Avdić, Alen, profesor engleskog jezika i književnosti rođen u Zenici 1988., diplomirao na Filozofskom fakultetu u Tuzli 2011. Na istom fakultetu magistrirao angloameričke književno-kulturalne studije 2013. Živi i radi na relaciji Zavidovići-Tuzla.

Bajrektarević H. Anis, profesor, šef katedre za Međunarodno pravo i globalne političke studije IMC Univerziteta u Austriji.

Čačinovič, Nadežda rođena u Budimpešti, a školovanje i studije vezano uz Zürich, Bern, Beograd, Mursku Subotu, Ljubljanu, Bonn i Frankfurt već samo po sebi jamči i upućuje na humanistički i kozmopolitski senzibilitet. Riječ je zapravo o jednoj od naprominentnijih teoretičarki, spisateljica i prevoditeljica koja značajem i utjecajem uveliko nadilazi prostor matične Hrvatske. Iz niza objavljenih publicističkih radova izdvajamo djela U ženskom ključu-ogledi u teoriji kulture, Doba slika u teoriji mediologije, Parvullu aestheticu, Obris moderne, te Vodič kroz svjetsku književnost za inteligentnu ženu: Koristan i za inteligentne muškarce (Jesenski i Turk, Zagreb, 2007). Uredila zbornik Žene i filozofija u izdanju zagrebačkog Centra za ženske studije, Kultura i civilizacija, Školska knjiga, Zagreb, 2012. Angažirana je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Filipović Ljiljana rođena je u Zagrebu gdje je magistrirala, doktorirala i habilitirala na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta. Autorica je nekoliko romana i filozofskih knjiga te desetak radio drama i dvadesetak radio adaptacija. Objavljuje radove koji se tematski bave objašnjenjem kulturoloških fenomena interakcijom filozofije i psihoanalize te je taj interes vodi i prijevodima djela s tog područja. Urednica je na Trećem programu Hrvatskog radija te izvanredna profesorica na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu gdje predaje izborne kolegije Psihoanaliza dramskog teksta (filozofsko-psihoanalitičku teoriju dramskog teksta) te Film i psihoanaliza. Izdvajamo: Nevidljivi pas (roman; Novi Sad: Dnevnik 1985.), Filozofija i antipsihijatrija Ronalda D. Lainga (filozofska studija; Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo 1990.), Nesvjesno u filozofiji (filozofska studija; Zagreb: Izdanja Antibarbarus 1997.), Sokol u šusteraju (roman; Zagreb: Ženska infoteka 2001.), Javne samoće (eseji; Zagreb: Tvrđa, HDP, Izdanja Antibarbarus, Zagreb 2006.), Nestali ljudi (roman; Zagreb: Profil, 2007.), Prazne tvornice (eseji; Zagreb: Antibarbarus 2008.), Scenariji kože (eseji; Zagreb: Antibarbarus, 2012.) Neka od djela u kojima je koautorica: The Couch and the Silver Screen (Hove & New York: Brunner-Routledge 2003), Psychotherapie und Psychoanalyse in Osteuropa (Uchtspringe: Sigmund-Freud-Zentrum 2003), Ambivalenz des Fin de siėcle: Wien-Zagreb, (Wien-Köln-Weimer: Böhlau 1998), Fin de siėcle Zagreb-Beč (Zagreb: Školska knjiga 1997), Zagonetka umjetnosti (Zagreb: Demetra 2003), Kollektive Kreativität / Collective Creativity (Kassel: Kunsthalle Fridericianum 2005), Maske und Kothurn (Wien-Köln-Weimer: Böhlau 2006), Ekstravagantna tijela: Ekstravagantni umovi/ Ekstravagant Bodies: Extravagant Minds (Zagreb: Kontejner 2010), R.D. Laing, 50 years since The Divided Self (Ross-on-Wye: PCCS Books 2012), a važniji prijevodi: T. S. Szasz, Proizvodnja ludila / The Manufacture of Madness, Zagreb: GZH 1982., M. Eliade, Okultizam, magija i pomodne kulture/ Occultism, witchcraft and cultural fashions, Zagreb: GZH 1981., R. D. Laing, Glas iskustva /The Voice of Experience, Zagreb: GZH 1986., D. Cooper, Jezik ludila/ The Language of Madness, Zagreb: Naprijed 1986. etc.

Karović, Jasenko je na FPN-u u Sarajevu diplomirao 1982. god., a na Filozofskom fakultetu u Zagrebu je magistrirao s temom „Vrijednosni odnos i njegovo određenje kod Maxa Webera“ godine 1999. Na FPN-u u Sarajevu je odbranio doktorsku tezu „Konstituiranje, geneza i stanje savremene epistemologije društvenih znanosti“ 2013. Njegova temeljna znanstvena preokupacija je sociološko i filozofsko saznanje kao i sve reference savremenog epistemološkog loma.

Kopić, Mario (Dubrovnik, 1965), filozofski pisac i prevoditelj. Studirao filozofiju, komparativnu književnost, političku antropologiju i komparativnu religiologiju u Zagrebu, Ljubljani, Berlinu i Rimu. Područje znanstvenog interesa obuhvaća fenomenologiju, filozofiju kulture i religije, povijest ideja. Posljednja objavljena djela: S Nietzscheom o Europi (Zagreb 2001), Proces Zapadu (Dubrovnik 2003), Izazovi post-metafizike (Novi Sad, 2007), Nezacjeljiva rana svijeta (Tvrđa, Zagreb 2007), Sekstant (Beograd 2009). Izdvajamo sljedeće prevode: Ono što ostaje od Auschwitza, Homo sacer i Vrijeme što ostaje Giorgia Agambena, Čitanku Giannia Vattima, O apokaliptičnom tonu usvojenom u novije vrijeme u filozofiji Jacquesa Derride, Tako je govorio Zaratustra Friedricha Nietzschea, O škrtosti Mladena Dolara, te Smisao posredovanja Deana Komela i Neugodni gost: Nihilizam i mladi, Umberta Galimbertija. Stalni je suradnik francuskog časopisa Le Monde diplomatique, kao i vanjski urednik revije za kulturu i znanost Odjek.

Koprivica, Zoran je vanredni profesor na Univerzitetu Crne Gore, anglista, filmolog i šekspirolog. Na Filozofskom fakultetu u Nikšiću diplomirao na studijskoj grupi Engleski jezik i književnost. Na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu magistrirao na temu "Dramaturški problemi filmske adaptacije Šekspirovog Hamleta" 2002. godine i stekao zvanje magistra iz oblasti dramskih umetnosti. Na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu doktorirao na temu "Rediteljska poetika Živka Nikolića" 2008. godine i stekao zvanje doktora nauka iz oblasti dramskih umetnosti. Autor tri kratkometražna i jednog dokumentarnog filma, učesnik naučnih skupova, seminara i simpozijuma sa temama iz oblasti filmologije, teatrologije i mediologije, član festivalskih žirija, recenzent i stručni saradnik, pisac predgovora, uvodničar na premijernom prikazivanju filmova, mentor i član komisija na magistarskim i doktorskim studijama, pisac kompendijuma za potrebe studenata fakulteta na kojima radi. Do sada objavio više desetina radova iz oblasti istorije, estetike i teorije filma i pozorišta u stručnoj i naučnoj periodici. Za predavača više škole Univerziteta Crne Gore izabran 2003. godine na predmetima Scenski izraz i lutkarstvo i Filmska i RTV kultura na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. Od 2009. godine u radnom odnosu na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju u zvanju docenta na predmetima Istorija filma, Teorija filma i Estetika audiovizuelnih medija,. 2014.godine na Univerzitetu Crne Gore izabran u zvanje vanrednog profesora. Nastavu pored Fakulteta dramskih umjetnosti na Cetinju, kao matičnom, izvodi na Filozofskom fakultetu (Audiovizuelna kultura, Uvod u lutkarstvo) i Filološkom fakultetu (Književnost i film) u Nikšiću i Istorijskom institutu u Podgorici (Teorija filma i moderna kultura). Pored naučno-istraživačkog i pedagoškog bavi se i književnim radom. Uskoro se iz štampe uzlazi njegova monografija: "Teorijsko-analitički aspekt poetike Živka Nikolića" i roman Pismo Kemala Abrahama, a naredne, 2018. godine i monografije o Šekspirovom Hamletu i Animiranom filmu.

Mušić, Lejla (Bihać, 1981.), doktorica je socioloških znanosti, angažirana na Fakultetu političkih nauka Sarajevo, pri Odsjeku za sociologiju. Završila je Filozofski fakultet u Sarajevu, Odsjek za filozofiju i sociologiju 2005. godine. Magistrirala je na temu "Rodno zasnovano nasilje u BiH porodici u periodu tranzicije" u septembru 2008. godine pri Centru za interdisciplinarni postdiplomski studij Univerziteta u Sarajevu. Napisala je više radova poput Filozofija umjetnosti u mišljenju Anande Kentischa Coomaraswamiya (Filozofska istraživanja, Zagreb, 2007.). Prevela je s engleskog na bosanski jezik djelo Ljepota i islam, estetika u islamskoj umjetnosti i arhitekturi (Des, Sarajevo, 2005.), autorice Valerie Gonzalez, a njen magistarski rad "Rodno zasnovano nasilje u BiH porodici u periodu tranzicije" objavljen je 2010. godine u četverotomnom izdanju master teza prve Generacije (2006-2008) master studija roda. Tokom 2012. godine objavljuje rad u Zborniku Demitologizacija religijskih narativa na Balkanu, pod naslovom "Ekološki nacionalizam kao projekat rodne i religijske de(kon)strukcije u kulturi sjećanja Balkana".

Paić, Žarko filozof, pjesnik, kritičar i profesor estetike i sociologije kulture Sveučilišta u Zagrebu, član Hrvatskog društva pisaca, Hrvatskog PEN-a, glavni i odgovorni urednik Tvrđe, časopisa za književnost, umjetnost i znanost (valja istaći dvije Tvrđine edicije, kao prvu Izgledi povijesnog mišljenja - Zbornik radova povodom osamedesete obljetnice rođenja Vanje Sutlića, Pervertitov vodič kroz film Slavoja Žižeka, Nezacjeljiva rana svijeta Maria Kopića, Michel Houellebecq - mirakul, mučenik, manipulator? Marinka Koščeca, Javne samoće Ljiljane Filipović), jedan od urednika Europskog glasnika, spoljni urednik izdavačke kuće Henacom, publicist i autor knjiga Njihalo na kraju stoljeća, Postmoderna igra svijeta, Gotski križ, Idoli, nakaze i suze, Montaigneov rez, Politike identiteta: kultura kao nova ideologija, Slika bez svijeta/ikonoklazam suvremene umjetnosti, Moć nepokornosti: intelektualac i biopolitika, Traume razlika i Projekt slobode: J.P. Sartre - filozofija i angažman (Nova Istra, 2007.), Vrtoglavica mode: prema vizualnoj semiotici tijela (Altagama, 2007.), Zaokret (Litteris, 2009), Posthumano stanje: Kraj čovjeka i mogućnosti druge povijesti (Litteris, 2011.), te zbirki poezije Aura, Opako ljeto i Uronjeni, kolumnist i pisac brojnih izvanrednih eseja, prikaza i komentara iz različitih sfera humanističkih nauka.

Popović, Venita diplomirana žurnalistkinja. Zanimaju je post/feministička teorijska kretanja. Trenutno je angažirana u humanitarnoj misiji World Visiona u Zenici.

Sarajlić, Nermin freelancer, diplomirao na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu 1986. godine. Autor knjiga Iluzije pod točkovima regresije, Triptih o đavoljim monogramima I - poeme, II - priče (Bosanska riječ, Tuzla, 2007., 2009.) za edicijski blagoslov pripremljeni rukopisi Triptih o đavoljim monogramima III - ogledi i zbirka priča Glückliche Reise. Saradnik više časopisa i publikacija za kulturu, estetiku i sociološko-filozofsku epi/fenomenologiju.

Seletković, Ivana rođena u Slavonskom Brodu. Završila master studij komparativne književnosti u Sarajevu. Objavljivala poeziju u gimnazijskim zbornicima radova. Godine 2010. u časopisu Sic! objavljen je rad "Glazbeni labirint". Objavljuje u časopisima: Zarez, Sarajevske sveske i Odjek.

Simić R. Milan, rođen je 1959. godine u Velikoj Plani gde i živi. Piše prozu, drame, filozofeme, aforizme, kritiku i eseje. Eseji su mu prevođeni na  makedonski, aforizmi na nemački, engleski i ruski, proza na slovački i slovenački jezik. Autor je romana: Poricanje stvarnosti, Ode mi da poludim, Beli svet konačno; zbirki priča: Nedovršena priča, Priručnik za buduće mučitelje i ubice; zbirki ogleda: Ali nećemo više o tome, Ali hoćemo upravo o tome, A to tonuće u prostoru, Eseji da ti blaže gorčinu (zbirka je objavljena u niškom časopisu Unus mundus 2010.), Dnevnik čitaoca; zbirki filozofema Priručnik za pobunu verujućih, Aristotel po drugi put među Srbima i zbirki aforizama Čizma režim čuva, Glasaćemo se još, Eno sekire, kamo ga kum?, Zovite me Aristotel. Napisao je dve radio drame: Rasvanuće (Radio Beograd Drugi program) i Snevač od slame (Radio Beograd Treći program). Dobitnik je nagrada Stevan Sremac, Milutin Uskoković, Jovan Skerlić (za zbirku Dnevnik čitaoca, Agora 2015), Milan Bogdanović (za 2015. godinu za tekst "S naše tačke motrenja" objavljen u listu Danas o knjizi Radovana Belog Markovića Putnikova ciglana, Prve nagrade Čivijada 2016, Prve nagrade Radio Beograda za dramsku minijaturu, Povelje Karađorđević, Povelje Opštne Velika Plana. Za esej "A to tonuće u prostoru" dobitnik je Druge nagrade na konkursu Ulaznica 2011. Dvostruki je dobitnik Druge nagrade konkursa za priču. Aforizmima i pričama zastupljen je u više antologija kod nas i u svetu. Od 1994. godine uređuje velikoplanjanski časopis za kulturu Naš trag. Zaposlen je u biblioteci "Radoje Domanović" u Velikoj Plani. Član je Srpskog PEN centra.

Škuljević, Željko (Zenica, 1953), završio studij sociologije, magistrirao filozofiju znanosti u Zagrebu, a doktorirao tezom iz filozofije u Sarajevu 1991. godine. Do sada je objavio veliki broj filozofskih, socioloških i književnokritičkih radova. Osnivač je i urednik zaklade Hijatus. Autor je dvadeset i jedne knjige: Filozofija: Filozofski podsjetnik (1994), Dijalog sa Sokratom (1996), Filozofija između originalnosti i eklekticizma (1997), Filozofski podsjetnik, II izd. (2000), Sofistika kao istina privida (2001), Ogledi iz grčke filozofije (2003), Od sofista do Nietzschea (2004), Pozornica kirenaičke misli (2009), Rebelio carnis (2011), Manifest ateizma (2012), Marx i Grci (2014), Nietzscheova hybristika (2015), Malizam i indiferentizam (2015), Cortigiana (2017). Esejistika: Bosanski brevijar (1998). Poezija: Govorenja između (1983), Ledeni nokturno (1986), Pokrenuše se čuda (1988), Bosanske elegije (1993), Orfejev povratak (1996), Francuski dnevnik, imaginacije (2008). Član je Društva pisaca BiH, Asocijacije nezavisnih intelektualaca "Krug 99" i Hrvatskog filozofskog društva. Redovni je profesor Univerziteta u Zenici gdje obavlja poslove šefa Katedre za opće programske osnove i pokriva nastavne kolegije iz oblasti filozofije i sociologije.

Šunjić, Ivan je rođen 1990. godine u Mostaru. U rodnom gradu na Filozofskom fakultetu završava studij hrvatskog jezika i književnosti 2014. godine. Objavljuje književnokritičke i književnoteorijske radove i eseje. Sudjelovao je na nekoliko međunarodnih znanstvenih konferencija. Tekstovi su mu objavljivani u različitim časopisima, zbornicima radova i portalima. U kouredništvu s Anitom Pajević trenutno priređuje zbornik radova Feministička i queer čitanja popularne kulture. Njegovo uže područje interesa su stilistika, feministička teorija i kritika, suvremena hrvatska i postjugoslavenska književnost.

Valentić Tonči (Zagreb,1976.) teoretičar i publicist, suradnik u Multimedijalnom institutu u Zagrebu. Bavi se medijskom teorijom, suvremenom filozofijom, filmom i sociologijom. Diplomirao filozofiju i književnost u Zagrebu, magistrirao sociologiju i antropologiju na Central European University u Budimpešti. Bio je član žirija na nekoliko međunarodnih filmskih festivala. Objavio je knjige Mnogostruke moderne (2006.) i Camera Abscondita – Zapisi o ontologiji fotografije (2013.), velik broj tekstova u domaćim i inozemnim publikacijama. Na hrvatski je s engleskoga preveo tridesetak stručnih tekstova i pet knjiga (Eagleton, Žižek, Critchley, Furedi, Salecl...), uglavnom sociološke i filozofske tematike. Suradnik na Leksikonu hrvatske književnosti Školske knjige i Filmskom leksikonu Leksikografskog zavoda. Sudjelovao na četrdesetak seminara i konferencija u Hrvatskoj i inozemstvu.

Žižek, Slavoj ’postmarksistički’ filozof i kulturalni kritičar, jedan od najznačajnijih mislilaca današnjice. Po Carstenu Strathaussenu "na polju političke ontologije", iako se ograđuje od uskosti zajedničkog imenitelja, Žižek, uz Laclaua, Mouffe, Badioua, Agambena, Hardta, Negrija, Deleuzea, svrstan je u neoljevicu. Rođen je 1949. u Ljubljani. Doktorirao je filozofiju na Ljubljanskom univerzitetu. Za boravka u Parizu, intenzivno je izučavao psihoanalizu. Od 2005., Žižek je član Slovenske akademije  nauka i umjetnosti. Od djela, preko pedeset, objavljenih na engleskom, slovenskom i prijevodima na brojne svjetske jezike (više od dvadesetak) izdvajamo Sublimni objekt ideologije, Škakljivi subjekt: Odsutno središte političke ontologije, Irak: Posuđeni čajnik, Znak/označitelj/pismo, Repeating Lenin, NATO kao lijeva ruka Boga, O vjerovanju: Nemilosrdna ljubav, Pervertitov vodič kroz kinematografiju, O nasilju, Did Somebody say Totalitariansm?, Nedjeljivi ostatak: Ogledi o Schellingu i srodnim pitanjima, Paralaksa, Bog na mukama (koautorstvo s Borisom Gunjevićem), Tihi sugovornici Lacana (Zeničke sveske, Missing link, BNP - Zenica, 2011., prijevod Venita Popović), Živjet na kraju vremena (Fraktura 2013. Zagreb, prijevod Srećko Horvat). Proučavanju njegovog djela posvećen je časopis: International Journal of Žižek Studies, čiji je pokretač i glavni urednik Paul A. Taylor, inače voditelj magistarskih studija na Institutu za komunikacijske studije Sveučilišta Leeds. Na Toronto Film Festivalu premijerno je prikazan dokumentarac Zizek! američke sociologinje i redateljice Astre Taylor, a prije tog Sophie Fiennes režirala je film sa Žižekom o Žižeku pod nazivom: Pervert’s Guide to Cinema.