didaktički putokazi iz oblasti metodike nastave stranih jezika i primijenjene lingvistike, te prevod knjige Didaktika prirodnih nauka Astolfija i Develaya iz 1998. kao i niza književnih tekstova s francuskog, španskog i latinskog jezika.

ŠARČEVIĆ ABDULAH, filozof, predavač ontologije, epistemologije, estetike, filozofije znanosti i povijesti filozofije, profesor na Filozofskom fakulktetu u Sarajevu i Prima Community College u Tucsonu (Arizona, USA), redovni član Akademije nauka i umjetnosti BiH, autor brojnih djela, među kojima se izdvajaju Iskon i smisao, Sfinga Zapada, Iskustvo i vrijeme, De homine: mišljenje i moderni mit o čovjeku, Etika ljudskih prava i Istina i sloboda.

ŠELEVA, ELIZABETA, kritičarka i teoretičarka, predaje teoriju književnosti i metodologiju studija književnosti na Univerzitetu "Sv. Kiril i Meotdije" iu Skopju. Doktorirala na Filološkom fakultetu u Skopju, s tezom Od dijalogizma do intertekstualnosti (od Mikhaila Bakhtina do poststrukturalističke kritike). Objavila brojne članke i knjige: Komparativne poetike - postmodernizam u makedonskoj fikciji (Skopje 1996), Studije o teoriji književnosti (Skopje, 1997), Kulturalni eseji (Skopje, 2000), Od dijalogizma do intertekstualnosti (Skopje, 2000), Zatvorenici svakodnevnice (odabrane kolumne, Skopje, 2001).

ŽIŽEK, SLAVOJ  'postmarksistički' filozof i kulturalni kritičar, jedan od najznačajnijih mislilaca današnjice. Po Carstenu Strathaussenu "na polju političke ontologije", iako se ograđuje od uskosti zajedničkog imenitelja, Žižek, uz Laclaua, Mouffe, Badioua, Agambena, Hardta, Negrija, Deleuzea, svrstan je u neoljevicu. Rođen je 1949. u Ljubljani. Doktorirao je filozofiju na Ljubljanskom univerzitetu. Za boravka u Parizu, intenzivno je izučavao psihoanalizu. Od 2005., Žižek je član Slovenske akademije nauka i umjetnosti. Od djela objavljenih na engleskom, slovenskom i prijevodima na brojne svjetske jezike izdvajamo Sublimni objekt ideologije, [kakljivi subjekt, Posuđeni čajnik, Znak/označitelj/pismo, Repeating Lenin, NATO kao lijeva ruka Boga, Vjerovanje, Pervertitov vodič kroz kinematografiju, O nasilju, Did Somebody say Totalitariansm?, Nedjeljivi ostatak: Ogledi o Schellingu i srodnim pitanjima. Proučavanju njegovog djela posvećen je časopis: International Journal of Žižek Studies, čiji je pokretač i glavni urednik Paul A. Taylor, inače voditlej magistarskih studija na Institutu za komunikacijske studije Sveučilišta Leeds. Na ovogodišnjem Toronto Film Festivalu premijerno je prikazan dokumentarac Zizek! američke sociologinje i redateljice Astre Taylor, a prije tog Sophie Fiennes režirala je film sa Žižekom o Žižeku pod nazivom: Pervert's Guide to Cinema.