Alajbegović, Bjanka (Sarajevo, 1983.) diplomirala na Odsjeku za BHS jezik i književnost. Trenutno studira na postdiplomskom studiju na Odsjeku za komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Objavila knjigu poezije Između dvoje (Naklada "Zoro") 2005. godine. Objavljuje poeziju i književnu kritiku u književnoj periodici i na portalima (Odjek, Sarajevske sveske, Ars, Plima, Motrišta, Strane, Bona).

Avdić, Alen profesor engleskog jezika i književnosti, rođen u Zenici 1988., diplomirao na Filozofskom fakultetu u Tuzli 2011. Na istom fakultetu magistrirao angloameričke književno-kulturalne studije 2013. Stalni je sudski tumač i bavi se prevođenjem. Radi kao stručni saradnik na Odsjeku za engleski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Univerziteta u Tuzli. Živi i radi na relaciji Zavidovići- Tuzla.

Bajrektarević, H. Anis, profesor, šef katedre za Međunarodno pravo i globalne političke studije IMC Univerziteta u Austriji.

Drašković, Radoslav rođen u Zenici 1962., diplomirao na Pravnom fakultetu u Sarajevu 1990., magistrirao istoriju na Univerzitetu u Torontu 2010. Živi i radi kao freelancer u Torontu, Kanada.

Džafić, Šeherzada (1983.), rođena u Cazinu, živi u Bihaću i Rotterdamu. Na doktorskom studiju književnosti, kulture, izvedbenih umjetnosti i filma, Filozofskog fakulteta u Zagrebu doktorirala na temu interkulturne književnosti. Učestvovala na međunarodnim konferencijama, objavila preko dvadeset naučnih radova iz oblasti književnosti i kulturalnih studija te studiju Interkulturni (kon)tekst bosanskohercegovačke interliterarne zajednice (2015.). Trenutno je zaposlena (u zvanju docentice) na Pedagoškom fakultetu Univerziteta u Bihaću, gdje obavlja i funkciju urednice časopisa Post Scriptum.

Đurić, Dubravka (1961), pjesnikinja, teoretičarka i prevoditeljka. Objavila više zbirki poezije i knjige Jezik, poezija, postmodernizam - jezička poezija u kontekstu moderne i postmoderne američke poezije (2002), All-over - izabrane i nove pjesme sa esejima koji određuju fazu njene poezije od 1996. do 2004 (2004), Govor druge - eseji o pjesnikinjama (2006). Sa Vladimirom Kopiclom uredila i prevela antologiju novije američke poezije Novi pesnički poredak (2001), sa grupom mlađih pjesnikinja uredila antologiju Diskurzivna tela poezije - poezija i autopoetike pesnikinja mlađe generacije (2004), s Miškom Šuvakovićem uredila knjigu Impossible Histories - Avant-Garde, Neo- Avant-Garde, and Post-Avant-Garde in Yugoslavia 1918-1991 (2003, 2006). Globalizacijske izvedbe: književost, mediji, teatar (2016). Predaje na Fakultetu za medije i komunikacije u Beogradu.

Hrustić, Amna (1988., Zenica), Opću gimnaziju je završila u Zenici 2007. godine, diplomirala je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici 2011. godine, a postdiplomski studij završava na istom fakultetu. Trenutno radi kao asistentica na Katedri za državno i međunarodno javno pravo Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici. Saradnica je na knjizi koja se upravo dovršava i autorica nekoliko naučnih i stručnih radova.

Hughson, Marina Njen akademski rad uključuje držanje nastave na različitim univerzitetima u regionu (Srbija, Crna Gora, Bosna i Herzegovina) i u stranim zemljama (SAD, Mađarska, Nemačka, Austrija), kao i predavanja po pozivu širom Evrope. Godine 2003. napisala je studiju "Društveni položaj žena na Balkanu" za Evropski parlament, koja je obuhvatila deset zemalja i poslužila kao osnova za izradu Rezolucije o poboljšanju položaja žena na Balkanu. U 2004. godini bila je ekspertkinja Evropske komsije za pitanje nauke i naučnica u Istočnoj Evropi i kourednica Enwise izveštaja, koji je preveden na sve jezike u EU. Kao ekspertkinja radila je i za UNDP, IFAD, UNSAID, UNIFEM, UNWOMEN, kao i za različite vlade u regionu Balkana i Istočne Evrope. Godine 2014. bila je angažovana od Evropske komisije da uradi prvu studiju o položaju žena u jednoj zemlji koja se nalazi na putu evropskog proširenja, i to za BiH. Radila je kao konsultantkinja i istraživačica u petnaestak zemalja, uključujući Ukrajinu, Moldaviju, BiH, Azerbejdžan, Jermeniju, Crnu Goru, Mađarsku itd. Izdvajaju se slijedeća djela: Rodni barometar u Srbiji: razvoj i svakodnevni život, Poluperiferija i rod: pobuna konteksta, Roditeljstvo i fertilitet te Žene i Muškarci u Srbiji Šta Nam Govore Brojevi? i najnovija Muškarci u Srbijidruga strana rodne neravnopravnosti.

Kopić, Mario (Dubrovnik, 1965), filozofski pisac i prevoditelj. Studirao filozofiju, komparativnu književnost, političku antropologiju i komparativnu religiologiju u Zagrebu, Ljubljani, Berlinu i Rimu. Područje znanstvenog interesa obuhvaća fenomenologiju, filozofiju kulture i religije, povijest ideja. Posljednja objavljena djela: S Nietzscheom o Europi (Zagreb 2001), Proces Zapadu (Dubrovnik 2003), Izazovi post-metafizike (Novi Sad, 2007), Nezacjeljiva rana svijeta (Tvrđa, Zagreb 2007), Sekstant (Beograd 2009). Izdvajamo sljedeće prevode: Ono što ostaje od Auschwitza, Homo sacer i Vrijeme što ostaje Giorgia Agambena, Čitanku Giannia Vattima, O apokaliptičnom tonu usvojenom u novije vrijeme u filozofiji Jacquesa Derride, Tako je govorio Zaratustra Friedricha Nietzschea, O škrtosti Mladena Dolara, te Smisao posredovanja Deana Komela i Neugodni gost: Nihilizam i mladi, Umberta Galimbertija. Stalni je suradnik francuskog časopisa Le Monde diplomatique, kao i vanjski urednik revije za kulturu i znanost Odjek.

Koprivica, Zoran je vanredni profesor na Univerzitetu Crne Gore, anglista, filmolog i šekspirolog. Na Filozofskom fakultetu u Nikšiću diplomirao na studijskoj grupi Engleski jezik i književnost. Na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu magistrirao na temu "Dramaturški problemi filmske adaptacije Šekspirovog Hamleta" 2002. godine i stekao zvanje magistra iz oblasti dramskih umetnosti. Na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu doktorirao na temu "Rediteljska poetika Živka Nikolića" 2008. godine i stekao zvanje doktora nauka iz oblasti dramskih umetnosti. Autor tri kratkometražna i jednog dokumentarnog filma, učesnik naučnih skupova, seminara i simpozijuma sa temama iz oblasti filmologije, teatrologije i mediologije, član festivalskih žirija, recenzent i stručni saradnik, pisac predgovora, uvodničar na premijernom prikazivanju filmova, mentor i član komisija na magistarskim i doktorskim studijama, pisac kompendijuma za potrebe studenata fakulteta na kojima radi. Do sada objavio više desetina radova iz oblasti istorije, estetike i teorije filma i pozorišta u stručnoj i naučnoj periodici. Za predavača više škole Univerziteta Crne Gore izabran 2003. godine na predmetima Scenski izraz i lutkarstvo i Filmska i RTV kultura na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. Od 2009. godine u radnom odnosu na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju u zvanju docenta na predmetima Istorija filma, Teorija filma i Estetika audiovizuelnih medija, 2014. godine na Univerzitetu Crne Gore izabran u zvanje vanrednog profesora. Nastavu pored Fakulteta dramskih umjetnosti na Cetinju, kao matičnom, izvodi na Filozofskom fakultetu (Audiovizuelna kultura, Uvod u lutkarstvo) i Filološkom fakultetu (Književnost i film) u Nikšiću i Istorijskom institutu u Podgorici (Teorija filma i moderna kultura). Pored naučno-istraživačkog i pedagoškog bavi se i književnim radom. Uskoro iz štampe izlazi njegova monografija: "Teorijsko-analitički aspekt poetike Živka Nikolića" i roman Pismo Kemala Abrahama, a naredne, 2018. godine i monografije o Šhakespeare Hamletu i Animiranom filmu.

Kovač, Leonida diplomirala je arheologiju i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1986. godine. Na istom je fakultetu magistrirala 1991. godine, a 2007. godine doktorirala iz teme iz područja povijesti umjetnosti - humanističkih znanosti. Od 1987. do 1993. godine radi kao konzervatorica u Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu. Od 1993. godine zaposlena je kao viša kustosica Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu. Autorica je nekoliko međunarodnih izložbi, te brojnih izložbi hrvatskih suvremenih umjetnika i umjetnica. 2002. godine bila je izbornica i kustosica hrvatskog paviljona na Biennalu u Sao Paolu, a 2003. godine na venecijanskom Biennalu. Od 2002. do 2005. godine bila je potpredsjednica Međunarodne udruge kritičara umjetnosti AICA sa sjedištem u Parizu. Od 2006. godine predaje na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Objavila je sljedeće knjige: Konteksti, Meandar, Zagreb, 1997., Kodovi identiteta, Meandar, Zagreb, 2001., "Edita Schubert", Horetzky, Zagreb, 2001.,"Relacionirane stvarnosti", Meandar, Zagreb, 2007. i Anonimalia, Normativni diskurzi i samoreprezentacija umjetnica 20.stoljeća, Izdanja Antibarbarus, 2010.

Martinis, Dalibor rođen u Zagrebu 1947. Diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Izlaže od 1969., od 1973. djeluje kao video umjetnik. Održao brojne samostalne izložbe, performanse i projekcije i sudjelovao na brojnim međunarodnim izložbama. (Bijenala u Veneciji, Sao Păulu, Kwangju-u, Solunu, Cetinju, Kairu i Ljubljani; Dokumenta/ Kassel, Triennale Riga i dr.). Njegovi filmovi i video radovi prikazani su na filmskim i video festivalima u Berlinu, Tokiju, Montrealu, Locarnu, a tijekom 2014. na međunarodnim festivalima kratkog filma u Oberhausenu i Bogoti 2014, u Beču i Seattleu 2015. Bio je stipendist Canada Council/Kanada 1978, Jaica/ Japan 1984, Artslink/USA 1994. i 2010. Predavao je na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu (1987/91), na Ontario College of Art u Torontu 1991/92. i na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci (2007-2012). Osvojio više međunarodnih nagrada (Tokyo/ Video festival 1984, Locarno 1984, Alpe/Adria Film Festival Trst 1996, Festival kratkog filma u Bogoti 2014). Dobitnik je Vjesnikove nagrade "Josip Račić" za 1995, Nagrade Grada Zagreba 1998, godišnje nagrade HDLU- a 2009, T-HT Nagrade 2013. Njegovi radovi nalaze se u zbirkama Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, The Museum of Modern Art, u New Yorku, Stedelijk Museum u Amsterdamu, Centar za umjetnost i medije (ZKM) u Karlsruheu, New York Public Library, Kontakt/ Erste Bank u Beču i dr. Živi u Zagrebu.

Mušić, Lejla (Bihać, 1981.), doktorica je socioloških znanosti, angažirana na Fakultetu političkih nauka Sarajevo, pri Odsjeku za sociologiju. Završila je Filozofski fakultet u Sarajevu, Odsjek za filozofiju i sociologiju 2005. godine. Magistrirala je na temu "Rodno zasnovano nasilje u BiH porodici u periodu tranzicije" u septembru 2008. godine pri Centru za interdisciplinarni postdiplomski studij Univerziteta u Sarajevu. Napisala je više radova poput Filozofija umjetnosti u mišljenju Anande Kentischa Coomaraswamiya (Filozofska istraživanja, Zagreb, 2007.). Prevela je s engleskog na bosanski jezik djelo Ljepota i islam, estetika u islamskoj umjetnosti i arhitekturi (Des, Sarajevo, 2005.), autorice Valerie Gonzalez, a njen magistarski rad "Rodno zasnovano nasilje u BiH porodici u periodu tranzicije" objavljen je 2010. godine u četverotomnom izdanju master teza prve Generacije (2006-2008) master studija Rodne studije. Tokom 2012. godine objavljuje rad u Zborniku Demitologizacija religijskih narativa na Balkanu, pod naslovom "Ekološki nacionalizam kao projekat rodne i religijske de(kon) strukcije u kulturi sjećanja Balkana".

Paić, Žarko rođen je 16. listopada 1958. godine u Kutini, Republika Hrvatska. Izvanredni je profesor na Studiju modnog dizajna na Tekstilnotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje predaje sociologiju kulture, estetiku, teorije mode, semiotiku i vizualne komunikacije i gostujući redovni profesor iz filozofije umjetnosti i sociologije medija i komunikacije na Univerzitetu Singidunum u Beogradu na Fakultetu za medije i komunikacije. Diplomirao je politologiju na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, magistrirao iz filozofije na istom fakultetu, a doktorirao iz sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Glavni je urednik časopisa za teoriju, kulturu i vizualne umjetnosti Tvrđa, gostujući urednik časopisa Up & Underground, zamjenik glavnog urednika časopisa Europski glasnik, član uredništva časopisa za vizualne umjetnosti Art-e-fact, član međunarodnoga savjeta časopisa Images: Journal for Visual Studies, član međunarodnoga savjeta filozofskih časopisa Phainomena i Apokalipsa (Ljubljana, Slovenija). Predaje kolegij Vizualne komunikacije i teorije slike na postdiplomskom doktorskom studiju Kulturologije Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, te kolegij Digitalna estetika na postdiplomskom doktorskom studiju književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Osim filozofijskih, sociologijskih, politologijskih i studija iz područja teorije umjetnosti i estetike, objavljuje poeziju i književne eseje. Pjesme su mu uvrštene u tri antologije suvremenoga hrvatskoga pjesništva. Prijevodi studija, eseja i poezije u časopisima i zbornicima na engleski, francuski, njemački, slovenski, mađarski, rumunjski i slovački jezik. Dobitnik je međunarodne autorske nagrade za literaturu srednjoeuropskih zemalja austrijske zaklade Kulturkontakt iz Beča za 2008. godinu. Član je Hrvatskog društva pisaca, Hrvatskog centra PEN-a, Hrvatskog Filozofskog društva, Udruženja za promicanje filozofije, Instituta za europske i globalizacijske studije. Voditelj je znanstveno-istraživačkoga projekta Znanost o slici: vizualizacija i suvreman umjetnost pri Centru za vizualne studije iz Zagreba. Objavljene knjige: Njihalo na kraju stoljeća: kraj europskoga uma A.D. 1992., Biblioteka Hrvatskog radija, Zagreb, 1993. Aura (poezija), Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1994. Postmoderna igra svijeta, Durieux, Zagreb, 1996. Gotski križ, Ceres, Zagreb, 1997. Opako ljeto (poezija), Ceres, Zagreb, 1999. Idoli, nakaze i suze: ideologijsko podjarmljivanje umjetnosti u XX. stoljeću, DHK, Zagreb, 2000. Montaigneov rez, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2004. Plemenski zavjet krvi, Plima, Ulcinj, 2005. Politika identiteta: Kultura kao nova ideologija, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2005. Slika bez svijeta: Ikonoklazam suvremene umjetnosti, Litteris, Zagreb, 2006. Izgledi povijesnog mišljenja: zbornik radova povodom osamdesete obljetnice rođenja Vanje Sutlića (ur.), Izdanje časopisa Tvrđa, HDP Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2006. Moć nepokornosti: Intelektualac i biopolitika, Izdanja Antibarbarus - Plima, Zagreb - Ulcinj, 2006. Projekt slobode: Jean-Paul Sartre - filozofija i angažman, Biblioteka časopisa "Nova Istra", Pula, 2007. (prijevod iste knjige na slovenski: Vid Sagadin) Projekt svobode: Jean-Paul Sartre - filozofija in angažma, Filozofska zbirka AUT, Društvo Apokalipsa, Ljubljana, 2007. Traume razlika, Meandar, Zagreb, 2007. Vrtoglavica u modi: prema vizualnoj semiotici tijela, Altagama, Zagreb, 2007. Događaj i praznina: ogledi o kraju povijesti, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2007. Vizualne komunikacije: uvod, Centar za vizualne studije, Zagreb, 2008. (Prijevod iste knjige na makedonski: Vizuelni komunikaciji, Centar za vizuelni studiji, Skopje, 2013.) Vizualna konstrukcija kulture (ur. zajedno s Krešimirom Purgarom) Izdanje časopisa Tvrđa, HDP-Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2009. Zaokret, Litteris, Zagreb, 2009. Uronjeni (poezija), Fraktura, Zaprešić, 2009. Posthumano stanje: Kraj čovjeka i mogućnosti druge povijesti, Litteris, Zagreb, 2011. Sloboda bez moći: Politika u mreži entropije, Bijeli val, Zagreb, 2013. Treća zemlja: Tehnosfera i umjetnost, Litteris, Zagreb, 2014. Totalitarizam?, MeandarMedia, Zagreb, 2015. Theorizing Images (ur. zajedno s Krešimirom Purgarom), Cambridge University Scholars, Cambridge, 2015.

Popović, Venita diplomirana žurnalistkinja. Zanimaju je post/ feministička teorijska kretanja. Trenutno je angažirana u humanitarnoj misiji World Visiona u Zenici.

Ranđelović, Adam rođen 1994. u Moskvi. Završio je gimnaziju u Rusiji, studirao novinarstvo i komunikologiju na Fakultetu političkih nauka u Beogradu (2011-2014), trenutno je prva godina dramaturgije na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Radi na poziciji Mlađeg urednika programa Centra za kulturnu dekontaminaciju.

Sarajlić, Nermin freelancer, diplomirao na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu 1986. godine. Autor knjiga Iluzije pod točkovima regresije, Triptih o đavoljim monogramima I - poeme, II - priče (Bosanska riječ, Tuzla, 2007., 2009.) za edicijski blagoslov pripremljeni rukopisi Triptih o đavoljim monogramima III - ogledi i zbirka priča Glückliche Reise. Saradnik više časopisa i publikacija za kulturu, estetiku i sociološkofilozofsku epi/fenomenologiju.

Sekulić, Aleksandra je doktorski kandidat na grupi Teorija umetnosti i medija na Fakultetu za medije i komunikaciju Beograd. Master studije završila na grupi Menadžment u kulturi i kulturna politika na Balkanu (Univerzitet umetnosti u Beogradu/ Universite Lumiere Lyon 2, UNESCO Chair). Diplomirala Opštu knjizevnost i teoriju književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu. Urednica programa u Centru za kulturnu dekontaminaciju u Beogradu od 2010. godine (vizuelne umetnosti i filmski program, Delegirani javni prostor, Studije konteksta, i drugi projekti). S kustoskinjom Brankom Benčić realizovala izložbe "Video , televizija, anticipacija" (MSU Beograd, MSU Zagreb), "Slobodan Šijan - Filmski letak" (CZKD, MMC LUKA Pula). S timom Medijska arheologija realizovala programske cikluse i projekte: "Devedesete", "Mogućnost izbora", "Glasačka mašina", "Omladinska kultura u SFRJ". S grupom Kosmoplovci iz Beograda i Narodnom bibliotekom Srbije realizovala 2010. godine istraživanje, izložbu u Lajpcigu i knjigu Nevidljivi strip: Alternativni strip u Srbiji 1980-2010. Urednica publikacija "Performing The Museum - A Reader" (MSUV, 2016.), "Videografija regiona" (DKSG, 2009.) i drugih. Sarađuje s časopisima i listovima Reč, Beton, Symposion...

Seletković, Ivana rođena u Slavonskom Brodu. Završila master studij komparativne književnosti u Sarajevu. Objavljivala poeziju u gimnazijskim zbornicima radova. Godine 2010. u časopisu Sic! objavljen je rad "Glazbeni labirint". Objavljuje u časopisima: Zarez, Sarajevske sveske i Odjek.

Simić R. Milan rođen je 1959. godine u Velikoj Plani gde i živi. Piše prozu, drame, filozofeme, aforizme, kritiku i eseje. Eseji su mu prevođeni na makedonski, aforizmi na nemački, engleski i ruski, proza na slovački i slovenački jezik. Autor je romana: Poricanje stvarnosti, Ode mi da poludim, Beli svet konačno; zbirki priča: Nedovršena priča, Priručnik za buduće mučitelje i ubice; zbirki ogleda: Ali nećemo više o tome, Ali hoćemo upravo o tome, A to tonuće u prostoru, Eseji da ti blaže gorčinu (zbirka je objavljena u niškom časopisu Unus mundus 2010.), Dnevnik čitaoca; zbirki filozofema Priručnik za pobunu verujućih, Aristotel po drugi put među Srbima i zbirki aforizama Čizma režim čuva, Glasaćemo se još, Eno sekire, kamo ga kum?, Zovite me Aristotel. Napisao je dve radio drame: Rasvanuće (Radio Beograd Drugi program) i Snevač od slame (Radio Beograd Treći program). Dobitnik je nagrada Stevan Sremac, Milutin Uskoković, Jovan Skerlić (za zbirku Dnevnik čitaoca, Agora 2015), Milan Bogdanović (za 2015. godinu za tekst "S naše tačke motrenja" objavljen u listu Danas o knjizi Radovana Belog Markovića Putnikova ciglana, Prve nagrade Čivijada 2016, Prve nagrade Radio Beograda za dramsku minijaturu, Povelje Karađorđević, Povelje Opštne Velika Plana. Za esej "A to tonuće u prostoru" dobitnik je Druge nagrade na konkursu Ulaznica 2011. Dvostruki je dobitnik Druge nagrade konkursa Ulaznice za priču. Aforizmima i pričama zastupljen je u više antologija kod nas i u svetu. Od 1994. godine uređuje velikoplanjanski časopis za kulturu Naš trag. Zaposlen je u biblioteci "Radoje Domanović" u Velikoj Plani. Član je Srpskog PEN centra.

Škuljević, Nataša (1983), profesorica razredne nastave. Sudeći po njenom interesu koji pokriva oblasti književnosti, likovnosti i filozofije, a s tim u vezi je i nastavak obrazovanja u formi doktorskog studija u Zagrebu. Objavila je nekolicinu radova iz tih područja. Urednica je zbornika "Dramatičnost a/teističke pozicije", te koautorica netom izašle knjige Rebellio carnis (Pohvala Afroditinim sveštenicama). Topić, Leila rođena je 1972. godine u Zagrebu, diplomirala je Istoriju umetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom Fakultetu pri Univerzitetu u Zagrebu. Sarađivala je na brojnim izložbenim projektima, između ostalih "Tražim broj svoje majke" (Documenta 11, Kassel, Nemačka) i "Nevidljiva skulptura" Sanje Iveković (Rorbach, Austrija), te ciklusu "Neprilagođeni" (predstavljenih u Moskvi, Skopju i Berlinu), kao i izložbi savremene ruske umetnosti "Sustav koordinata" ili u "Pilotu 04" za zagrebački Muzej savremene umetnosti. Organizovala je brojne samostalne izložbe odnosno grupne izložbe poput Renate Poljak, Javiera Arcea, Tomislava Buntaka, Miroslawa. Objavila je brojne eseje i intervjue s umetnicima, kritičarima i kustosima u zagrebačkom "Vjesniku" i stručnim časopisima, kao i na 3. programu Hrvatskog Radija ili za emisiju o savremenoj umjetnosti HTV-a "Transfer".

Vlaisavljević, Ugo bosanskohercegovački filozof i prevodilac filozofske literature. Završio je studij na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1980. Na istom fakultetu je odbranio magistarski rad pod nazivom: "Ogled o nastanku geometrije i utemeljivanje transcendentalne fenomenologije povijesti (Jedno čitanje Derridinog čitanja Husserlovog teksta)" 1986, te doktorsku disertaciju pod nazivom: "Izvor, ontologija, metafizika (od Merleau-Pontyjeve fenomenologije ka Derridinoj gramatologiji" (1992). Od 1988. radi kao asistent na Odsjeku za filozofiju i sociologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Za docenta je izabran 1993, za vanrednog profesora 1998, a za redovnog profesora 2004. Predaje predmete Uvod u filozofiju i Ontologija. Također drži nastavu na Odsjeku za psihologiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu na predmetu Epistemologija, a pri Centru za interdisciplinarne studije Univerziteta u Sarajevu drži nastavu iz predmeta Ideja Evrope na postdiplomskim evropskim studijama. Realizirao je veći broj studijskih boravaka u inozemstvu. Objavio je veći broj radova u zemlji i inozemstvu. Član je redakcije časopisa Transeuropeennes (Pariz), savjeta časopisa Odjek i glavni urednik časopisa Dijalog. Prevodilac je novije filozofske literature (s njemačkog, engleskog i francuskog jezika). Član je PEN centra BiH čiji je predsjednik bio u periodu od 2006-09. godine. Od objavljenih djela izdvajamo: Ontologija i njeno nasljeđe, (Međunarodni centar za mir, Sarajevo 1995.), Lepoglava i univerzitet. Ogledi iz političke epistemologije, (Centar za interdisciplinarne postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo 2003.), Etnopolitika i građanstvo, (Status, Mostar 2006.), Rat kao najveći kulturni događaj. Ka semiotici etnonacionalizma, (Mauna-Fe Publishing, Sarajevo 2007.), Pripitomljavanje nacionalizma, (Mauna-Fe Publishing, Sarajevo 2008.), Avetinjska stvarnost narativne politike, (Rabic, Sarajevo 2012.), a od prijevoda, s njemačkog jezika Bernard Waldenfels, U mrežama životnog svijeta, s engleskog Jürgen Habermas, Borbe za priznanje u ustavnim demokratskim državama i s francuskog Jacques Derrida, Glas i fenomen sa Zoranom Jankovićem, Jean-Luc Nancy, Biti zajedno bez suštine, s Elmedinom Podrug i Jacques Derrida, Povijest laži.

Žižek, Slavoj 'postmarksistički' filozof i kulturalni kritičar, jedan od najznačajnijih mislilaca današnjice. Po Carstenu Strathaussenu "na polju političke ontologije", iako se ograđuje od uskosti zajedničkog imenitelja, Žižek, uz Laclaua, Mouffe, Badioua, Agambena, Hardta, Negrija, Deleuzea, svrstan je u neoljevicu. Rođen je 1949. u Ljubljani. Doktorirao je filozofiju na Ljubljanskom univerzitetu. Za boravka u Parizu, intenzivno je izučavao psihoanalizu. Od 2005., Žižek je član Slovenske akademije nauka i umjetnosti. Od djela, preko pedeset, objavljenih na engleskom, slovenskom i prijevodima na brojne svjetske jezike (više od dvadesetak) izdvajamo Sublimni objekt ideologije, Škakljivi subjekt: Odsutno središte političke ontologije, Irak: Posuđeni čajnik, Znak/označitelj/pismo, Repeating Lenin, NATO kao lijeva ruka Boga, O vjerovanju: Nemilosrdna ljubav, Pervertitov vodič kroz kinematografiju, O nasilju, Did Somebody say Totalitariansm?, Nedjeljivi ostatak: Ogledi o Schellingu i srodnim pitanjima, Paralaksa, Bog na mukama (koautorstvo s Borisom Gunjevićem), Tihi sugovornici Lacana (Zeničke sveske, Missing link, BNP - Zenica, 2011., prijevod Venita Popović), Živjet na kraju vremena (Fraktura 2013. Zagreb, prijevod Srećko Horvat). Proučavanju njegovog djela posvećen je časopis: International Journal of Žižek Studies, čiji je pokretač i glavni urednik Paul A. Taylor, inače voditelj magistarskih studija na Institutu za komunikacijske studije Sveučilišta Leeds. Na Toronto Film Festivalu premijerno je prikazan dokumentarac Zizek! američke sociologinje i redateljice Astre Taylor, a prije tog Sophie Fiennes režirala je film sa Žižekom o Žižeku pod nazivom: Pervert's Guide to Cinema.