Avdić, Alen (Zenica, 1988.) profesor je engleskog jezika i književnosti. Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Tuzli 2011. Na istom fakultetu magistrirao angloameričke književno-kulturalne studije 2013. Radio kao profesor engleskog jezika u gimnaziji "Rizah Odžečkić" u Zavidovićima, te kao stručni saradnik na Odsjeku za engleski jezik i književnost Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli i kao samostalni istraživač. Autor je nekoliko članaka, eseja, i naučnih radova u naučnim časopisima. Koautor je knjige Contemporary Shakespeare: Cultural Materialism and Adapting Shakespeare's Plays (Off-Set, Tuzla 2019.). Stalni je sudski tumač za engleski jezik i aktivno se bavi prevođenjem.

Drašković, Radoslav rođen u Zenici 1962., diplomirao na Pravnom fakultetu u Sarajevu 1990., magistrirao istoriju na Univerzitetu u Torontu 2010. Živi i radi kao freelancer u Torontu, Kanada.

Filipović, Ljiljana rođena je u Zagrebu gdje je magistrirala, doktorirala i habilitirala na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta. Autorica je studija Filozofija i antipsihijatrija Ronalda D. Lainga, Nesvjesno u filozofiji, Javne samoće, Prazne tvornice, Scenariji kože, Klub krivaca, te romana Nevidljivi pas, Sokol u šusteraju, Nestali ljudi kao i desetak radiodrama. Koautorica je u djelima: The Couch and the Silver Screen" Psychotherapie und Psychoanalyse in Osteuropa, Ambivalenz des Fin de siėcle: Wien-Zagreb, Kollektive Kreativität/ Collective Creativity, Maske und Kothurn, Extravagant Bodies: Extravagant Minds , R. D. Laing: 50 years since 'The Divided Self' i dr. Na Radio Zagrebu počinje suraďivati 1973. u Dramskom programu autorskim radio igrama i adaptacijama (na anonimnim natječajima Radio Zagreba za radio igru 1981. godine za tekst "A s druge strane ulice" dobiva prvu nagradu, 1986. drugu nagradu za "Sva su djeca moja", te 1988/89, treću nagradu za radio dramu Sokol u šusteraju). Potom za III. program piše oglede, prevodi i postaje urednica, uglavnom ureďujući emisije s područja filozofije. Za inovaciju u uredničkom radu 2002. dobiva nagradu Hrvatskog radija. Istodobno od 1998. do 2013. predaje na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu Filozofsko psihoanalitičku kritiku dramskog teksta gdje stječe i zvanje izvanredne profesorice. U domaćim i inozemnim časopisima objavljuje radove koji se tematski bave objašnjenjem kulturoloških fenomena interakcijom filozofije i psihoanalize te je taj interes vodi i prijevodima djela T.S. Szasza Proizvodnja ludila, R.D. Lainga Glas iskustva, D. Coopera Jezik ludila, M. Eliade Okultizam, magija i pomodne kulture, i dr. Predavala je na konferencijama u Dublinu, Moskvi, Londonu, Firenci, Parizu, Beču, Lundu, Moskvi, Pekingu, Magdeburgu, Marrakechu, Lisabonu, Barceloni i dr., te na sveučilištima u Buenos Airesu, Tokiju i dr.Za knjigu Klub krivaca dobila je nagradu Višnja Machiedo za najbolju esejističku knjigu 2017.Kao gostujuća profesorica predaje na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Kopić, Mario (Dubrovnik, 1965), filozofski pisac i prevoditelj. Studirao filozofiju, komparativnu književnost, političku antropologiju i komparativnu religiologiju u Zagrebu, Ljubljani, Berlinu i Rimu. Područje znanstvenog interesa obuhvaća fenomenologiju, filozofiju kulture i religije, povijest ideja. Posljednja objavljena djela: S Nietzscheom o Europi (Zagreb 2001), Proces Zapadu (Dubrovnik 2003), Izazovi post-metafizike (Novi Sad, 2007), Nezacjeljiva rana svijeta (Tvrđa, Zagreb 2007), Sekstant (Beograd 2009). Izdvajamo sljedeće prevode: Ono što ostaje od Auschwitza, Homo sacer i Vrijeme što ostaje Giorgia Agambena, Čitanku Giannia Vattima, O apokaliptičnom tonu usvojenom u novije vrijeme u filozofiji Jacquesa Derride, Tako je govorio Zaratustra Friedricha Nietzschea, O škrtosti Mladena Dolara, te Smisao posredovanja Deana Komela i Neugodni gost: Nihilizam i mladi, Umberta Galimbertija. Stalni je suradnik francuskog časopisa Le Monde diplomatique, kao i vanjski urednik revije za kulturu i znanost Odjek.
Koprivica, Zoran je vanredni profesor na Univerzitetu Crne Gore, anglista, filmolog i šekspirolog. Na Filozofskom fakultetu u Nikšiću diplomirao na studijskoj grupi Engleski jezik i književnost. Na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu magistrirao na temu "Dramaturški problemi filmske adaptacije Šekspirovog Hamleta" 2002. godine i stekao zvanje magistra iz oblasti dramskih umetnosti. Na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu doktorirao na temu "Rediteljska poetika Živka Nikolića" 2008. godine i stekao zvanje doktora nauka iz oblasti dramskih umetnosti. Autor tri kratkometražna i jednog dokumentarnog filma, učesnik naučnih skupova, seminara i simpozijuma s temama iz oblasti filmologije, teatrologije i mediologije, član festivalskih žirija, recenzent i stručni saradnik, pisac predgovora, uvodničar na premijernom prikazivanju filmova, mentor i član komisija na magistarskim i doktorskim studijama, pisac kompendijuma za potrebe studenata fakulteta na kojima radi. Do sada objavio više desetina radova iz oblasti istorije, estetike i teorije filma i pozorišta u stručnoj i naučnoj periodici. Za predavača više škole Univerziteta Crne Gore izabran 2003. godine na predmetima Scenski izraz i lutkarstvo i Filmska i RTV kultura na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. Od 2009. godine u radnom odnosu na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju u zvanju docenta na predmetima Istorija filma, Teorija filma i Estetika audiovizuelnih medija, a 2014. godine na Univerzitetu Crne Gore izabran u zvanje vanrednog profesora. Nastavu pored Fakulteta dramskih umjetnosti na Cetinju, kao matičnom, izvodi na Filozofskom fakultetu (Audiovizuelna kultura, Uvod u lutkarstvo) i Filološkom fakultetu (Književnost i film) u Nikšiću i Istorijskom institutu u Podgorici (Teorija filma i moderna kultura). Pored naučno-istraživačkog i pedagoškog bavi se i književnim radom. Uskoro se iz štampe izlazi njegova monografija: "Teorijsko-analitički aspekt poetike Živka Nikolića" i roman Pismo Kemala Abrahama, a naredne, 2018. godine i monografije o Šekspirovom Hamletu i Animiranom filmu.

Kozlić, Spahija (1965.) osnovnu i srednju školu završio u Zenici, na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, Odsjek filozofija i sociologija, diplomirao 1992. godine i stekao zvanje profesora filozofije i sociologije. Od 1992. do 1996. godine bio pripadnik Armije RBiH i tokom tog perioda obavljao dužnosti novinara, načelnika PRESS centra 3. korpusa i glavnog i odgovornog urednika Patriotskog lista. Poslije rata (od 1996-2005. godine) radio kao novinar i odgovorni urednik Radio-Zenice, a poslove glavnog i odgovornog urednika RTV Zenica obavljao je u periodu od 2000. do 2005. godine.Na postdiplomskom studiju iz filozofije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu magistrirao 2008. godine na temu "Simmelova kritika moderne". Doktorsku disertaciju pod nazivom "Istraživanje značenja fenomena slobode u doba tehnike - Prilog analizi dekonstrukcije humanuma" odbranio 2011. godine na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci. Odlukom Senata Univerziteta u Zenici 2005. godine izabran u zvanje asistenta za naučnu oblast Sociologija sa sociologijom prava i Metodologija društveno-pravnih nauka na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici. Od 2008. godine radno angažovan kao viši asistent na Univerzitetu u Zenici, Katedra za opšte programske osnove (od 2012. godine Katedra za filozofiju i sociologiju), na predmetima Sociologija sa sociologijom prava, Metodologija društvenih i pravnih nauka, Filozofija, Etika i Uvod u sociologiju. Osim toga, na Pravnom fakultetu obavlja dužnost menadžera za kvalitet od 2006. godine, te člana Odbora za kvalitet Univerziteta u Zenici. U vremenu od 2006. do kraja 2007. godine obavljao i dužnost ECTS koordinatora. Član je Bioetičkog društva BiH i Hrvatske od 2010. godine. U nekoliko navrata bio spoljni saradnik na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli gdje je kao docent izvodio nastavu iz Savremene filozofije. Autor je tri knjige iz oblasti filozofije i sociologije, te kao koautor u dvije monografije. Objavio je više desetina naučnih radova u domaćim i međunarodnim časopisima.

Omeragić, Merima (1988.) doktorantkinja na Odsjeku za književnosti Univerziteta u Sarajevu. Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu magistrirala s književnoteorijskom tezom iz oblasti antifatnog ženskog pisma kao studentkinja generacije (odlikovana Rektorovim "Zlatnim znacima"). Posebno je zanima polje nedodirljivih kulturalnih i književnih kanona, studije nacije i roda, queer studije kao i istraživanja onoga što se marginalizira i označava manjinskim - Drugost, aktivizam i film. U svom naučnom radu promovira ideju transnacionalnosti (iako ne voli riječ nacija) i zajedničkog jezika. U 'lokalnom' ex- Yu kontekstu istraživala je, pisala i objavljivala radove iz oblasti queer i ženske književnosti o Holokaustu, te književnosti o ratu koju potpisuju žene. Bavi se i angažiranim dokumentarnim filmovima koje režiraju alternativne rediteljke. Piše doktorsku tezu i radi kao stručna saradnica u Centru za interdisciplinarne studije Univerziteta u Sarajevu. Piše, strastveno čita i ponešto tek objavljuje. Trenutno je zaokupljena radovima o afričkoj ženskoj književnosti s pozicije studija islama i postkolonijalizma, te savremenoj kineskoj i japanskoj ženskoj knjizevnosti. U štampi je nekoliko važnih radova. U slobodno vrijeme prepjevava pjesnikinje s engleskog i španskog jezika, a inspiraciju nalazi u svojoj mački nazvanoj po omiljenoj pjesnikinji Sylviji (Plath).

Paić, Žarko rođen je 16. listopada 1958. godine u Kutini, Republika Hrvatska. Izvanredni je profesor na Studiju modnog dizajna na Tekstilnotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje predaje sociologiju kulture, estetiku, teorije mode, semiotiku i vizualne komunikacije i gostujući redovni profesor iz filozofije umjetnosti i sociologije medija i komunikacije na Univerzitetu Singidunum u Beogradu na Fakultetu za medije i komunikacije. Diplomirao je politologiju na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, magistrirao iz filozofije na istom fakultetu, a doktorirao iz sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Glavni je urednik časopisa za teoriju, kulturu i vizualne umjetnosti Tvrđa, gostujući urednik časopisa Up & Underground, zamjenik glavnog urednika časopisa Europski glasnik, član uredništva časopisa za vizualne umjetnosti Art-e-fact, član međunarodnoga savjeta časopisa Images: Journal for Visual Studies, član međunarodnoga savjeta filozofskih časopisa Phainomena i Apokalipsa (Ljubljana, Slovenija). Predaje kolegij Vizualne komunikacije i teorije slike na postdiplomskom doktorskom studiju Kulturologije Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, te kolegij Digitalna estetika na postdiplomskom doktorskom studiju književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Osim filozofijskih, sociologijskih, politologijskih i studija iz područja teorije umjetnosti i estetike, objavljuje poeziju i književne eseje. Pjesme su mu uvrštene u tri antologije suvremenoga hrvatskoga pjesništva. Prijevodi studija, eseja i poezije u časopisima i zbornicima na engleski, francuski, njemački, slovenski, mađarski, rumunjski i slovački jezik. Dobitnik je međunarodne autorske nagrade za literaturu srednjoeuropskih zemalja austrijske zaklade Kulturkontakt iz Beča za 2008. godinu. Član je Hrvatskog društva pisaca, Hrvatskog centra PEN-a, Hrvatskog Filozofskog društva, Udruženja za promicanje filozofije, Instituta za europske i globalizacijske studije. Voditelj je znanstveno-istraživačkoga projekta Znanost o slici: vizualizacija i suvreman umjetnost pri Centru za vizualne studije iz Zagreba. Objavljene knjige: Njihalo na kraju stoljeća: kraj europskoga uma A.D. 1992., Biblioteka Hrvatskog radija, Zagreb, 1993. Aura (poezija), Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1994. Postmoderna igra svijeta, Durieux, Zagreb, 1996. Gotski križ, Ceres, Zagreb, 1997. Opako ljeto (poezija), Ceres, Zagreb, 1999. Idoli, nakaze i suze: ideologijsko podjarmljivanje umjetnosti u XX. stoljeću, DHK, Zagreb, 2000. Montaigneov rez, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2004. Plemenski zavjet krvi, Plima, Ulcinj, 2005. Politika identiteta: Kultura kao nova ideologija, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2005. Slika bez svijeta: Ikonoklazam suvremene umjetnosti, Litteris, Zagreb, 2006. Izgledi povijesnog mišljenja: zbornik radova povodom osamdesete obljetnice rođenja Vanje Sutlića (ur.), Izdanje časopisa Tvrđa, HDP Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2006. Moć nepokornosti: Intelektualac i biopolitika, Izdanja Antibarbarus - Plima, Zagreb - Ulcinj, 2006. Projekt slobode: Jean-Paul Sartre - filozofija i angažman, Biblioteka časopisa "Nova Istra", Pula, 2007. (prijevod iste knjige na slovenski: Vid Sagadin) Projekt svobode: Jean-Paul Sartre - filozofija in angažma, Filozofska zbirka AUT, Društvo Apokalipsa, Ljubljana, 2007. Traume razlika, Meandar, Zagreb, 2007. Vrtoglavica u modi: prema vizualnoj semiotici tijela, Altagama, Zagreb, 2007. Događaj i praznina: ogledi o kraju povijesti, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2007. Vizualne komunikacije: uvod, Centar za vizualne studije, Zagreb, 2008. (Prijevod iste knjige na makedonski: Vizuelni komunikaciji, Centar za vizuelni studiji, Skopje, 2013.) Vizualna konstrukcija kulture (ur. zajedno s Krešimirom Purgarom) Izdanje časopisa Tvrđa, HDP-Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2009. Zaokret, Litteris, Zagreb, 2009. Uronjeni (poezija), Fraktura, Zaprešić, 2009. Posthumano stanje: Kraj čovjeka i mogućnosti druge povijesti, Litteris, Zagreb, 2011. Sloboda bez moći: Politika u mreži entropije, Bijeli val, Zagreb, 2013. Treća zemlja: Tehnosfera i umjetnost, Litteris, Zagreb, 2014. Totalitarizam?, MeandarMedia, Zagreb, 2015. Theorizing Images (ur. zajedno s Krešimirom Purgarom), Cambridge University Scholars, Cambridge, 2015.

Popović, Venita diplomirana žurnalistkinja. Zanimaju je post/feministička teorijska kretanja. Trenutno je angažirana u humanitarnoj misiji World Visiona u Zenici.

Prokopiev, Aleksandar doktor je znanosti i znanstveni suradnik Instituta za makedonsku književnost u Skopju. Bio je član uredništva znanstvene publikacije Spektar. Jedan je od istaknutijih predstavnika tzv. petog kruga suvremene makedonske književnosti, uglavnom postmodernističke orijentacije. Pojedine pripovijetke prevedene su mu na desetak svjetskih jezika. Zastupljen je u više antologija makedonske kratke proze (Borislav Pavlovski: Gospodari labirinta / Antologija snova, maštarija i fantastičnih priča iz makedonske književnosti, Naklada MD, Zagreb, 1998.; Katica Kulavkova: Maketa / Savremena makedonska kratka priča, Otkrovenje, Beograd, 2001. i dr.). Autor je, između ostalih i knjiga Putovanje bajke (Patuvanjata na skaznata, 1997.), znanstveni ese-ji; Postmoderni Babilon (Postmoderen Vavilon 2000.), eseji; Anti-uputstva za ličnu upotrebu (Geopoetika, Beograd, 2003). Specifičan je autorov "odnos prema neprikosnovenoj moći lokalnih Panteona na teritoriji naših državica", za koje kaže "biti laureat te i te državne nagrade je veoma korisno za cv prilikom ulaska u više univerzitetsko zvanje ili, ne daj bože, u Akademiju" i dodaje "ponekad, neki autor ima veći broj nagrada nego čitalaca", te se s punim pravom pita i zaziva svojevrsnog balkanskog Luisa Harsa, koji bi objedinio "'sudbinski' one koji su direkni protagonisti ovih bogatih, raznolikih književnosti 'u senci.'" Aleksandar Prokopiev živi i stvara u Skopju.

Raguž, Marko rođen 1986. godine u Sarajevu. Magistrirao komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Književnu kritiku i eseje objavljivao u sljedećim časopisima: Novi Izraz (Sarajevo), Sarajevske sveske (Sarajevo), Motrišta (Mostar), Zeničke sveske (Zenica), Hrvatski narodni godišnjak 2007, 2008, 2009 (Sarajevo), Odjek (Sarajevo), Beton (Beograd), Sic! (Sarajevo), Zarez (Zagreb). Učestvovao u osnivanju i afirmaciji književnog časopisa Sic! i pjesničke trupe Diogenes Poetes. Društvene komentare objavljivao u bosanskohercegovačkom dnevnom listu Oslobođenje (podlistak "Karike"), Blin Magazinu, portalu Radio Sarajeva, te portalima za kulturu Kul.ba (Sarajevo), Književnost.org (Mostar) i Booksa (Zagreb). Participirao u projektu Invent / Tura (projekat je nastao u saradnji Mostarskog teatra mladih i Protoka - centra za vizuelne komunikacije u Banja Luci), kao i u regionalnom projektu Critisize This! (projekat je nastao u saradnji Kulturträgera i Kurziva iz Zagreba, Betona iz Beograda i Plime iz Ulcinja. Piše prozu, poeziju, eseje i kritike. Autor je jednog romana, jedne zbirke priča i dvije knjige eseja. Pomalo prevodi s njemačkog jezika. Tekstovi su mu prevedeni na engleski i njemački jezik.
Sarajlić, Nermin freelancer, diplomirao na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu 1986. godine. Autor knjiga Iluzije pod točkovima regresije, Triptih o đavoljim monogramima I - poeme, II - priče (Bosanska riječ, Tuzla, 2007., 2009.), za edicijski blagoslov pripremljeni rukopisi Triptih o đavoljim monogramima III - ogledi i zbirka priča Glückliche Reise. Saradnik više časopisa i publikacija za kulturu, estetiku i sociološko-filozofsku epi/fenomenologiju.

Seletković, Ivana rođena u Slavonskom Brodu. Završila master studij komparativne književnosti u Sarajevu. Objavljivala poeziju u gimnazijskim zbornicima radova. Godine 2010. u časopisu Sic! objavljen je rad "Glazbeni labirint". Također objavljuje u časopisima Zarez, Sarajevske sveske i Odjek. Doktorirala sociologiju na temu "Društvena fenomenologija opere".

Valentić, Tonči rođen u Zagrebu 1976. Književni kritičar, teoretičar i prevoditelj. Doktorirao sociologiju u Ljubljani, magistrirao sociologiju i antropologiju u Budimpešti, diplomirao književnost ifilozofiju u Zagrebu. Bavi se književnošću, suvremenom filozofijom, filmom, sociologijom i medijskom teorijom. Autor knjiga Mnogostruke moderne (2006.), Camera Abscondita - Zapisi o ontologiji fotografije (2013.) i Arhipelag suvremene filozofije (2018.). Od 1995. godine kontinuirano objavljuje eseje, književne kritike i znanstvene radove iz spomenutih područja u domaćim i inozemnim publikacijama. Objavio petstotinjak tekstova. Od 1999-2008. bio je član redakcije časopisa Vijenac. Dugogodišnji urednik i voditelj Književnog petka u Knjižnicama grada Zagreba. S engleskoga jezika preveo deset knjiga iz područja filozofije i sociologije (Eagleton, Žižek, Critchley, Furedi, Salecl...) i stotinjak tekstova. Suradnik na Leksikonu hrvatske književnosti Školske knjige i Filmskom leksikonu Leksikografskog zavoda. Sudjelovao na četrdesetak seminara i konferencija u Hrvatskoj i inozemstvu. Predavač na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu gdje predaje društveno-humanističke kolegije.

Žižek, Slavoj 'postmarksistički' filozof i kulturalni kritičar, jedan od najznačajnijih mislilaca današnjice. Po Carstenu Strathaussenu "na polju političke ontologije", iako se ograđuje od uskosti zajedničkog imenitelja, Žižek, uz Laclaua, Mouffe, Badioua, Agambena, Hardta, Negrija, Deleuzea, svrstan je u neoljevicu. Rođen je 1949. u Ljubljani. Doktorirao je filozofiju na Ljubljanskom univerzitetu. Za boravka u Parizu, intenzivno je izučavao psihoanalizu. Od 2005., Žižek je član Slovenske akademije nauka i umjetnosti. Od djela, preko pedeset, objavljenih na engleskom, slovenskom i prijevodima na brojne svjetske jezike (više od dvadesetak) izdvajamo Sublimni objekt ideologije, Škakljivi subjekt: Odsutno središte političke ontologije, Irak: Posuđeni čajnik, Znak/označitelj/pismo, Repeating Lenin, NATO kao lijeva ruka Boga, O vjerovanju: Nemilosrdna ljubav, Pervertitov vodič kroz kinematografiju, O nasilju, Did Somebody say Totalitariansm?, Nedjeljivi ostatak: Ogledi o Schellingu i srodnim pitanjima, Paralaksa, Bog na mukama (koautorstvo s Borisom Gunjevićem), Tihi sugovornici Lacana (Zeničke sveske, Missing link, BNP - Zenica, 2011., prijevod Venita Popović), Živjet na kraju vremena (Fraktura 2013. Zagreb, prijevod Srećko Horvat). Proučavanju njegovog djela posvećen je časopis: International Journal of Žižek Studies, čiji je pokretač i glavni urednik Paul A. Taylor, inače voditelj magistarskih studija na Institutu za komunikacijske studije Sveučilišta Leeds. Na Toronto Film Festivalu premijerno je prikazan dokumentarac Zizek! američke sociologinje i redateljice Astre Taylor, a prije tog Sophie Fiennes režirala je film sa Žižekom o Žižeku pod nazivom: Pervert's Guide to Cinema.

Weiss, Patrik rođen je u Rijeci 1996. godine. Student je treće godine preddiplomskog studija kulturologije na Sveučilištu u Rijeci. Pisanjem se intenzivno bavi posljednje dvije godine. U travnju 2017. godine izdaje svoju prvu knjigu, zbirku poezije pod nazivom Šutnja je zlato i ostale životne laži. Redovno objavljuje u raznim časopisima i portalima za književnost i društvena pitanja (Kvaka, Književnost uživo, Metafora, Čitaj knjigu, Sapphoart, Portal Strane ). Pjesme iz objavljene zbirke uvrštene su u ovogodišnji dvobroj časopisa HDK-a Književna Rijeka, te je stalni suradnik Filozofskog magazina za koji piše filozofske eseje, od kojih su neki dostupni i na portalu Buka. U pripremi su dva nova rukopisa.