Avdić, Alen profesor engleskog jezika i književnosti rođen u Zenici 1988., diplomirao na Filozofskom fakultetu u Tuzli 2011. Na istom fakultetu magistrirao angloameričke književno-kulturalne studije 2013. Stalni je sudski tumač i bavi se prevođenjem. Radi kao stručni saradnik na Odsjeku za engleski jezik i književnost Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli. Živi i radi na relaciji Zavidovići-Tuzla.

Filipović, Ljiljana rođena je u Zagrebu gdje je magistrirala, doktorirala i habilitirala na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta. Autorica je studija Filozofija i antipsihijatrija Ronalda D. Lainga, Nesvjesno u filozofiji, Javne samoće, Prazne tvornice, Scenariji kože, Klub krivaca, te romana Nevidljivi pas, Sokol u šusteraju, Nestali ljudi kao i desetak radiodrama. Koautorica je u djelima: The Couch and the Silver Screen,, Psychotherapie und Psychoanalyse in Osteuropa, Ambivalenz des Fin de siėcle: Wien-Zagreb, Kollektive Kreativität/Collective Creativity, Maske und Kothurn, Extravagant Bodies: Extravagant Minds , R. D. Laing: 50 years since ‘The Divided Self’ i dr. Na Radio Zagrebu počinje suraďivati 1973. u Dramskom programu autorskim radio igrama i adaptacijama (na anonimnim natječajima Radio Zagreba za radio igru 1981. godine za tekst "A s druge strane ulice" dobiva prvu nagradu, 1986. drugu nagradu za "Sva su djeca moja", te 1988/89, treću nagradu za radio dramu Sokol u šusteraju). Potom za III. program piše oglede, prevodi i postaje urednica, uglavnom ureďujući emisije s područja filozofije. Za inovaciju u uredničkom radu 2002. dobiva nagradu Hrvatskog radija. Istodobno od 1998. do 2013. predaje na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu Filozofsko psihoanalitičku kritiku dramskog teksta gdje stječe i zvanje izvanredne profesorice. U domaćim i inozemnim časopisima objavljuje radove koji se tematski bave objašnjenjem kulturoloških fenomena interakcijom filozofije i psihoanalize te je taj interes vodi i prijevodima djela T.S. Szasza Proizvodnja ludila, R.D. Lainga Glas iskustva, D. Coopera Jezik ludila, M. Eliade Okultizam, magija i pomodne kulture, i dr. Predavala je na konferencijama u Dublinu, Moskvi, Londonu, Firenci, Parizu, Beču, Lundu, Moskvi, Pekingu, Magdeburgu, Marrakechu, Lisabonu, Barceloni i dr., te na sveučilištima u Buenos Airesu, Tokiju i dr.Za knjigu Klub krivaca dobila je nagradu Višnja Machiedo za najbolju esejističku knjigu 2017.Kao gostujuća profesorica predaje na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Kopić, Mario (Dubrovnik, 1965), filozofski pisac i prevoditelj. Studirao filozofiju, komparativnu književnost, političku antropologiju i komparativnu religiologiju u Zagrebu, Ljubljani, Berlinu i Rimu. Područje znanstvenog interesa obuhvaća fenomenologiju, filozofiju kulture i religije, povijest ideja. Posljednja objavljena djela: S Nietzscheom o Europi (Zagreb 2001), Proces Zapadu (Dubrovnik 2003), Izazovi post-metafizike (Novi Sad, 2007), Nezacjeljiva rana svijeta (Tvrđa, Zagreb 2007), Sekstant (Beograd 2009). Izdvajamo sljedeće prevode: Ono što ostaje od Auschwitza, Homo sacer i Vrijeme što ostaje Giorgia Agambena, Čitanku Giannia Vattima, O apokaliptičnom tonu usvojenom u novije vrijeme u filozofiji Jacquesa Derride, Tako je govorio Zaratustra Friedricha Nietzschea, O škrtosti Mladena Dolara, te Smisao posredovanja Deana Komela i Neugodni gost: Nihilizam i mladi, Umberta Galimbertija. Stalni je suradnik francuskog časopisa Le Monde diplomatique, kao i vanjski urednik revije za kulturu i znanost Odjek.

Mušić, Lejla (Bihać, 1981.), doktorica je socioloških znanosti, angažirana na Fakultetu političkih nauka Sarajevo, pri Odsjeku za sociologiju. Završila je Filozofski fakultet u Sarajevu, Odsjek za filozofiju i sociologiju 2005. godine. Magistrirala je na temu "Rodno zasnovano nasilje u BiH porodici u periodu tranzicije" u septembru 2008. godine pri Centru za interdisciplinarni postdiplomski studij Univerziteta u Sarajevu. Napisala je više radova poput Filozofija umjetnosti u mišljenju Anande Kentischa Coomaraswamiya (Filozofska istraživanja, Zagreb, 2007.). Prevela je s engleskog na bosanski jezik djelo Ljepota i islam, estetika u islamskoj umjetnosti i arhitekturi (Des, Sarajevo, 2005.), autorice Valerie Gonzalez, a njen magistarski rad "Rodno zasnovano nasilje u BiH porodici u periodu tranzicije" objavljen je 2010. godine u četverotomnom izdanju master teza prve Generacije (2006-2008) mastera Rodne studije. Tokom 2012. godine objavljuje rad u Zborniku Demitologizacija religijskih narativa na Balkanu, pod naslovom "Ekološki nacionalizam kao projekat rodne i religijske de(kon)strukcije u kulturi sjećanja Balkana".

Omeragić, Merima (1988.) doktorantkinja na Odsjeku za književnosti Univerziteta u Sarajevu. Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu magistrirala s književnoteorijskom tezom iz oblasti antifatnog ženskog pisma kao studentkinja generacije (odlikovana Rektorovim "Zlatnim znacima"). Posebno je zanima polje nedodirljivih kulturalnih i književnih kanona, studije nacije i roda, queer studije kao i istraživanja onoga što se marginalizira i označava manjinskim - Drugost, aktivizam i film. U svom naučnom radu promovira ideju transnacionalnosti (iako ne voli riječ nacija) i zajedničkog jezika. U ‘lokalnom’ ex- Yu kontekstu istraživala je, pisala i objavljivala radove iz oblasti queer i ženske književnosti o Holokaustu, te književnosti o ratu koju potpisuju žene. Bavi se i angažiranim dokumentarnim filmovima koje režiraju alternativne rediteljke. Piše doktorsku tezu i radi kao stručna saradnica u Centru za interdisciplinarne studije Univerziteta u Sarajevu. Piše, strastveno čita i ponešto tek objavljuje. Trenutno je zaokupljena radovima o afričkoj ženskoj književnosti s pozicije studija islama i postkolonijalizma, te savremenoj kineskoj i japanskoj ženskoj knjizevnosti. U štampi je nekoliko važnih radova. U slobodno vrijeme prepjevava pjesnikinje s engleskog i španskog jezika, a inspiraciju nalazi u svojoj mački nazvanoj po omiljenoj pjesnikinji Sylviji (Plath).
Paić, Žarko rođen je 16. listopada 1958. godine u Kutini, Republika Hrvatska. Izvanredni je profesor na Studiju modnog dizajna na Tekstilnotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje predaje sociologiju kulture, estetiku, teorije mode, semiotiku i vizualne komunikacije i gostujući redovni profesor iz filozofije umjetnosti i sociologije medija i komunikacije na Univerzitetu Singidunum u Beogradu na Fakultetu za medije i komunikacije. Diplomirao je politologiju na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, magistrirao iz filozofije na istom fakultetu, a doktorirao iz sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Glavni je urednik časopisa za teoriju, kulturu i vizualne umjetnosti Tvrđa, gostujući urednik časopisa Up & Underground, zamjenik glavnog urednika časopisa Europski glasnik, član uredništva časopisa za vizualne umjetnosti Art-e-fact, član međunarodnoga savjeta časopisa Images: Journal for Visual Studies, član međunarodnoga savjeta filozofskih časopisa Phainomena i Apokalipsa (Ljubljana, Slovenija). Predaje kolegij Vizualne komunikacije i teorije slike na postdiplomskom doktorskom studiju Kulturologije Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, te kolegij Digitalna estetika na postdiplomskom doktorskom studiju književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Osim filozofijskih, sociologijskih, politologijskih i studija iz područja teorije umjetnosti i estetike, objavljuje poeziju i književne eseje. Pjesme su mu uvrštene u tri antologije suvremenoga hrvatskoga pjesništva. Prijevodi studija, eseja i poezije u časopisima i zbornicima na engleski, francuski, njemački, slovenski, mađarski, rumunjski i slovački jezik. Dobitnik je međunarodne autorske nagrade za literaturu srednjoeuropskih zemalja austrijske zaklade Kulturkontakt iz Beča za 2008. godinu. Član je Hrvatskog društva pisaca, Hrvatskog centra PEN-a, Hrvatskog Filozofskog društva, Udruženja za promicanje filozofije, Instituta za europske i globalizacijske studije. Voditelj je znanstveno- istraživačkoga projekta Znanost o slici: vizualizacija i suvreman umjetnost pri Centru za vizualne studije iz Zagreba. Objavljene knjige: Njihalo na kraju stoljeća: kraj europskoga uma A.D. 1992., Biblioteka Hrvatskog radija, Zagreb, 1993. Aura (poezija), Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1994. Postmoderna igra svijeta, Durieux, Zagreb, 1996. Gotski križ, Ceres, Zagreb, 1997. Opako ljeto (poezija), Ceres, Zagreb, 1999. Idoli, nakaze i suze: ideologijsko podjarmljivanje umjetnosti u XX. stoljeću, DHK, Zagreb, 2000. Montaigneov rez, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2004. Plemenski zavjet krvi, Plima, Ulcinj, 2005. Politika identiteta: Kultura kao nova ideologija, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2005. Slika bez svijeta: Ikonoklazam suvremene umjetnosti, Litteris, Zagreb, 2006. Izgledi povijesnog mišljenja: zbornik radova povodom osamdesete obljetnice rođenja Vanje Sutlića (ur.), Izdanje časopisa Tvrđa, HDP Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2006. Moć nepokornosti: Intelektualac i biopolitika, Izdanja Antibarbarus - Plima, Zagreb - Ulcinj, 2006. Projekt slobode: Jean-Paul Sartre – filozofija i angažman, Biblioteka časopisa "Nova Istra", Pula, 2007. (prijevod iste knjige na slovenski: Vid Sagadin) Projekt svobode: Jean-Paul Sartre – filozofija in angažma, Filozofska zbirka AUT, Društvo Apokalipsa, Ljubljana, 2007. Traume razlika, Meandar, Zagreb, 2007. Vrtoglavica u modi: prema vizualnoj semiotici tijela, Altagama, Zagreb, 2007. Događaj i praznina: ogledi o kraju povijesti, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2007. Vizualne komunikacije: uvod, Centar za vizualne studije, Zagreb, 2008. (Prijevod iste knjige na makedonski: Vizuelni komunikaciji, Centar za vizuelni studiji, Skopje, 2013.) Vizualna konstrukcija kulture (ur. zajedno s Krešimirom Purgarom) Izdanje časopisa Tvrđa, HDP-Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2009. Zaokret, Litteris, Zagreb, 2009. Uronjeni (poezija), Fraktura, Zaprešić, 2009. Posthumano stanje: Kraj čovjeka i mogućnosti druge povijesti, Litteris, Zagreb, 2011. Sloboda bez moći: Politika u mreži entropije, Bijeli val, Zagreb, 2013. Treća zemlja: Tehnosfera i umjetnost, Litteris, Zagreb, 2014. Totalitarizam?, MeandarMedia, Zagreb, 2015. Theorizing Images (ur. zajedno s Krešimirom Purgarom), Cambridge University Scholars, Cambridge, 2015.

Popović, Venita diplomirana žurnalistkinja. Zanimaju je post/feministička teorijska kretanja. Trenutno je angažirana u humanitarnoj misiji World Visiona u Zenici.

Prokopiev, Aleksandar doktor je znanosti i znanstveni suradnik Instituta za makedonsku književnost u Skopju. Bio je član uredništva znanstvene publikacije Spektar. Jedan je od istaknutijih predstavnika tzv. petog kruga suvremene makedonske književnosti, uglavnom postmodernističke orijentacije. Pojedine pripovijetke prevedene su mu na desetak svjetskih jezika. Zastupljen je u više antologija makedonske kratke proze (Borislav Pavlovski: Gospodari labirinta / Antologija snova, maštarija i fantastičnih priča iz makedonske književnosti, Naklada MD, Zagreb, 1998.; Katica Kulavkova: Maketa / Savremena makedonska kratka priča, Otkrovenje, Beograd, 2001. i dr.). Autor je, između ostalih i knjiga Putovanje bajke (Patuvanjata na skaznata, 1997.), znanstveni eseji; Postmoderni Babilon (Postmoderen Vavilon 2000.), eseji; Anti-uputstva za ličnu upotrebu (Geopoetika, Beograd, 2003). Specifičan je autorov "odnos prema neprikosnovenoj moći lokalnih Panteona na teritoriji naših državica", za koje kaže "biti laureat te i te državne nagrade je veoma korisno za cv prilikom ulaska u više univerzitetsko zvanje ili, ne daj bože, u Akademiju" i dodaje "ponekad, neki autor ima veći broj nagrada nego čitalaca", te se s punim pravom pita i zaziva svojevrsnog balkanskog Luisa Harsa, koji bi objedinio "’sudbinski’ one koji su direkni protagonisti ovih bogatih, raznolikih književnosti ’u senci.’" Aleksandar Prokopiev živi i stvara u Skopju.

Raguž, Marko rođen 1986. godine u Sarajevu. Magistrirao komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Književnu kritiku i eseje objavljivao u sljedećim časopisima: Novi Izraz (Sarajevo), Sarajevske sveske (Sarajevo), Motrišta (Mostar), Zeničke sveske (Zenica), Hrvatski narodni godišnjak 2007, 2008, 2009 (Sarajevo), Odjek (Sarajevo), Beton (Beograd), Sic! (Sarajevo), Zarez (Zagreb). Učestvovao u osnivanju i afirmaciji književnog časopisa Sic! i pjesničke trupe Diogenes Poetes. Društvene komentare objavljivao u bosanskohercegovačkom dnevnom listu Oslobođenje (podlistak "Karike"), Blin Magazinu, portalu Radio Sarajeva, te portalima za kulturu Kul.ba (Sarajevo), Književnost.org (Mostar) i Booksa (Zagreb). Participirao u projektu Invent / Tura (projekat je nastao u saradnji Mostarskog teatra mladih i Protoka – centra za vizuelne komunikacije u Banja Luci), kao i u regionalnom projektu Critisize This! (projekat je nastao u saradnji Kulturträgera i Kurziva iz Zagreba, Betona iz Beograda i Plime iz Ulcinja. Piše prozu, poeziju, eseje i kritike. Autor je jednog romana, jedne zbirke priča i dvije knjige eseja. Pomalo prevodi s njemačkog jezika. Tekstovi su mu prevedeni na engleski i njemački jezik.
Sarajlić, Nermin freelancer, diplomirao na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu 1986. godine. Autor knjiga Iluzije pod točkovima regresije, Triptih o đavoljim monogramima I - poeme, II - priče (Bosanska riječ, Tuzla, 2007., 2009.), za edicijski blagoslov pripremljeni rukopisi Triptih o đavoljim monogramima III - ogledi i zbirka priča Glückliche Reise. Saradnik više časopisa i publikacija za kulturu, estetiku i sociološkofilozofsku epi/fenomenologiju.

Simić, R. Milan rođen je 1959. godine u Velikoj Plani gde i živi. Piše prozu, drame, filozofeme, aforizme, kritiku i eseje. Eseji su mu prevođeni na makedonski, aforizmi na nemački, engleski i ruski, proza na slovački i slovenački jezik. Autor je romana: Poricanje stvarnosti, Ode mi da poludim, Beli svet konačno; zbirki priča: Nedovršena priča, Priručnik za buduće mučitelje i ubice; zbirki ogleda: Ali nećemo više o tome, Ali hoćemo upravo o tome, A to tonuće u prostoru, Eseji da ti blaže gorčinu (zbirka je objavljena u niškom časopisu Unus mundus 2010.), Dnevnik čitaoca; zbirki filozofema Priručnik za pobunu verujućih, Aristotel po drugi put među Srbima i zbirki aforizama Čizma režim čuva, Glasaćemo se još, Eno sekire, kamo ga kum?, Zovite me Aristotel. Napisao je dve radio drame: Rasvanuće (Radio Beograd Drugi program) i Snevač od slame (Radio Beograd Treći program). Dobitnik je nagrada Stevan Sremac, Milutin Uskoković, Jovan Skerlić (za zbirku Dnevnik čitaoca, Agora 2015), Milan Bogdanović ( za 2015. godinu za tekst "S naše tačke motrenja" objavljen u listu Danas o knjizi Radovana Belog Markovića Putnikova ciglana, Prve nagrade Čivijada 2016, Prve nagrade Radio Beograda za dramsku minijaturu, Povelje Karađorđević, Povelje Opštne Velika Plana. Za esej "A to tonuće u prostoru" dobitnik je Druge nagrade na konkursu Ulaznica 2011. Dvostruki je dobitnik Druge nagrade konkursa Ulaznice za priču. Aforizmima i pričama zastupljen je u više antologija kod nas i u svetu. Od 1994. godine uređuje velikoplanjanski časopis za kulturu Naš trag. Zaposlen je u biblioteci "Radoje Domanović" u Velikoj Plani. Član je srpskog PEN centra.

Vlaisavljević, Ugo bosanskohercegovački filozof i prevodilac filozofske literature. Završio je studij na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1980. Na istom fakultetu je odbranio magistarski rad pod nazivom: "Ogled o nastanku geometrije i utemeljivanje transcendentalne fenomenologije povijesti (Jedno čitanje Derridinog čitanja Husserlovog teksta)" 1986, te doktorsku disertaciju pod nazivom: "Izvor, ontologija, metafizika (od Merleau-Pontyjeve fenomenologije ka Derridinoj gramatologiji" (1992). Od 1988. radi kao asistent na Odsjeku za filozofiju i sociologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Za docenta je izabran 1993, za vanrednog profesora 1998, a za redovnog profesora 2004. Predaje predmete Uvod u filozofiju i Ontologija. Također drži nastavu na Odsjeku za psihologiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu na predmetu Epistemologija, a pri Centru za interdisciplinarne studije Univerziteta u Sarajevu drži nastavu iz predmeta Ideja Evrope na postdiplomskim evropskim studijama. Realizirao je veći broj studijskih boravaka u inozemstvu. Objavio je veći broj radova u zemlji i inozemstvu. Član je redakcije časopisa Transeuropeennes (Pariz), savjeta časopisa Odjek i glavni urednik časopisa Dijalog. Prevodilac je novije filozofske literature (s njemačkog, engleskog i francuskog jezika). Član je PEN centra BiH čiji je predsjednik bio u periodu od 2006-2009. godine. Od objavljenih djela izdvajamo: Ontologija i njeno nasljeđe, (Međunarodni centar za mir, Sarajevo 1995.), Lepoglava i univerzitet. Ogledi iz političke epistemologije, (Centar za interdisciplinarne postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo 2003.), Etnopolitika i građanstvo, (Status, Mostar 2006.), Rat kao najveći kulturni događaj. Ka semiotici etnonacionalizma, (Mauna-Fe Publishing, Sarajevo 2007.), Pripitomljavanje nacionalizma, (Mauna-Fe Publishing, Sarajevo 2008.), Avetinjska stvarnost narativne politike, (Rabic, Sarajevo 2012.), a od prijevoda, s njemačkog jezika Bernard Waldenfels, U mrežama životnog svijeta, s engleskog Jürgen Habermas, Borbe za priznanje u ustavnim demokratskim državama i s francuskog Jacques Derrida, Glas i fenomen sa Zoranom Jankovićem, Jean-Luc Nancy, Biti zajedno bez suštine, s Elmedinom Podrug i Jacques Derrida, Povijest laži.

Žižek, Slavoj ’postmarksistički’ filozof i kulturalni kritičar, jedan od najznačajnijih mislilaca današnjice. Po Carstenu Strathaussenu "na polju političke ontologije", iako se ograđuje od uskosti zajedničkog imenitelja, Žižek, uz Laclaua, Mouffe, Badioua, Agambena, Hardta, Negrija, Deleuzea, svrstan je u neoljevicu. Rođen je 1949. u Ljubljani. Doktorirao je filozofiju na Ljubljanskom univerzitetu. Za boravka u Parizu, intenzivno je izučavao psihoanalizu. Od 2005., Žižek je član Slovenske akademije nauka i umjetnosti. Od djela, preko pedeset, objavljenih na engleskom, slovenskom i prijevodima na brojne svjetske jezike (više od dvadesetak) izdvajamo Sublimni objekt ideologije, Škakljivi subjekt: Odsutno središte političke ontologije, Irak: Posuđeni čajnik, Znak/označitelj/pismo, Repeating Lenin, NATO kao lijeva ruka Boga, O vjerovanju: Nemilosrdna ljubav, Pervertitov vodič kroz kinematografiju, O nasilju, Did Somebody say Totalitariansm?, Nedjeljivi ostatak: Ogledi o Schellingu i srodnim pitanjima, Paralaksa, Bog na mukama (koautorstvo s Borisom Gunjevićem), Tihi sugovornici Lacana (Zeničke sveske, Missing link, BNP - Zenica, 2011., prijevod Venita Popović), Živjet na kraju vremena (Fraktura 2013. Zagreb, prijevod Srećko Horvat). Proučavanju njegovog djela posvećen je časopis: International Journal of Žižek Studies, čiji je pokretač i glavni urednik Paul A. Taylor, inače voditelj magistarskih studija na Institutu za komunikacijske studije Sveučilišta Leeds. Na Toronto Film Festivalu premijerno je prikazan dokumentarac Zizek! američke sociologinje i redateljice Astre Taylor, a prije tog Sophie Fiennes režirala je film sa Žižekom o Žižeku pod nazivom: Pervert’s Guide to Cinema.